Connect with us

Magazin

“Mnogo je gore no što smo mislili”: Koliko su nezdravi plinski štednjaci?

Objavljeno

-

Stručnjaci su u novoj studiji saznali da je u 14 europskih zemalja rizik od oboljenja visok unutar samih domova. On je visok zbog ispuštanja spomenutog plina, a pogotovo i zbog kombiniranja unutarnjeg s vanjskim zagađenjem zraka. Italija, Poljska, Rumunjska, Francuska i UK bilježe najveći udio smrti povezanih s upotrebom plinskih štednjaka. Istraživači su po prvi put u mogućnosti precizno procijeniti crne brojke – one preuranjenih smrti kojima je uzrok zagađenje koje dolazi upotrebom plinskih štednjaka.

Radi se o brojci od oko 40 tisuća Europljana godišnje, zaključak je to prve studije ove vrste. Opasnosti dušikovog dioksida poznate su već više od pola stoljeća. Istraživački na Jaume I školi zdravstvenih znanosti u Španjolskoj procijenili su ovu brojku temeljivši je na postojećim zdravstvenim studijama i povezujući ih s vrijednostima dušikovog dioksida u domovima.

Saznali su da je u 14 europskih zemalja rizik od oboljenja visok unutar samih domova. On je visok zbog ispuštanja spomenutog plina, a pogotovo i zbog njegovog miješanja sa zagađenjem zraka.

“1978. smo saznali da je zagađenje NO2-om višestruko veće u onim kuhinjama koje koriste štednjake na plin negoli u onima s električnim štednjacima. Sada smo u mogućnosti toj opasnosti pripisati egzaktnu brojku s njome povezanih smrti”, rekla je voditeljica studije, Juana Maria Delgado-Saborit.

“Razmjer problema je mnogo gori nego što smo mislili. Naše modeliranje za pretpostavku daje da otprilike polovica domova diljem Europe krši preporuke Svjetske zdravstvene organizacije (WHO). Vanjsko zagađenje zraka postavlja temelje za to kršenje, ali upravo plinski štednjaci su ti koji domove guraju u zonu visokog rizika.

Koje države su u najvećem riziku?
Trećina Europljana kuha na plinu i oni su ti koji su najugroženiji. Italija, Poljska, Rumunjska, Francuska i UK bilježe najveći udio smrti povezanih s upotrebom plinskih štednjaka.

Kako piše Euronews, kvaliteta zraka u domovima predstavlja ozbiljan rizik za zdravlje jer Europljani većinu svog vremena provode u stanovima i kućama pa tako domovi ne dobivaju dovoljnu količinu svježeg zraka.

Osim toga, plinski štednjaci znaju, u slučaju neispravnosti, ispuštati i metan, vrlo potentan staklenički plin i to čak i kada su štednjaci isključeni.

Vanjsko onečišćenje
Iako se ono aktivno smanjuje radi EU-ovih smjernica i novih tehnologija koje omogućuju nove načine prijevoza Europljana, pozadinsko zagađenje ostaje bitan faktor visokih razina zagađenja, kako otkriva studija.

Istraživači su koristili desetke zdravstvenih studija koje su utvrdile vjerojatne stope rizika od astme i prerane smrti uzrokovane određenom razinom NO2.

Prethodne studije nisu mogle primijeniti stope rizika na stvarni svijet sve do prošle godine, kada su nizozemski istraživači poduzeli opsežna mjerenja NO2 u domovima i izvan njih u više europskih zemalja kako bi proizveli dosad najprecizniju sliku unutrašnjeg onečišćenja od plinskih kuhala.

Koje su podatke koristili?
Sveučilište je koristilo vladine baze podataka kako bi proširili ove nalaze i mogli proizvesti karte onečišćenja NO2-a iz štednjaka. To je omogućilo istraživačima da izračunaju prve znanstvene procjene preuranjene smrti i slučajeva astme kod djece od NO2 u Europi.

Međutim, stvarna šteta za ljude uzrokovana štednjacima vjerojatno je znatna veća. Nedostatak podataka značio je da su istraživači morali isključiti neke utjecaje onečišćenja koji također mogu pridonijeti višim stopama smrti i astme. I fokusirali su se samo na onečišćenje NO2 jer je ono dobro proučeno od strane epidemiologa.

Ostali štetni zagađivači nastali izgaranjem plina uključuju ugljični monoksid, benzen, formaldehid i čestice. Istraživači kažu da im nedostaju podaci potrebni za točno predviđanje utjecaja tih zagađivača.

Koristeći manje preciznu metodu, procjenjuju da plinski štednjaci uzrokuju otprilike 367 000 slučajeva astme kod djece i 726 000 u svim dobnim skupinama, uključujući ove druge zagađivače, isključujući ugljični monoksid za koji se ne zna da je povezan s astmom.

Što činiti?
EU nema standarde za kvalitetu zraka u zatvorenim prostorima, a zakonodavni alati za rješavanje problema su šturi, prema Europskom savezu za javno zdravstvo (EPHA).

Unija bi kasnije ove godine trebala predložiti ažurirana pravila za plinske štednjake i razmatra ograničenja onečišćenja – uključujući NO2.

EPHA poziva Bruxelles da brzo ukine plinska kuhala kroz ograničenja emisija, uz uvođenje financijskih poticaja za prelazak na čišća kuhala.

“Predugo je bilo lako odbacivati ​​opasnosti plinskih kuhala”, kaže Sara Bertucci, voditeljica politike EPHA-e za globalno javno zdravstvo. “Kao i cigarete, ljudi nisu mnogo razmišljali o utjecaju na zdravlje, a poput cigareta, plinski štednjaci su mala vatra koja ispunjava naš dom zagađenjem.”

Kao što su vlade pomogle odviknuti građane od cigareta, EPHA tvrdi da bi nam također trebale pomoći da prestanemo s plinom.

Savez također želi vidjeti obvezne potrošačke oznake na štednjacima kako bi signalizirali rizike od onečišćenja, uparene s javnim obrazovnim kampanjama o rizicima izgaranja goriva u zatvorenom prostoru.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Magazin

Mogu li bebe otkriti tko je dobar, a tko loš? Odgovor bi vas mogao iznenaditi

Objavljeno

-

Često se kaže da bebe i psi prepoznaju ljude koji možda nemaju najbolje namjere. Pas može neprestano lajati, dok beba može postati nemirna i tražiti sigurnu osobu. Smatra se da je to neka vrsta urođene osobine. Iako je intuiciju teško izmjeriti, istraživači su pokušali utvrditi mogu li bebe razlikovati dobro od zla.

Prije više od 14 godina, istraživači su se zapitali mogu li bebe prepoznati dobrog lika, odnosno, mogu li razlikovati dobro od lošeg. Naravno, budući da se radilo o bebama, nije bilo moguće pitati ih zašto su odabrale ono što jesu, ali podaci su pokazali da bebe zapravo preferiraju dobre ljude, a ne loše, piše Upworthy.

U eksperimentu su bebe gledale lutkarsku predstavu s likovima koji su u osnovi samo geometrijski oblici s pričvršćenim očima. Crveni krug pokušava se popeti na brdo, ali stalno pada. Tada se pojavljuje plavi kvadrat koji pomaže krugu tako da ga gura s leđa, osiguravajući mu dolazak na vrh brda. U sljedećem pokušaju, crveni krug nailazi na žuti trokut koji vidi kako se krug pokušava popeti, ali umjesto da mu pomogne, trokut ga gura natrag dolje.

Bebe, neke stare samo šest mjeseci, bile su okrenute od svojih roditelja kako ne bi vidjele njihove reakcije. Istraživači su potom iznijeli replike likova i zamolili bebe da izaberu jednog. Prije nego što su bebe vidjele oblike, roditeljima je rečeno da zatvore oči kako ne bi slučajno utjecali na izbor bebe. U gotovo svakom slučaju, bebe su odabrale lika koji je bio pomagač, dokazujući da mogu razlikovati dobro društveno ponašanje od lošeg.

Više istraživanja potvrdilo je rezultat
Eksperiment je više puta ponavljao, a iako dva puta nije bilo moguće postići iste visoke rezultate, bebe su i dalje češće birale pomagača nego ometača. Druge replikacije eksperimenata bile su uspješnije, potvrđujući da bebe doista preferiraju dobrog lika u odnosu na lošeg. Nedavno se na društvenim mrežama pojavio video jednog od eksperimenata koji pokazuje preferenciju prema pomagaču. No, u ovom videu pomagač je bio žuti trokut, a ometač plavi kvadrat. To je dovelo do nagađanja da bebe jednostavno biraju lik koji je uočljivijih boja, sugerirajući da bi, da su uloge obrnute, i dalje izabrale žuti lik. Mnogi ne shvaćaju da je eksperiment već proveden s alternativnim scenarijem, pokazujući iste rezultate – bebe preferiraju dobrog lika. Velika replikacija u više laboratorija potvrdila je isto, a istraživači su s tromjesečnim bebama ponovno utvrdili da dulje gledaju dobrog lika.

 
Nastavi čitati

Magazin

Horoskopski znakovi koji će se do kraja godine zaljubiti preko ušiju

Objavljeno

-

Ljubav često dolazi u najneočekivanijim trenucima i obara nas s nogu kada se najmanje nadamo. Ponekad kratki susret ili spontani razgovor mogu probuditi osjećaje za koje nismo ni znali da su mogući.

Prema astrolozima, zvijezde pred kraj godine imaju posebne planove za određene horoskopski znakove. Naime, četiri horoskopska znaka mogla bi se uskoro zaljubiti preko ušiju. Evo koji su to znakovi.

Rak
Rakovi će se, pod utjecajem toplih i nostalgičnih emocija, otvoriti prema osobi uz koju se osjećaju sigurno. U nadolazećim tjednima očekuje ih susret koji će probuditi njihovu romantičnu stranu. Možda neće odmah priznati osjećaje, ali jednom kada ih prepoznaju, potpuno će se prepustiti ljubavi.

Vaga
Vage će ući u razdoblje u kojem će njihovi karizma i šarm privlačiti potencijalne partnere poput magneta. Do kraja godine mogu očekivati neočekivani susret, možda na društvenom događanju ili putem prijatelja. Njihova veza imat će harmoničan početak, a osjećaji će se razvijati brže nego što su planirali.

Strijelac
Za Strijelce, ljubav dolazi poput avanture – brzo i neočekivano. Do kraja godine, jedan slučajan susret može promijeniti njihovu perspektivu i pokazati im ljepotu emocionalne povezanosti. Njihova prirodna znatiželja i otvorenost prema novim iskustvima bit će ključ za stvaranje posebne veze.

Ribe
Ribe će pronaći ljubav koja će biti rezultat dubokog razumijevanja i suptilnih znakova pažnje. Njihova intuicija neće ih prevariti kada je u pitanju pronalazak osobe koja je kompatibilna. Do kraja godine osjećat će se kao da su pronašle svoju “srodnu dušu”, što će ih potaknuti da se potpuno prepuste emocijama.

 
Nastavi čitati

Magazin

Želite izbaciti meso iz prehrane? Evo zašto birati mahunarke, a ne vegetarijanske zamjene za meso

Objavljeno

-

By

Ljudima koji se žele odreći mesa i mliječnih proizvoda bilo bi bolje da prijeđu na konzumaciju mahunarki, poput graha i graška nego da se odluče na vegetarijanske hamburgere i biljna mlijeka, pokazalo je istraživanje znanstvenika sa Sveučilišta Oxford. Stručnjaci su razmotrili više faktora kada su proučavali 24 alternativne namirnice mesu i mlijeku, uključujući i njihov utjecaj na zdravlje i okoliš, kao i cijenu. Otkrili su da su prirodne biljne namirnice poput graška, soje i graha bile najbolje u svim razmatranim segmentima.

Za usporedbu su prerađenu hranu, poput vege-hamburgera, zamjenskih obroka za meso poput tofua i tempeha te biljnog mlijeka povezali s manjom koristi za klimu i s većim troškovima u odnosu na neprerađenu hrane, premda su, kako su istaknuli, i te namirnice još uvijek bolje od onih životinjskog porijekla.

Na dnu popisa se našlo meso uzgojeno u laboratoriju, koje se u Britaniji još ne nudi niti prodaje za prehranu ljudi.

Istraživači s Oxforda i Sveučilišnog koledža u Londonu došli su do zaključka da bi odluka o zamjeni konzumacije svih vrsta mesa ili mliječnih proizvoda u zemljama s visokim dohotkom raznim alternativama mesu ili mlijeku s jednakom količinom kalorija mogla smanjiti preuranjenu smrt za do 5 do 6 posto.

Rezultate istraživanja objavili su u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences (PNAS).

“Najviše dobrobiti za zdravlje ispitanici su imali kada su umjesto mesa konzumirali grašak (6,1 posto), zatim tempeh, grah i soju (5,1 posto do 5,7 posto), vegetarijanske hamburgere i tofu (4 posto do 4,3 posto) te vegetarijanske kobasice i vegetarijansku slaninu (3,5 do 3,6 posto)”, rekli su.

“Među mliječnim alternativama, najveća dobrobit za zdravlje uočena je pri konzumiranju sojina (5,2 posto), a potom bademova mlijeka.”

Većina promjena, kada je posrijedi produljenje životnog vijeka, bila je povezana s povećanim unosom vlakana (44 posto), što je jako dobro za zdravlje, a pritom su zamijećene i smanjene vrijednosti lošeg kolesterola te povećanje količine zdravih masti i minerala kalija u organizmu.Britanski znanstvenici smatraju da bi, kad bi pojedinac zamijenio sve kalorije iz mesa ili mliječnih proizvoda alternativama, ljudi bili skloniji konzumiranju hrane s manje masti i više vlakana jer bi se organizam na njih postupno naviknuo.

Kada su posrijedi klimatske promjene, stručnjaci ističu da je sektor stočarstva odgovoran za većinu svih emisija stakleničkih plinova povezanih s proizvodnjom hrane i za oko 20 posto ukupnih emisija stakleničkih plinova.

“Bez promjena u načinu prehrane na način da se ona više temelji na biljnim namirnicama, utjecaj prehrambenog sustava na okoliš mogao bi predstavljati ozbiljan problem u naporima koji se ulažu u održavanje globalne temperature na ispod 2 Celzijeva stupnja prije industrijskog doba. Naša otkrića upućuju na to da je neprerađena biljna hrana poput soje, graška i graha najprikladnija kao zamjena za meso i mliječne proizvode u zemljama s visokim dohotkom, a i pokazala se dobrom u svim segmentima”, zaključili su.

“Za usporedbu, prerađena biljna hrana poput vege-hamburgera i biljnog mlijeka više šteti klimi i rezultira većim troškovima u odnosu na neprerađenu hranu, no i dalje nudi bitne ekološke, zdravstvene i prehrambene prednosti u usporedbi s hranom životinjskog porijekla.”

Tim britanskih znanstvenika je zaključio da bi izbor mahunarki u prehrani umjesto mesa i mlijeka smanjio “nutritivnu neravnotežu” u zemljama s visokim dohotkom, poput Ujedinjenog Kraljevstva za polovicu, preuranjenu smrt – osobito od bolesti povezanih s prehranom – za desetinu, utjecaj prehrane na okoliš za više od polovine, a troškove za više od trećine. Smanjenje proizvodnje i konzumacije mesa i mliječnih proizvoda u zemljama s visokim prihodima ključno je za ograničenje klimatskih promjena, gubitak bioraznolikosti i u konačnici je važan za poboljšanje zdravlja ljudi.

“Istraživanje je pokazalo da nam je na raspolaganju niz namirnica i prehrambenih proizvoda od kojih bismo imali višestruku korist kada bismo zamijenili meso i mliječne proizvode u sadašnjoj prehrani. Iznenađujuće drugo mjesto iza graha i graška zauzeo je tempeh, tradicionalna indonezijska namirnica napravljena od fermentirane soje, koja zadrži brojna nutritivna svojstva soje bez puno obrade ili aditiva. Ovaj podatak i relativno niska cijena daju mu prednost u odnosu na prerađenije alternative kao što su vege-hamburgeri”, smatra glavni autor studije, dr. Marco Springmann s Instituta za promjenu okoliša u Oxfordu.

Britanski znanstvenici ističu i da, uz tehnologiju koja se danas koristi, emisije koje nastaju laboratorijski uzgojenim mesom mogu biti jednako visoke kao i one koje nastaju kod prerade i proizvodnje goveđih hamburgera, da je trošak i do 40.000 puta veći, a i jednako su loši za zdravlje.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu