Svijet
Staklenički plinovi dosegli rekordnu razinu
Razine stakleničkih plinova porasle su u tolikoj mjeri da su u 2023. dosegnule rekordnu razinu, upozorili su stručnjaci UN-a.
Svjetska meteorološka organizacija (WMO) objavila je da se ugljični dioksid (CO2) u atmosferi nakuplja brže nego ikada dosad tijekom ljudskog postojanja na Zemlji. Njegova je razina u samo dvadeset godina porasla za više od 10 posto.
U svome godišnjem biltenu o stakleničkim plinovima objavljenom u ponedjeljak, WMO piše da su u 2023. globalne prosječne površinske koncentracije stakleničkih plinova CO2, metana i dušikova oksida dosegnule 151 posto, 265 posto, odnosno 125 posto predindustrijskih razina.
“Zvono na uzbunu”
Povećanje je posljedica golemih požara koji su zahvatili vegetaciju i mogućeg smanjenja apsorpcije ugljika iz šuma tijekom 2023. u kombinaciji s konstantno visokim emisijama fosilnih goriva koja nastaju zbog ljudske aktivnosti, kazali su stručnjaci.
Bilten, koji donosi izvještaj o koncentracijama stakleničkih plinova, a ne o razini njihovih emisija, objavljen je uoči održavanja godišnje konferencije UN-a o klimi da bi poslužio kao skup informacija sudionicima, a sljedeći mjesec u Azerbajdžanu se održava Konferencija Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (COP29).
“Još jedna godina i još jedan rekord. Ovi bi podaci trebali zvoniti na uzbunu donositeljima odluka”, rekla je glavna tajnica WMO-a Celeste Saulo.
Dodala je kako je sada sasvim jasno da je svijet “skrenuo s pravog puta” kada je posrijedi ispunjenje ciljeva Pariškog sporazuma UN-a kojim su se članice obvezale da će globalno zagrijavanje nastojati ograničiti znatno ispod 2 Celzijeva stupnja u odnosu na predindustrijske razine, a konkretan je cilj bio postići maksimalno ograničenje na 1.5 °C iznad predindustrijske razine. “Ovo je više od obične statistike. Svako i najmanje povećanje temperature rezultira konkretnim utjecajem na naše živote i naš planet”, upozorila je.
CO2 se zadržava
Povećanje ugljičnog dioksida u atmosferi tijekom 2023. bilo je veće od onoga u 2022., premda niže u odnosu na povećanje evidentirano tri godine prije toga, kažu meteorolozi.
No sve dok se emisije događaju, staklenički plinovi će se nastaviti nakupljati u atmosferi, što neminovno rezultira porastom temperature na globalnoj razini.
S obzirom na iznimno dug životni vijek CO2 u atmosferi, razina temperature koja je već uočena zadržat će se nekoliko desetljeća, čak i ako se emisije brzo uspiju smanjiti na neto nulu. Pojam neto nule odnosi se na ravnotežu između količine emitiranih i uklonjenih stakleničkih plinova u atmosferi.
U posljednjih 20 godina razine ugljičnog dioksida porasle su za 11.4 posto u odnosu na one koje je 2004. evidentirala WMO-ova mreža nadzornih stanica ‘Global Atmosphere Watch’.
Svijet
Nakon ciklone Éowyn, dolazi novi polarni val: Kad stiže i što očekivati?
Polarni vrtlog, ciklona bomba, prizemna mlazna struja, mlazna struja brzine 400 km/h nad Atlantikom, snijeg na Floridi, polarna hladnoća u Americi, temperaturni maksimumi u Australiji – sve nabrojano opisuje trenutačno vrijeme na Zemlji. Naš meteorolog Bojan Lipovšćak objašnjava što se događa u atmosferi i prognozira kakvo nas vrijeme čeka narednih dana.
U atmosferi Zemlje pojave su međusobno povezane i slijede jedna drugu predvidivim redoslijedom. Danas ciklona na polarnoj fronti Éowyn, imenovali su ju meteorolozi irske i britanske meteorološke službe, prelazi preko zelenog otoka i nastavlja svoj put prema jugozapadu Škotske uz udare vjetra od rekordnih 183 km/h koliko je izmjereno na postaji Mace Head upet ujutro. Srednja brzina vjetra je 135 km/h.
Prema klasifikaciji Saffir–Simpson ljestvice koja se primjenjuje na tropske ciklone – uragane ciklona na polarnoj fronti Éowyn bila bi ciklona klase 2. Do sad nije zaživjela klasifikacija ciklona polarne fronte pa ovaj podatak navodimo samo za usporedbu.
Brzine vjetra u cikloni Éowyn usporedive su s brzinom udara orkanskih zimskih bura na Jadranu kada na udare vjetar zapuše i do 165 km/h.
Prizemni tlak zraka u središtu ciklone naglo pada. Ako je pad tlaka veći od 24 hPa u roku od 24 sata onda u meteorološkoj terminologiji govorimo o eksplozivnom razvoju ciklone te se upotrebljava i termin ciklona bomba. Éowyn u potpunosti zadovoljava taj naziv, pad tlaka u središtu ciklone bio je i veći od 50 hPa u 24 sata.
Polarna fronta – zona sukoba i razdvajanja polarnog hladnog zraka i toplog zraka umjerenih geografskih širina kolijevka je rođenja Éowyn.
Hladna zračna masa prodrla je iz polarnih širina nad američko kopno sve do Meksičkog (u novogovoru Američkog) zaljeva uzrokujući usput i obilan snijeg tako da se snježna granica spustila na jug do Floride. Nailaskom na toplo more Atlantika na mjestu sukoba toplog i hladnog zraka dolazi do pojave vala – vrtloga koji se premješta prema istoku. U višim slojevima atmosfere uz polarnu frontu povezana je polarna mlazna struja koja na visini od 10 do 12 km iznad tla struji od zapada prema istoku brzinom od 200 do 260 km/h. Zbog jakog prodora polarnog hladnog zraka nad američko kopno došlo je do ubrzanja mlazne struje te ona trenutačno nad Atlantikom puše brzinom do 390 km/h. Mlazna struja pospješuje razvoj prizemne ciklone.
Nakon Éowyn novi val na polarnoj fronti razvija se nad zapadnim Atlantikom te prognoziramo da će za tri do četiri dana, kao nova razvijena ciklona, doputovati do zapadne obale Europe. Ovaj puta mjesto nailaska na europsko kopno bit će južnije te će zahvatiti sjevernu obalu Portugala, Biskajski zaljev i obalu Francuske.
Svijet
Italija priprema povratak na nuklearnu energiju
Italija namjerava do kraja 2027. godine dovršiti plan kojim bi se ponovno dopustilo korištenje nuklearne energije i ukinula zabrana uvedena prije gotovo 40 godina, potvrdio je ministar energetike Gilberto Pichetto Fratin u intervjuu za dnevni list Il Sole 24 Ore.
Nuklearne elektrane zabranjene su u Italiji nakon referenduma 1987. i 2011. godine, a vlada sada radi na propisima koji bi dokinuli zabranu upotrebom novih tehnologija za nuklearnu energiju. Mali i sofisticirani modularni reaktori mogli bi pomoći u dekarbonizaciji najvećih zagađivača okoliša u talijanskoj industriji, uključujući proizvodnju čelika, stakla i pločica, smatraju u vladi premijerke Giorgije Meloni.
“Italija je spremna ponovo koristiti nuklearnu energiju, a ta ključna odluka neće zamijeniti obnovljive izvore, već će ih nadopuniti i osigurati uravnotežen i održiv energetski miks”, rekao je ministar Fratin. Prvi nacrta zakona bit će dostavljen vladi na usvajanje unutar iduća dva tjedna, dodao je Fratin.
Talijanska državna tvrtka upravlja nuklearnim elektranama u Španjolskoj
Italija procjenjuje da bi 11 posto udjela nuklearne energije u energetskom miksu smanjilo troškove dekarbonizacije gospodarstva do sredine stoljeća za 17 milijardi eura. U energetskom i klimatskom planu (PNIEC) njezin udio procijenjen je na do 22 posto, napominje ministar energetike.
Italija je sačuvala ključno stručno znanje u nuklearnom sektoru. Državna energetska tvrtka Enel upravlja nuklearnim elektranama u Španjolskoj, a energetska kompanija Eni ulaže u projekt razvoja reaktora nuklearne fuzije u Sjedinjenim Državama.
Italija je pregovara s nekoliko kompanija, uključujući američku energetsku grupu Westinghouse i francuski EDF, koji bi mogli preuzeti ulogu mogućih partnera državnoj tvrtki u gradnji sofisticiranih nuklearnih reaktora. Enel, Ansaldo i proizvođač oružja Leonardo rade pak na uspostavi državne tvrtke za gradnju nuklearnih reaktora.
Svijet
Rusija odbacuje ideju o mirovnim snagama NATO-a u Ukrajini
Rusija je u četvrtak odbacila ideju da zemlje članice NATO saveza šalju mirovne snage u Ukrajinu u slučaju sporazuma o primirju u rusko-ukrajinskom ratu, upozorivši da bi takav potez mogao dovesti do “nekontrolirane eskalacije”. Glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova rekla je da je zamisao posve neprihvatljiva za Rusiju. Na brifingu za medije, komentirala je nedavne izjave britanskog premijera Keira Starmera i njemačkog ministra obrane Borisa Pistoriusa da bi njihove zemlje mogle poslati vojnike za mirovne snage u Ukrajini.
Pistorius je u intervjuu za novine 18. siječnja rekao da će Njemačka, najveći partner NATO-a u Europi, “očito imati ulogu za odigrati” te da će se o tom pitanju pravovremeno raspravljati.
Starmer pak je dva dana ranije kazao da Britanija razmatra ideju o mirovnim snagama s drugim saveznicima te dodao “da će odigrati svoju ulogu u potpunosti”.
Rusija tvrdi da je otvorena za dijalog s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom, koji je rekao da namjerava brzo okončati rat.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, koji se želi sastati s Trumpom, u utorak je rekao da je najmanje 200.000 europskih mirovnih snaga potrebno kako bi se spriječio novi ruski napad nakon bilo kakvog sporazuma o prekidu vatre.
-
ZADAR / ŽUPANIJA6 dana prije
NISTE SVE KUPILI? Evo kako danas rade zadarske trgovine i shopping centri…
-
magazin7 dana prije
ŠPICA!
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 tjedan prije
FOTOGALERIJA / Predstavljanje monografije Mladena Masara “PD Paklenica – 125 godina planinarstva na zadarskom području”
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prije
Večeras u Providurovoj predstavljanje knjige “Sjećanja” Nevenke Benini