Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

KNJIŽEVNI NATJEČAJ / Tomislav Marijan Bilosnić prvi primio prvu nagradu “Matko Peić”

Objavljeno

-

Peteročlano Prosudbeno povjerenstvo za najbolji književni putopis za 2024. godinu (u sastavu Milana Bešlića (predsjednika), Davora Šalata, Vesne Vlašić, Anite Katić i Dijane Klari), donijelo je jednoglasnu odluku – pobjednik Književnog natječaja „Matko Peić“ je književnik i slikar Tomislav Marijan Bilosnić sa svojim putopisom Jesen u Lubliniecu.

Natječaj za nagradu „Matko Peić“ raspisala je Gradska knjižnica Požega uz potporu Grada Požege. Na Književni natječaj za najbolji putopis na hrvatskom jeziku u 2024. godini „Matko Peić“ pristigla su ukupno 62 rada.

Književni natječaj za najbolji putopis na hrvatskom jeziku „Matko Peić“ provodi se u spomen najvažnijem hrvatskom putopiscu 20. stoljeća Matku Peiću, s ciljem poticanja književnog stvaralaštva te popularizacije putopisa kao književne forme. Pokretanjem natječaja, za jedan od najstarijih književnih žanrova, Požega kao rodni grad Matka Peića ističe značaj tog velikog hrvatskog književnika.

Svečano proglašenje pobjednika Književnog natječaja „Matko Peić“ održano je u srijedu, 30. listopada 2024. godine, u 18 sati na Galeriji svjetlosti Gradske knjižnice Požega. Pobjedniku Tomislavu Marijanu Bilosniću uručena je novčana nagrada i kiparsko djelo Matko Peić akademskog kipara Krune Bošnjaka. Nagradu Bilosniću uručili su gradonačelnik Požege dr.sc. Željko Glavić, književnik i književni kritičar Milan Bešlić, predsjednik povjerenstva i Aleksandra Šutalo, ravnateljica Gradske knjižnice Požega.

Na svečanom proglašenju pobjednika književni kritičar Milan Bešlić održao je predavanje o književnom značaju Matka Peića s posebnim naglaskom na književnu formu putopisa. O nagrađenom putopisu Tomislava Marijana Bilosnića, Bešlić je kazao: „Povjerenstvo je donijelo jednoglasnu odluku na slijedećem činjenicama. Putopis Tomislava Marinjana Bilosnića Jesen u Lublinecu pisan je majstorskim perom na tradicijskim premisama hrvatske putopisne književnosti ulančavajući svoj prilog u baštinske vrijednosti. Ono pak što je naročito utjecalo na odluku jest činjenica da je tekst putopisa koncipiran na premisama koje definiraju njegova žanrovska obilježja: dakle, jasno markiranje prostora kroz kojega putopisac prolazi, kojega, čitajući putopis, upoznajemo u njegovim obilježjima, tipičnostima krajolika i podneblja, zatim, gradove i mjesta koje nam putopisac slikovnim opisima zorno predočuje…. Našu odluku učvrstila je i poveznica s Matkom Peićem kojega putopisac Bilosnić izravno uvodi u tekst i poentira s citatom iz njegova putopisa, potom, i po tome, što asocijativno tangira znameniti Peićev putopis Jesen u Poljskoj. Prevagu našoj odluci donijeli su i sugestivni opisi flore i faune, životinja i ptica otkrivajući živopisnu likovnost u prostoru grada zrcalnim odsjajima boja u širokom kolorističkom i tonskom rasponu o čemu najbolje govori činjenica da je putopisac vizualizirao putopis gotovo peićevskom sugestivnošću koja je energijom teksta i minucioznim opažanjem otkrivala iznimne putopisne vrijednosti teksta. Prvi dobitnik ove značajne književne nagrade Tomislav Marijan Bilosnić održao je prigodno

slovo o putopisu kao književnoj formi i svom putopisnom djelu. Bilosnić je među ostalim

kazao: „Danas primiti prvi, prvu književnu, putopisnu nagradu s imenom Matka Peića, gotovo da znači biti neskroman. Govoreći Vam hvala, mislim na ritam srca, ritam koraka, ritam disanja, na Peićev zvjezdani govor o zemaljskome. Kada kažem čast mi je, mislim na trajno trajanje trajnoga, na Peićeve dȕge nad ravnicom. Spomenem li obvezu kojom me obvezuje ova nagrada, to je kao da govorim o sadašnjoj prošloj budućnosti, o Peićevim znakovima mahovine na putu kao znakovima sferâ. Valovi ovog trenutka, tako za mene postaju oluje vremena.

Konačno, svaki je putopisac rječiti pjesnik, pa takvu priliku dopustite i meni. Neka u ovom zrcalnom ogledalu zasvijetle i Peićeve „širine Slavonije“, neka se zarumeni kamen požeškoga šetališta, jer svaki dobri putopis sadrži u sebi nešto od baroka, baš kao što je sakralna, kulturna jezgra grada Požege“.  

Bilosnić je potom Gradskoj knjižnici u Požegi poklonio osam svojih putopisnih knjiga (Put za Casablancu, Put za Barcelonu, Mediteranski putopis, Put u Europu, Put u Kotare, Put u Uzbekistan, Put u Havanu, Put u Andaluziju). Svečanosti dodjele nagrade !Matko Peić“ pridonijeli su nastupi učenika Glazbene škole Požega.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

(FOTO) TRADICIONALNO / Barkajoli kod gradonačelnika Erlića

Objavljeno

-

By

U Maloj vijećnici gradonačelnik Šime Erlić danas je ugostio zadarske barkajole Dina Gajića, Šimu i Berta Gregova

Tradicionalno, uoči Božića, u Gradskoj upravi priređeno je primanje za zadarske barkajole. 

– Svjesni smo koliko barkajoli znače Zadru i hvala vam što njegujete našu tradiciju. Nadam se da će uskoro, i to pozitivno i za vas i za nas, biti završena priča oko upisa barkajola na listu nematerijalne kulturne baštine RH što će nam biti dodatni zamah u promociji i vas i našega Zadra, kazao je gradonačelnik Erlić barkajolima uručivši im prigodne darove.

Gradonačelnik Erlić zahvalio im se za njihov rad, trud i trajan doprinos turističkoj promociji grada. 

U neformalnom razgovoru uz prepričavanje anegdota koje svakodnevno doživljavaju kroz svoj posao, barkajoli su gradonačelniku iznijeli potencijalne probleme u radu, svoja zapažanja, primjedbe i prijedloge o svemu što bi se još moglo učiniti kako bi ovaj vid turističke ponude, ali i tradicionalnog načina prijevoza građana, bio još dostupniji, sigurniji i ugodniji.

– Na usluzi smo turistima, ali i našim građanima koji čine 20 posto putnika koji biraju barku za prijevozno sredstvo do Poluotoka, i obrnuto. Kod korekcije cijena, bili smo oprezni, vožnju turistima naplaćujemo dva eura, dok je ona za lokalno stanovništvo jedan euro, kazao je Berto Gregov, jedan od zadarskih barkajola.

Danas plove ukupno tri barke, sve u vlasništvu aktivnih barkajola. Aktivni su Zvonko Gregov, njegovi sinovi Berto i Šime GregovŠime Begonja te najmlađi trenutno aktivni barkajol Dino Gajić. Među aktivnim barkajolima četvorica su vlasnici obrta koji su registrirani za prijevoz putnika. Iz gradske blagajne, kao i svake, i ove godine bit će im plaćeni doprinosi poput mirovinskog i zdravstvenog osiguranja. 

Uz gradonačelnika Erlića, na prijemu za barkajole bili su Ante Ćurković, zamjenik gradonačelnika, Dolores Kalmeta, pročelnica Upravnog odjela gradsku samoupravu i opće poslove i Dina Bušić, pročelnica Upravnog odjela za kulturu i sport. Upravo zahvaljujući tom gradskom Odjelu, u srpnju 2025. godine Ministarstvu kulture i medija poslan je elaborat s prijedlogom da barkajoli budu prepoznati kao nematerijalna kulturna baština i budu upisani u Registar kulturnih dobara. Poseban doprinos kao inicijatorica te priče dala je Zrinka Brkan Klarin, povjesničarka umjetnosti i arheologinja, zaposlena u Upravnom odjelu za kulturu i sport, koja je prikupila brojne materijale o ovom tradicijskom obrtu.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

“MAJČINA RIJEČ” / U ponedjeljak predstavljanje knjige fra Andrije Bilokapića

Objavljeno

-

By

Predstavljanje knjige ‘Majčina riječ’ fra Andrije Bilokapića održava se u ponedjeljak, 8. prosinca, u samostanu sv. Frane u Zadru, s početkom u 20 sati.

Predstavljači su Stjepan Lice, fra Jozo Grbeš i mons. Želimir Puljić. 

Zahvalu će uputiti autor Bilokapić i Vedran Vidović.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

ZAŠTITNIK DJECE, POMORACA, PUTNIKA… / Sutra je blagdan sv. Nikole. Svečano u katedrali, te u Crnom i Kistanjama

Objavljeno

-

By

Župa sv. Nikole u Crnom slavi 310. obljetnicu posvete župne crkve sv. Nikole i dobiva relikviju sv. Nikole. Tim povodom, na blagdan sv. Nikole, u subotu, 6. prosinca, svečano misno slavlje u 10,30 sati i procesiju predvodi zadarski nadbiskup Milan Zgrablić.

Na blagdan sv. Nikole biskupa, zaštitnika pomoraca i ribara, u subotu, 6. prosinca, u katedrali sv. Stošije u Zadru, svečano misno slavlje za pomorce i ribare s početkom u 18 sati predvodi zadarski nadbiskup Milan Zgrablić.

Nakon mise, na gatu zadarske rive u more će se baciti vijenac i nadbiskup će predvoditi molitvu za pokojne pomorce i ribare.

Na blagdan sv. Nikole u župi Kistanje, u subotu, 6. prosinca, svečano misno slavlje u 11 sati u župnoj crkvi sv. Nikole biskupa predvodi gospićko – senjski biskup Marko Medo.

Sv. Nikola je na osobiti način zaštitnik Janjevaca koji nastanjuju Kistanje.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu