Hrvatska
Uskoro promjena u obračunu struje: Nemojte na ovo zaboraviti, može vas koštati dvostruko više!
Dolaze hladniji dani, počinje sezona grijanja, a i energenti su od 1. listopada poskupjeli za 10 posto. Jedan od načina kako uštedjeti na računima za struju je da se pokuša manje struje trošiti tijekom dana, a više tijekom noći.
Električna energija se svim potrošačima, privatnim ili poslovnim obračunava prema nekoj vrsti tarife.
U Hrvatskoj postoje jednotarifna i višetarifna brojila, a o njima ovisi cijena kilovatsata prema kojoj se obračunava potrošnja.
Kakve su to tarife?
Kućanstvima koja imaju jednotarifno brojilo, cijena kilovatsata uvijek je ista te se cijelog dana električna energija obračunava prema dnevnoj, odnosno skupljoj tarifi.
Kod višetarifnog brojila, električna energija se obračunava prema višoj i nižoj tarifi (Tarifni model Bijeli) pri čemu je viša tarifa ona dnevna, a niža odnosno jeftinija ona noćna. Kod višetarifnog brojila, korisnici se također mogu odlučiti i za obračun prema samo jednoj, ali u tom slučaju višoj dnevnoj tarifi (Tarifni model Plavi).
Cijena kilovatsata električne energije tijekom noći je i upola jeftinija. Trenutačno je cijena kilovatsata u dnevnoj tarifi 0,074789 eura, a u noćnoj 0,036697 eura, piše Dnevnik.hr.
Kada to počinje?
Početak i završetka dnevne i noćne tarife ujednačen je s ljetnim odnosno zimskim računanjem vremena, te se, jednako kao i sat, mijenja u određenu nedjelju u dva ili tri sata ujutro.
Na višetarifnom brojilu nije moguće pomaknuti sat, stoga se korisnike svaki puta podsjeća da je došlo do promjene termina dnevnih i noćnih tarifa.
Kada je onda viša, a kada niža dnevna tarifa?
Zimsko računanje vremena:
- viša tarifa: od 7 do 21 sat
- niža tarifa: od 21 do 7 sati
Ljetno računanje vremena:
- viša tarifa: od 8 do 22 sata
- niža tarifa: od 22 do 8 sati
Kad počinje zimsko računanje?
2024. godine zimsko računanje vremena prema Uredbi Vlade RH počinje 27. listopada u 3:00 sata, tako da se pomicanjem za jedan sat unatrag vrijeme u 3:00 računa kao 2:00. To znači da kazaljke na satu treba pomaknuti s tri na dva sata.
Zimska tarifa ostaje na snazi sve do 30. ožujka 2025. godine, kada će kazaljke trebati tijekom noći pomaknuti s dva na tri sata i tada počinje ljetno računanje vremena.
Od tog trenutka mijenja se i vrijeme obračuna električne energije pa je ljeti viša tarifa od 8 do 22 sata, a niža od 22 do 8 sati.
Hrvatska
Plitvička jezera grade poučne staze i centar Lugareva kuća
Javna ustanova Nacionalni park Plitvička jezera raspisala je natječaj vrijedan 900 tisuća eura za radove na uređenju i opremanju poučnih staza te adaptaciju i opremanje lugarnice “Čorkova uvala” u edukacijsko-prezentacijski centar “Lugareva kuća”. Čorkova uvala smještena u jugozapadnom dijelu Nacionalnog parka, zaštićeno je kulturno dobro. Podrum i prizemlje već su uređeni kroz prethodne projekte, a nabava obuhvaća radove na neuređenom potkrovlju, koje će biti preuređeno u suvremeni Interpretacijski centar “Tajni život šume”. U budućem Interpretacijskom centru održavat će se edukacije o prirodnim i kulturnim vrijednostima Čorkove uvale, s posebnim naglaskom na šumski ekosustav, navodi se u elektroničkom oglasniku javne nabave.
Prostori u potkrovlju bit će opremljeni multimedijskim i interaktivnim postavima, koji će posjetiteljima omogućiti dublje razumijevanje lokalne flore i faune te važnost očuvanja okoliša.
Centar je namijenjen individualnim i grupnim posjetiteljima, a posebna pozornost posvećena je edukaciji osnovnoškolaca i srednjoškolaca.
U sklopu projekta planirano je i uređenje dviju poučnih staza u blizini lugarnice.
Posjetitelji “Medine staze”, duge kilometar, moći će se upoznati s florom i faunom kroz životne cikluse, dok će staza “Čuvari prirode”, dužine dva kilometra, educirati posjetitelje o geološkim i biološkim značajkama toga područja.
Rok za prijavu ponuda je 10. siječnja 2025. godine, a završetak radova predviđen je devet mjeseci od uvođenja izvođača u posao.
Hrvatska
Stiže promjena vremena, evo gdje će sve padati snijeg
Pretežno oblačno je u većem dijelu zemlje, što zbog oblaka što zbog magle. Maglovito je mjestimice u unutrašnosti, vidljivost je smanjenja, vozače se poziva na oprez iz Hrvatskog autokluba. U nastavku utorka treba računati na malo kiše duž Jadrana i u područjima uz Jadran, većinom u drugom dijelu dana, kao i na susnježicu i snijeg u gorskoj Hrvatskoj. Jačat će bura prema večeri, do olujnih razmjera na udare pod Velebitom, stoga je na snazi viši stupanj upozorenja putem sustava Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda. Srijeda će isto biti vjetrovita i nestabilna, većinom s povremenom kišom duž Jadrana i u područjima uz Jadran, u gorskoj Hrvatskoj padat će susnježica i snijeg.
U drugom dijelu tjedna nastavit će se nestabilno vrijeme. U četvrtak će biti tek malo kiše i snijega, no u petak novo jače pogoršanje s kišom u većini predjela, susnježicom i snijegom u dijelovima unutrašnjosti, većinom gorskim, iako bijelih pahulja prolazno može biti i na zapadu i sjeverozapadu unutrašnjosti.
Subota donosi prolazno smirivanje vremena, no već u nedjelju stiže nova promjena sa kišom i snijegom.
Hrvatska
DHMZ objavio veliku prognozu za zimu: Evo što nas čeka
Državni hidrometeorološki zavod objavio je svoju sezonsku prognozu za zimu.
U nastavku prenosimo prognozu DHMZ-a u cijelosti:
Unatoč kojekakvim najavama o zimi koja je pred nama, prema raspoloživim prognostičkim materijalima za dugoročne prognoze vremena u Sektoru za vremenske i pomorske analize i prognoze DHMZ-a te u suradnji s međunarodnim stručnjacima koji se bave tom problematikom, izgledno je da će zima 2024./2025. biti još jedna u nizu iznadprosječno toplih (u odnosu na klimatsku normalu 1991.-2020.).
U sva tri zimska mjeseca (prosinac, siječanj, veljača) postoji signal za pozitivno odstupanje temperature od prosjeka uz veliku vjerojatnost ostvarenja prognoze.
Pritom bi pozitivno odstupanje moglo biti manje izraženo u siječnju 2025. Uz prodore hladnog zraka, kojih će zasigurno biti tijekom zime, temperatura se nakratko može spustiti na vrijednosti oko ili ispod prosječnih, prenosi DHMZ u priopćenju.
Najviše snijega u veljači?
Što se sezonske količine oborine tiče, predviđa se količina oko prosječne uz umjerenu vjerojatnost ostvarenja prognoze. Pritom nema signala za znatnije odstupanje mjesečne količine oborine od prosjeka u nekom od zimskih mjeseci, a malo povećana vjerojatnost za moguć višak postoji na Jadranu u veljači.
Kako je prognoza količine oborina na sezonskoj skali mnogo složenija od prognoze temperature, i pouzdanost joj je manja. U takvim se okolnostima tijekom sezone mogu izmjenjivati sušna razdoblja s uglavnom kraćim razdobljima obilnijih oborina. Za pouzdaniju informaciju o količini ili vrsti oborine valja pratiti vremenske prognoze na manjoj vremenskoj skali (dnevne, polutjedne, tjedne).
Sezonska prognoza za zimu u skladu je s prognozom Klimatskog foruma za jugoistočnu Europu (SEECOF) te Klimatskog foruma za područje Mediterana i sjeverne Afrike čija je Hrvatska članica.
Europa po mjesecima
Kako smo ranije pisali, Severe Weather Europe je objavio prognozu snježnih oborina temeljenu na ECMWF modelu, najčešće korištenim i cijenjenim sustavom sezonskog predviđanja.
Prvo, sezonski prosjek pokazuje ispodprosječnu količinu snijega na većem dijelu kontinenta. Nad Skandinavijom se predviđaju neka područja s pojačanim snježnim oborinama zbog utjecaja sustava niskog tlaka i mlazne struje nad sjevernom Europom.
Najnovija prognoza zapravo pokazuje više snježnih padalina od prethodne. U usporedbi s prognostičkim podacima iz rujna, listopadski podaci pokazuju više snježnih oborina nad srednjom i zapadnom Europom.
Posljednja prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje manje snježnih padalina od prosjeka u većem dijelu kontinenta. Više snježnih padalina očekuje se daleko na sjeveru iznad sjeverne Skandinavije.
Prognoza za siječanj i veljaču
Siječanjska prognoza nastavlja sa smanjenim potencijalom snježnih oborina u većem dijelu kontinenta. Općenito, prognoza je vrlo slična prethodnom mjesecu, s možda čak i manje snijega nad središnjim i sjeverozapadnim krajevima.
Veljača pokazuje određeno poboljšanje, ali i dalje se očekuje da će u većem dijelu kontinenta biti manje snježnih oborina nego što je uobičajeno. No neka područja iznad središnjih dijelova pokazuju porast snježnih oborina.
Ispod je prognoza snježnih oborina za ožujak, koja pokazuje smanjeni potencijal snježnih oborina na većem dijelu kontinenta. U dijelovima središnje i južne Europe (osim krajnjeg sjevera) moguće su ranoproljetne snježne padaline.