Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

Na Sveučilištu u Zadru predstavljen projekt „Gradišćanskohrvatski govori“ 

Objavljeno

-

„Gradišćanskohrvatski govori”, projekt predstavljanja kulture, jezika i stvaralaštva Gradišćanskih Hrvata u pet knjiga, predstavljen je na Sveučilištu u Zadru, čiji je Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja bio partner Hrvatskom kulturnom i dokumentarnom centru (Željezno/Eisenstadt) u njegovoj realizaciji.
Do sada najveći i najobuhvatniji istraživačko-znanstveni projekt o ovoj skupini ispričao je priču o povijesti i govoru Gradišćanskih Hrvata koji su svoj jezik uspjeli očuvati više od pet stoljeća. Znanstvenici su 13 godina dokumentirali i analizirali govore Gradišćanskih Hrvata te u pet knjiga na gotovo 2.000 stranica predstavili 710 sati snimljenih intervjua.
Suradnja zadarskog sveučilišta i dokumentarnog centra započela je 2004. godine, a sam projekt začet je 2017. godine, kada se pristupilo analizi prikupljenih tonskih zapisa po selima u kojima su živjeli Gradišćanski Hrvati od Austrije preko Češke i Slovačke do Mađarske.

Na prvom sastanku 2017. godine u Gradišću smo smatrali da bi trebalo ne samo sačuvati jezik, nego i obnoviti kniževno-povijesna saznanja o Gradišćanskim Hrvatima. Krenuli smo s realizacijom projekta, prva knjiga izašla je 2019. godine, a evo posljednja Hiža rasipana po svitu 2023. godine. Ona govori o tome kako su se Gradišćanski Hrvati rasprostranili diljem svijeta, čak i u Australiji. Nadam se da je riječ o zanimljivom štivu koje će potaknuti i druga istraživanja, rekao je prof. dr. sc. Robert Bacalja, koji je blisko surađivao s Gradišćanskim Hrvatima u pripremi ovih knjiga.
Osim transkribiranih govora koji su popraćeni i iscrpnim rječnikom, knjige sadržavaju i povijesne podatke o naseljavanju Gradišćanskih Hrvata kao i dvije knjige njihove književnosti. Svakim danom sve je manje i izvornih govornika, no one koji su preostali užitak je slušati, rekla je pročelnica Odjela za izobrazbu učitelja i odgojitelja doc. dr. sc. Maja Cindrić. Najzanimljivije su situacije kada se studenti koji dolaze na druženje u Zadar ne mogu sjetiti kako se na današnjem jeziku kaže riječ koju čuvaju u arhaičnom obliku.
Višegodišnju suradnju i realizaciju ovog projekta pohvalio je i rektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Josip Faričić, koji je podsjetio na odlazak Hrvata s ratom zahvaćenih područja u 16. stoljeću, najčešće na granici s Bosnom i Hercegovinom, u druge prostore tadašnje Habsburške monarhije. Najveći dio njih otišao je u Burgenland u Austriji, koje je po mjestu Gradišće dalo ime cijeloj ovoj zajednici, iako ih se dio nastanio u Češkoj, Slovačkoj ili Mađarskoj.

Hrvatska riječ motivirala jednog je velikana Josepha Haydna da narodne napjeve koje je slušao u službi mađarskog plemića utka u više svojih skladbi. Nešto tih melodija je ušlo i u ono što je tada bila austrijska nacionalna pjesma, a danas je njemačka himna. U ovom izboru poezije i proze vidimo kako te riječi, drevna morfologija i sintaksa stara stoljećima, funkcionira u jednom živom govoru i na jednoj višoj razini književne kreacije i stvaralaštva. Ovaj projekt u kojem smo imali čast sudjelovati je jedan značajan obol u mozaiku kulturnih veza ne samo matične domovine i Gradišćanskih Hrvata, nego i komunikacije i sporazumijevanja s nama danas prijateljskom Austrijom. Važno je da studenti upoznaju riječ naših Hrvata izvan domovine i o njima podučavaju dvije buduće učenike, rekao je rektor Faričić.
Predsjednik Hrvatskog kulturnog i dokumentarnog centra Martin Ivancsics, i voditeljica projekta Edith Mühlgaszner govorili su o izazovima koji su pratili ovaj projekt, a najveći su bili okupiti sve varijante koje se pojavljuju, budući da je na petstotinjak metara udaljenosti bilo moguće zabilježiti i po nekoliko različitih riječi za npr. krumpir.

Ja sam optimističan oko toga da će se naš jezik očuvati u Austriji i da ćemo dobiti mogućnost izvođenja nastave na našem jeziku. Nisam mislio da ćemo na projektu raditi 13 godina, to se moglo samo uz puno entuzijazma i odricanja. Materijalom je obuhvaćeno nekoliko generacija Gradišćanskih Hrvata, vjerujem da će on biti predmet daljnjih akademskih istraživanja, rekao je Ivancsics.

 

ZADAR / ŽUPANIJA

OBAVIJEST / Regulacija prometa i tehničke informacije o proslavi Nedjelje Božjeg milosrđa u Zadru

Objavljeno

-

By

Na Nedjelju Božjeg milosrđa, 27. travnja, na Forumu u središtu Zadra održava se središnja proslava Godine jubileja u Zadarskoj nadbiskupiji.

U danima posljednjeg ispraćaja i sprovoda pape Franje, na Forumu će se Zadarska Crkva u velikom zajedništvu dodatno ujediniti, spomenuti i moliti za pokoj duše pape Franje, koji je i proglasio Godinu jubileja i u nasljeđe Crkvi, između ostaloga, ostavio poruku gesla Jubileja ‘Hodočasnici nade’ i svoju Bulu ‘Nada ne razočarava’.

Na Forumu se očekuje sudjelovanje više tisuća vjernika iz svih dijelova Zadarske nadbiskupije u organiziranim i individualnim dolascima na razini župa, zajednica, udruga, društava, institucija i ustanova.

Po sadržaju i načinu svoga održavanja to će biti najveći crkveni događaj u Zadarskoj nadbiskupiji u Jubilejskoj 2025. godini.

Prema Zakonu o sigurnosti prometa na cestama, uz odobrenje Ministarstva unutarnjih poslova RH i nadležne Policijske uprave Zadarske te u suglasnosti Hrvatskih cesta, Zadarska nadbiskupija kao organizator događaja na Forumu dužna je obavijestiti javnost o privremenoj regulaciji prometa u Zadru, redu plovidbe i drugim tehničkim informacijama.

Zbog održavanja procesije ulicama Poluotoka, u nedjelju, 27. travnja, u Zadru će se privremeno za prijevoz zatvoriti prometnice koje navodimo i kojima se taj dan ne smiju odvijati bilo kakve radnje i aktivnosti na kolniku cesta kojima upravlja Grad Zadar.

Privremena regulacija prometa u Zadru

Posebna regulacija prometa će se odvijati ulicama zadarskog Poluotoka od 18 do 20 sati, trasom kuda će prolaziti procesija. To znači zatvorenost za promet sljedećim ulicama: Šimuna Kožičića Benje, Zadarskog mira 1358. (dio – ispod Poljane Ivana Pavla II.), Obala kralja Petra Krešimira IV., ulica Ivana Brčića, Božidara Petranovića (dio – kod postaje Carine), Bedemi zadarskih pobuna, ulica Stratico, Bartula Kašića (dio), Krešimira Ćosića, Foša, Kopnena vrata, Ante Kuzmanića, Ruđera Boškovića i Mihovila Pavlinovića (dio), gdje procesija silazi na istočni dio zadarske rive – Obale kralja Petra Krešimira IV., uz zgradu Sveučilišta u Zadru i nastavlja se rivom do Foruma i Trga ispred crkve sv. Marije, gdje će prije procesije biti održana misa, a završno će nadbiskup uputiti blagoslov.

Obavijest o regulaciji prometa važna je zbog domaćih stanovnika, građana Zadra i Zadarske županije, ali i zbog brojnih domaćih i stranih gostiju i turista koji već borave u Zadru i u svom dolasku i posjetu osobito su usmjereni na pohod središta Zadra na Poluotok i Forum, gdje se održava središnja proslava Godine jubileja.

Zadarska nadbiskupija moli sve stanovnike grada Zadra i Zadarske županije, goste i sve koji će se u tom razdoblju zateći na spomenutoj lokaciji, za strpljivost zbog privremene regulacije prometa i unaprijed zahvaljuje svima na razumijevanju.

Obavijest o parkiranju na Poluotoku

U nedjelju, 27. travnja, molimo sve koji će doći na proslavu na Forum da parkiraju automobile na lokaciji Višnjik i drugim parkiralištima izvan gradskog Poluotoka.

Župnici iz župa Grada Zadra i prigradskih župa koje su blizu središta Zadra pozvani su doći pješice na događaj s vjernicima iz svojih župa.

I taj hod pješice je dodatni vid hodočašća koje je bitan element jubilejskog događaja. „Polazak na put karakterističan je za one koji traže smisao života. Pješačko hodočašće prikladno je za ponovno otkrivanje vrijednosti tišine, truda i usredotočenosti na bitno. U Godini jubileja vjernici prolaze drevnim i novim stazama kako bi intenzivno proživjeli jubilejsko iskustvo“, poručuje zadarski nadbiskup Milan Zgrablić.

Autobusi koji dolaze organizirano iz župa izvan grada Zadra prevozeći vjernike, hodočasnike će dovesti do lokacije gdje je nekad bio stari autobusni kolodvor u središtu Zadra na Poluotoku; tu će iskrcati hodočasnike, a policija će onda autobuse usmjeriti na daljnje parkirališne lokacije izvan Poluotoka.

Obavijest o redu plovidbe u dolasku na proslavu Godine jubileja

U nedjelju, 27. travnja, osiguran je i prilagođeni, izmijenjeni red plovidbe brodovima kako bi vjernici s otoka pravovremeno stigli u Zadar.

Jadrolinija i Općina Preko osigurali su da trajekt krene iz Preka u 15 sati za Zadar, a iskrcaj putnika će biti ispred postaje Carine, da ljudi dođu što bliže Forumu. Povratak na Preko je predviđen u 20,45 sati, također ispred Carine; ako se produži trajanje proslave, vjernici će biti na licu mjesta obavješteni o kasnijem povratku brodom koji će im biti osiguran.

Izmijenjeni red plovidbe na brzobrodskoj liniji Zadar – Sali – Zaglav – Mali Iž / Bršanj

Na toj liniji, u nedjelju, 27. travnja, brzi brod će u drugom putovanju iz luke Zadar za luku Sali isploviti u 14,30 sati (umjesto u 17 sati), iz luke Sali za luku Zadar će isploviti u 15,30 sati, umjesto u 18 sati.

Brzi brod će u trećem putovanju iz luke Zadar za luku Sali isploviti u 20 sati (umjesto u 18,50 sati), iz luke Sali za luku Zadar će isploviti u 21 sat, umjesto u 19,50 sati.

Preporuke o vremenu dolaska i četiri glavna ulaza na Forumu

Na Forumu, na Trgu ispred crkve sv. Marije, u 16 sati počinje prigodni duhovni program, a u 17 sati svečano misno slavlje koje predvodi zadarski nadbiskup Milan Zgrablić. Potiču se vjernici da već od 15 sati počnu dolaziti na Forum, da se na vrijeme smjeste u predviđena polja i tako spriječi duže čekanje na ulaz kroz prolaze te izbjegne gužva zbog istovremenog dolaska brojnih hodočasnika.

Nakon mise, nadbiskup Zgrablić predvodi i procesiju s relikvijama oko cijelog zadarskog Poluotoka, u ovom dopisu spomenutim ulicama.

U nedjelju, 27. travnja, prostor na cijelom Forumu gdje će se održati slavlje će biti ograđen od 14 sati i na njega će, po sektorima kamo će vjernike usmjeravati volonteri, moći ući samo vjernici koji sudjeluju na proslavi.

Vjernici će na Forum ulaziti kroz četiri glavna prolaza: 1. ulaz između Arheološkog muzeja Zadar i crkve sv. Donata. Drugi ulaz je na lokaciji zapadnog Foruma, gdje se nalazi tzv. Stup srama. Treći ulaz je na južno-zapadnoj strani Foruma, u ulici Zadarskog mira 1358., iznad zadarske rive. Četvrti ulaz je na južno – istočnoj strani Foruma, kod početka, odnosno završetka forumske šetnice, u sjecištu ulice Šimuna Kožičića Benje i ul. Zadarskog mira 1358., u dnu parkirališta ispod crkve sv. Marije.

Zadarska nadbiskupija zahvaljuje svim nadležnim državnim, gradskim i županijskim službama na suradnji, stanovnicima i gostima za razumijevanje i svim sudionicima proslave za sudjelovanje.

Zadarska nadbiskupija

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

RIJEŠITE SE ORUŽJA BEZ SANKCIJA / PU zadarska poziva građane da učine svoj život sigurnijim

Objavljeno

-

By

Tijekom proteklog tjedna na zadarskom području dvoje građana je policiji predalo jednu automatsku pušku, jednu puškostrojnicu, 9 pripadajućih spremnika za automatsku pušku, 9 ručnih bombi, 1 tromblonski nastavak te ukupno 3 000 tisuće komada različitog streljiva.

Policijski službenici za protueksplozijsku zaštitu preuzeli su oružje, minsko-eksplozivna sredstva i streljivo, a ovom prilikom zahvaljujemo svim građanima koji odabiru ovakav siguran način uklanjanja oružja iz svojih domova.

Podsjećamo građane na akciju Manje oružja, manje tragedija koja omogućava građanima dragovoljnu predaju zabranjenog i dozvoljenog oružja bez vremenskog ograničenja. Protiv građana koji prijave zabranjeno i dozvoljeno oružje nadležnom tijelu radi predaje, neće se pokretati prekršajni niti kazneni postupak, priopćeno je iz PU zadarske.

Građani koji žele predati oružje, nikako ga ne smiju donositi u policijsku postaju niti ga dirati do dolaska policijskih službenika. O tome mogu obavijestiti policiju pozivom na broj 192 te će na njihovu adresu doći policijski službenici za protueksplozijsku zaštitu koji će oružje ili eksplozivna sredstva preuzeti na siguran način.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

ZGRABLIĆ UPUTIO DOPIS SVEĆENICIMA: “U subotu neka sva crkvena zvona zazvone prema mjesnim običajima za sprovod”

Objavljeno

-

By

Povodom smrti pape Franje, zadarski nadbiskup Milan Zgrablić uputio je svećenicima i redovnicima, odnosno župnim uredima i samostanima u Zadarskoj nadbiskupiji dopis kojega prenosimo u cijelosti:

Braćo svećenici, redovnici i redovnice,

s dubokom tugom, ali i čvrstom nadom u uskrsnuće, obavještavam vas da je u ponedjeljak, 21. travnja 2025., preminuo Papa Franjo, 266. nasljednik svetoga Petra i Pastir opće Crkve.

U ovome svetom vremenu žalosti i molitve, molim vas da se u svim župama, crkvama i samostanima Zadarske nadbiskupije postupi prema sljedećim uputama:

1. U euharistijskim molitvama više se ne spominje ime Svetoga Oca Franje.

2. U molitvu vjernika neka se do dana ukopa uključe zazivi za pokojnog Papu Franju. Prijedlozi molitava koje možete koristiti ili prilagoditi:

– Bože, Oče milosrđa, primi svoga slugu i našega Papu Franju u nebeski Jeruzalem: daj mu da zauvijek razmatra otajstvo kojemu je vjerno služio na zemlji.

– Vječni Pastiru, daj Papi Franji vječnu radost promatranja tvoga lica i daj mu nagradu obećanu tvojim vjernim slugama.

– Zahvaljujemo ti, Gospodine, za službu Pape Franje i za dar koji je bio za Crkvu i za čovječanstvo: neka sada u potpunosti sudjeluje u radosti nebeskog Jeruzalema.

– Za Papu Franju: neka ga Uskrsli Gospodin primi u prebivalište svjetla i mira.

3. U svim župama neka se, po mogućnosti, slavi sveta misa zadušnica za pokoj duše Pape Franje. U Katedrali će misa zadušnica biti na dan ukopa, u subotu, 26. travnja 2025., u 19,00 sati.

4. Svi svećenici obvezni su slaviti svetu misu za dušu preminulog Svetog Oca Franju.

5. Na početku obreda sprovoda Svetoga Oca, u subotu, 26. travnja 2025., u 10,00 sati neka sva crkvena zvona u Nadbiskupiji zazvone prema mjesnim običajima za sprovod.

6. Nakon papinog ukopa, u molitvama vjernika moli se za izbor novog Petrovog nasljednika, da Gospodin vodi kardinale u mudrosti i ljubavi.

Ujedinimo se u molitvi zahvalnosti za život i služenje Pape Franje te preporučimo njegovu dušu Božjoj milosrdnoj ljubavi. Neka nam njegova vjera i blagost ostanu trajna inspiracija.

U Kristu, Dobrom Pastiru,

                                                                                                          X Milan Zgrablić,

                                                                                                                  nadbiskup

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu