Connect with us

Svijet

EU zemlje brutalno subvencioniraju firme da kupuju moćne benzince i dizelaše

Objavljeno

-

Šetnja kroz bonsku četvrt Bad Godesberg vodi pored mnogih impresivnih vila s početka 20. stoljeća ispred kojih se niže isto tako staro drveće impozantnih krošnji.

Sada u jesen lišće lagano pada na parkirane automobile: to su veliki novi modeli Porschea, Mercedesa, Audija ili BMW-a, uglavnom diskretne crne boje – i obično s auspuhom, dakle benzinci ili dizelaši. U ovom kraju žive brojni dobro plaćeni zaposlenici velikih tvrtki poput njemačkog Telekoma ili Pošte, koji često kao dio plaće dobivaju službene automobile.

Službeni automobili – to je posebna kompleksna priča o povećanju najvećih plaća u naturalijama, ali ovdje promatramo aspekt zaštite klime, piše DW u svojoj velikoj reportaži o ovoj temi.

Porezni prihodi za subvencije službenih vozila na fosilna goriva
Naime, i njemačka vlada i neke zemlje EU izdvajaju ogromne svote od poreznih prihoda – za subvenciju dizelaša i benzinaca, suprotno obećanjima i obvezama za smanjenje emisije štetnih plinova.

Samo u četiri zemlje EU, koje doduše pripadaju među najveće, a to su Njemačka, Francuska, Italija i Poljska, subvencije za službena vozila na benzin i dizel koštaju porezne obveznike – 42.2 milijarde eura godišnje.

To proizlazi iz studije koju je naručila ekološka organizacija Transport & Environment (T&E) u kojoj su izračunati efekti četiri porezne olakšice koje se daju za službena vozila: beneficije u naturi, odbitak amortizacije, odbitak PDV-a i kartice za gorivo. Ove olakšice nisu dostupne vlasnicima privatnih vozila.

Veliki auto – velike subvencije
Pritom su posebno visoke subvencije za službena sportsko-terenska vozila (SUV) koja su skupa, teška, najviše troše i spadaju u vozila koja najviše zagađuju okoliš. Od ukupno 42 milijarde eura, 15 milijardi ide na subvencioniranje SUV-ova.

U usporedbi s privatnim kupcima, oni plaćaju skoro 9000 eura manje godišnje poreza na auto. To također objašnjava zašto kompanije registriraju dvostruko više SUV-ova nego privatna kućanstva.

Italija najgora
Prema studiji za T&E, Italija od poreznih prihoda za subvencije službenih vozila s motorima na unutarnje izgaranje izdvaja 16 milijardi eura, a po automobilu prosječno skoro 15.000 eura – obje brojke su najveće u EU.

Slijedi Njemačka s ukupno 13.7 milijardi eura godišnjih subvencija ili skoro 7000 eura prosječno po službenom vozilu.

Francuska izdvaja 6.4 milijarde eura ili skoro 6000 eura po vozilu, a Poljska službena vozila na fosilna goriva subvencionira sa 6.1 milijardom ili 8500 eura po vozilu godišnje.

“Potpuno je nelogično i neprihvatljivo da još uvijek ulažemo milijarde poreznih sredstava u tehnologiju koja se protivi zelenoj transformaciji Europske komisije”, izjavio je Stef Cornelis, iz T&E, za Reuters.

Ogroman utjecaj službenih vozila – posebno u Njemačkoj
Službena vozila su važan čimbenik na tržištu automobila. Njihov udio među prodanim novim automobilima u Europi se stalno povećava, na primjer 2015. je bio 50 posto, a 2023. je već bio oko 60 posto. U Francuskoj službeni automobili čine 52 posto svih novih prodanih automobila, a u Njemačkoj čak 67 posto.

Jest da privatna vozila čine većinu vozila na cestama u Njemačkoj, ali službeni automobili se voze samo nekoliko godina – prije nego što dospiju na tržište polovnih automobila, gdje se potom voze još godinama.

Tako službena vozila dugoročno oblikuju što se vozi u Njemačkoj. Skoro polovica tih službenih automobila koristi se kako za poslovnu tako i za privatnu vožnju. Budući da troškove goriva često snosi poslodavac, ovakva vozila se u prosjeku voze više nego privatna. Također, u Njemačkoj je svako treće novoregistrirano vozilo SUV ili vozilo srednje ili visoke klase.

Navike se polako mijenjaju
Prodaja električnih automobila u EU značajno je opala, dijelom zbog toga što su skuplji od usporedivih modela koji koriste fosilna goriva: u odnosu na kolovoz 2023. ove godine je prodaja pala u prosjeku za 44 posto, pri čemu je u Njemačkoj zabilježen pad od skoro 70 posto.

U prvom polugodištu 2024. samo oko 12 posto novoregistriranih službenih automobila u Njemačkoj bilo je potpuno električno. Manje od trećine službenih vozila je potpuno električno. U kemijskom gigantu BASF-u, na primjer, samo 320 od ukupno skoro 1600 vozila je potpuno električno.

Spora elektrifikacija službenih vozila u Njemačkoj predstavlja propuštenu ekonomsku priliku za njemačku automobilsku industriju, koja se žali na slabu potražnju za električnim automobilima, kaže Susanne Goetz iz T&E. “Marke kao što su Volkswagen i BMW prošle godine su 70 posto svoje europske prodaje ostvarile na tržištu službenih vozila, tako da potencijal postoji.”

No, čini se da proizvođači automobila još nisu prihvatili tu ideju. Na primjer, BMW je na upit DW-a izjavio: “Mi trenutno ne vidimo potrebu miješati se u slobodu izbora.”

Promjena ima kod nekih kupaca službenih vozila: od početka 2023. zaposleni u njemačkom Telekomu više ne mogu naručivati nove automobile s motorima s unutarnjim izgaranjem, već samo potpuno električna vozila (BEV, Battery Electric Vehicle).

U softverskoj kompaniji SAP od početka 2025. moći će se naručivati samo BEV-i i hibridna vozila.

Međutim, hibridni službeni automobili su često na meti kritika jer poslodavac obično plaća gorivo, a ne i struju. Stoga se službeni automobili rijetko voze na električni pogon. Zato su hibridi na kraju prljaviji, zbog dodatne težine baterija, troše više goriva.

Politička podrška za električna vozila
U sklopu inicijative za gospodarski rast njemačka vlada sada tvrtkama nudi: za nova, potpuno električna vozila, koja su kupljena između srpnja 2024. i kraja 2028. moći će se brže otpisati troškove kupovine. Privatna upotreba električnog službenog vozila bit će porezno još povoljnija nego kod vozila s motorom na unutarnje izgaranje.

A na razini EU: predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen zadužila je novog povjerenika za klimu da pripremi prijedloge za izlazak iz fosilnih subvencija za automobile.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Zemlju paralizirala najveća snježna oluja u studenom: Ovo se nije dogodilo 100 godina

Objavljeno

-

By

Pexels

Seul je zabilježio najveće snježne padaline u studenome od početka mjerenja prije više od jednog stoljeća, točnije od 1907.

Snježna oluja paralizirala je dijelove Južne Koreje u srijedu i uzrokovala smrt najmanje troje ljudi, dok je velik broj ozlijeđenih, prenosi Dnevnik.hr.

Prijavljeni su i brojni nestanci struje, a otkazano je više od 150 letova.

Prvi snijeg u sezoni u Seulu srušio je stoljetni rekord. Naime, prema pisanju Reutersa, ovo su najveće zabilježene snježne padaline u studenom od početka bilježenja, odnosno 1907.

Nagli pad temperature tijekom noći pretvorio je kišu u jak snijeg, a u glavnom gradu se akumuliralo preko 16 centimetara do 23 sata po lokalnom vremenu, javlja Korejska meteorološka uprava (KMA).

Ostala okolna metropolitanska područja Yongin-dong i Baekam zabilježila su preko 30 centimetara snijega, a tek nešto manje Suwon i Incheon.

U Gangwonu, kojeg je zatrpao više od 21 centimetar snijega 81-godišnjak je poginuo u prometnoj nesreći u kojoj je sudjelovalo pet vozila na autocesti.

Istog dana umro je i 78-godišnjak čija se garaža urušila dok je s nje čistio snijeg. Još jedan smrtni slučaj dogodio se kada je autobus otklizao na zaleđenoj cesti i naletio na muškarca starog 30-ak godina dok je usmjeravao promet u Hwaseongu.

Predsjednik Yoon Suk Yeol naredio je korejskom ministarstvu unutarnji poslova i sigurnosti da mobilizira svu opremu i osobe zadužene za čišćenje snijega kako bi se spriječile prometne nesreće i blokade cesta, piše Korea JoongAng Daily.

Ministarstvo je podiglo razinu opasnosti na drugu po redu najveću budući da se očekuje više od 20 centimetara padalina u 24 sata.

KMA prognozira da će većina regija biti zahvaćena ili kišom ili snijegom sve do četvrtka ujutro. Središnje regije i istočni dijelovi Sjevernog Jeolla mogli bi doživjeti snažne snježne oluje.

 
Nastavi čitati

Svijet

Hakeri diljem EU kradu TV sadržaj i prodaju ga za siću. Na meti policije su i korisnici piratskih platformi

Objavljeno

-

By

USKOK i hrvatska policija objavili su danas da provode akciju u kojoj je 11 osoba uhićeno zbog sumnje u prodaju piratskih televizijskih paketa. Ova akcija provodi se u koordinaciji s Europolom, a uključene su još i policije iz Velike Britanije, Italije, te Francuske. Sumnja se da šteta, samo u Hrvatskoj, iznosi oko dva milijuna eura. Od jutros je policija po nalogu USKOK-a u akciji u pet županija zbog zločinačke grupe koja je počinile kaznena djela protiv intelektualnog vlasništva i kaznena djela protiv računalnih sustava, programa i podataka. Uhićeno je 11 osoba, a sumnja se da su piratske pakete s više od 400 kanala prodavali korisnicima za 10-15 eura mjesečne naknade.

“Danas je u još nekoliko zemalja slična akcija, znam da su uključene Velika Britanija, Italija i još neke države. Sve se to radi u suradnji sa Europolom, ali kad govorimo o Hrvatskoj u ovom trenutku je nekakva procijenjena šteta skoro 2 milijuna eura”, rekao je danas ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.

Riječ je o vrsti cyber kriminala koja je odavno poznata, te u posljednje vrijeme buja.

Tako je, prije nekoliko mjeseci, i talijanska financijska policija identificirala je 13 osoba koje su činile mrežu distribucije ilegalnih televizijskih sadržaja putem IPTV-a. Operacija, provedena u Milanu i nekoliko talijanskih regija, dovela je do uhićenja odgovornih za vođenje platforme koja je nudila piratske pretplate po sniženim cijenama, varajući milijune korisnika i nanoseći štetu audiovizualnom sektoru.

Prijava SKY Italia

Pirati su iskoristili Europsko nogometno prvenstvo 2024., a kada su ih istražitelji otkrili zacrnili su im prijenos signala. Sve je krenulo od pritužbe SKY Italia, a tijekom istrage utvrđeno je da su osumnjičenici djelovali na potpuno inovativan način u odnosu na ranije slučajeve. Eksfiltrirali su, priopćila je talijanska financijska policija, ključeve za dekodiranje, te zatim putem korištenja virtualnih poslužitelja, hostiranih od strane domaćih i stranih pružatelja internetskih usluga dijelili signal pojedinačnim korisnicima ilegalnih IPTV-a.

Identificirani i pojedinačni korisnici

Istražne radnje otežavalo je i korištenje VPN (Virtual Private Network) sustava za anonimiziranje komunikacije, no na kraju je ipak identificirano 13 osoba osumnjičenih za kršenje Zakona o autorskim pravima, kao i nezakonit pristup računalnim sustavima i posjedovanje pristupnih kodova te računalnu prijevaru. Zanimljivo je da su talijanski istražitelji u nastavku ovog postupka odlučili identificirati i pojedinačne korisnike koji su primatelji nezakonitih IPTV.

Golema šteta legalnim distributerima
“Kršenje prava intelektualnog vlasništva predstavlja, zapravo, izuzetno unosnu nedopuštenu aktivnost za kriminalne organizacije, stvarajući pritom znatnu štetu legalnom gospodarstvu, zbog narušavanja tržišnog natjecanja i evidentne utaje poreza koju stvara ova široko rasprostranjena nezakonita trgovina”, poručili su tada iz talijanske financijske policije. Europol je pak lani, kako je priopćio, zajedno s nizozemskom Službom za fiskalne informacije i istrage (FIOD) sudjelovao u uklanjanju ilegalne usluge IPTV koja je imala više od milijun korisnika diljem Europe. Tada je nekoliko osoba uhićeno zbog sumnje da su sudjelovali u ilegalnom streamingu premium sadržaja.

Paketi koje su kupili pretplatnici dali su im pristup preko 10.000 TV kanala uživo, uz biblioteku od 15.000 filmova i TV emisija.

 
Nastavi čitati

Svijet

Europa će imati dovoljno plina, ali po višoj cijeni

Objavljeno

-

Proizvođači ukapljenog plina (LNG) spremaju se pokriti zimsku potražnju u Europi, ali kupci se moraju pripremiti za više cijene, prema kretanjima na referentnoj digitalnoj burzi TTF i podacima o dopremi.

Cijene prirodnog plina na TTF-u nakratko su prošli tjedan dotaknule najvišu razinu u dvije godine, od 49.03 eura po megavat satu, budući da su niske temperature potaknule potražnju.

U današnjem trgovanju megavat s rokom isporuke od mjesec dana stajao je iza podneva oko 48 eura i bio je gotovo deset eura skuplji nego početkom mjeseca, približivši se ponovo razini od prije skoro godinu dana, pokazuju službeni podaci ključne burze plina u Europskoj uniji.

Ruski plin i dalje stiže u Austriju
Najnižu cijenu u ovoj godini kupci terminskih ugovora na TTF-u plaćali su 23. veljače, od samo 28,8 eura po megavat satu.

Od sredine rujna cijene plina porasle su gotovo 40 posto zbog strahovanja da će Europa izgubiti i preostale isporuke koje stižu plinovodima ili će ga dobivati znatno manje.

Prije otprilike dva tjedna austrijski OMV odlučio je dodijeljenu mu odštetu u arbitražnom sporu protiv ruskog Gazproma zbog neredovitih isporuka u rujnu 2022. godine oduzeti od financijskih obveza. Ruska kompanija odgovorila je obustavom isporuka, a glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova podsjetila je na eksploziji na plinovodu Sjeverni tok 2 i na obustavu tranzita plinovodom Yamal-Europe.

Ruski plin i dalje stiže u Austriju, ali OMV ga sada kupuje na burzi i preko posrednika, tumači novinska agencija APA.

Zabrinutost za opskrbu raspirile su i američke sankcije ruskom Gazprombanku. Kremlj je poručio da sankcije smatra pokušajem ometanja preostalih ruskih isporuka plina u Europu i najavio “razmjerne protumjere”, prema riječima glasnogovornika Dmitrija Peskova. Opskrbu iz Rusije mogao bi smanjiti i istek ugovora o tranzitu kroz Ukrajinu na kraju godine.

Pokrivanje rupa
Svjetski proizvođači ukapljenog plina spremaju se pokriti rupe i uvoz LNG-a u Europu mogao bi u studenom dosegnuti najvišu razinu od veljače, od 9.16 milijuna metričkih tona, prema tvrtki za praćenje kretanja na robnim tržištima Kpler.

Time bi uvoz skočio za nešto više od 21 posto u odnosu na listopad i za čak 44 posto u odnosu na rujan, kad se bio spustio na najnižu razinu u tri godine.

Opskrbu su ponajprije pojačali proizvođači plina u Sjedinjenim Državama, najvećem svjetskom izvozniku LNG-a i ključnom dobavljaču, pa se tako procjenjuje da će Europa u studenom uvesti 4.32 milijuna tona američkog LNG-a, najviše od veljače i gotovo 40 posto više nego u listopadu, prema podacima Kplera.

Azijski uvoz američkog LNG-a trebao bi se, pak, u studenome smanjiti za čak 31.8 posto u odnosu na listopad, na samo 2.19 milijuna tona, ponajprije zbog slabog uvoza Indije, Pakistana i Bangladeša.

Indija je četvrti najveći kupac u Aziji, a u studenome bi trebala uvesti 2.21 milijun tona, za 6.4 posto manje nego u listopadu, jer spada u skupinu kupaca osjetljivih na cijene, pa će poskupljenje vjerojatno zakočiti njezinu potražnju, napominje kolumnist Reutersa Clyde Russell.

 
Nastavi čitati

U trendu