Magazin
Kako prilagoditi prehranu psa ovisno o njegovoj veličini?
Psi dolaze u zapanjujućem rasponu oblika i veličina, od sićušnih čivava do impozantnih mastifa. Svaki pas ima jedinstvene potrebe, posebno kada je riječ o prehrani. U ovom članku istražit ćemo kako veličina psa utječe na njegove prehrambene potrebe i zašto je prilagođena prehrana ključna za zdravlje vašeg četveronožnog prijatelja.
Zašto je veličina psa važna?
Veličina psa igra ključnu ulogu u mnogim aspektima njegovog života, uključujući i prehranu. Svi psi imaju 42 zuba, ali veličina njihovih čeljusti drastično varira. Vrlo mali psi mogu imati problema s dentalnim zdravljem zbog prenapučenosti zuba, dok veliki psi imaju snažnije čeljusti koje mogu podnijeti veće komade hrane. Nadalje, veliki psi imaju proporcionalno manji probavni trakt u odnosu na veličinu tijela nego mali psi, što ih čini osjetljivijima na probavne probleme. Mali psi, s druge strane, imaju brži metabolizam i trebaju jesti češće u manjim količinama.
Kada je riječ o zglobovima i kostima, srednji i veliki psi nose veću tjelesnu masu koja stvara dodatni pritisak, čineći ih podložnijima problemima poput displazije kukova ili artritisa. Također, važno je napomenuti da mali psi općenito žive duže i sporije stare, dok veliki psi brže stare i često se smatraju zrelima već sa 6-8 godina.
Pogled na potrebe pasa različitih veličina
Vrlo mali psi, težine do 4 kg, imaju brz metabolizam i skloni su hipoglikemiji. Njihov osjetljivi probavni sustav zahtijeva posebnu pažnju, kao i njihovo dentalno zdravlje. Ovi mali ljubimci također trebaju snažnu podršku imunološkom sustavu zbog svoje veličine.
Mali psi, težine od 4 do 10 kg, zahtijevaju pažljivu kontrolu težine zbog sklonosti pretilosti. Unatoč svojoj veličini, imaju visoke energetske potrebe. Posebnu pažnju treba posvetiti zdravlju njihove kože i dlake, kao i prevenciji problema sa zglobovima, posebno koljenima. Dentalno zdravlje ostaje važan aspekt njihove ukupne dobrobiti.
Srednji psi, težine od 11 do 25 kg, trebaju prehranu koja podržava održavanje mišićne mase i pruža optimalnu razinu energije. Zdravlje njihovih zglobova postaje sve važnije, kao i osiguravanje optimalne probave. Mnoge pasmine srednje veličine su inteligentne i aktivne, pa je podrška kognitivnom zdravlju također ključna.
Veliki psi, težine od 26 do 44 kg, zahtijevaju posebnu pažnju kada je riječ o kontroli rasta u ranoj dobi kako bi se spriječili problemi s kostima i zglobovima kasnije u životu. Potrebna im je intenzivna potpora zglobovima i pažljiva kontrola težine. Prevencija probavnih problema i briga o zdravlju srca također su ključni aspekti njihove prehrane.
Vrlo veliki psi, teži od 45 kg, suočavaju se s jedinstvenim izazovima. Potrebna im je intenzivna potpora zglobovima zbog težine koju nose. Zdravlje srca je od posebne važnosti za ove nježne divove. Pažljiva kontrola rasta u ranoj dobi je ključna za sprječavanje deformacija kostiju. Zbog sklonosti nadutosti, njihova prehrana mora biti posebno formulirana za laku probavu. Također, ovi psi brže stare od manjih pasmina, pa je rana potpora za zdravo starenje od vitalne važnosti.
Zašto je prilagođena prehrana ključ zdravlja?
Prilagođena prehrana za pse nije trend, već znanstveno utemeljena potreba. Ona osigurava optimalnu probavu kroz prilagođenu veličinu granula i sastav hrane te maksimalno iskorištavanje nutrijenata. Zdravlje zglobova i kostiju podržava se odgovarajućim omjerom kalcija i fosfora, uz dodatke poput glukozamina. Energetski balans je ključan – pravilno doziranje energije sprječava pretilost kod velikih pasa i osigurava dovoljno energije malim psima. Optimalan unos vitamina i minerala jača imunološki sustav, dok specifični omjeri omega masnih kiselina održavaju zdravu kožu i sjajnu dlaku.
Suha ili mokra hrana?
Obje vrste hrane imaju svoje prednosti, a najbolji pristup često leži u kombiniranoj prehrani. Suha hrana je praktična za korištenje i skladištenje, pomaže u održavanju dentalnog zdravlja, ima duži rok trajanja i obično je ekonomičnija opcija. S druge strane, mokra hrana osigurava dodatnu hidrataciju, često je ukusnija psima, može pomoći u održavanju normalne težine i lakša je za konzumaciju starijim psima ili onima s dentalnim problemima.
Prilagođena prehrana za pse nije luksuz, već nužnost za zdravlje i dobrobit vašeg ljubimca. Bez obzira na veličinu psa, suvremena rješenja u nutricionizmu nude razne mogućnosti prilagođene njegovim specifičnim potrebama. Zapamtite, svaki pas je jedinstven i zaslužuje prehranu koja će mu omogućiti da živi svoj najbolji život. Promatrajte svog psa, konzultirajte se s veterinarom i odaberite prehranu koja najbolje odgovara njegovoj veličini, dobi i životnom stilu. Pružajući svom psu prehranu prilagođenu njegovoj veličini i specifičnim potrebama, ne brinete samo o njegovom trenutnom zdravlju, već i poboljšavate dugovječnost i kvalitetu njegovog života. To je najbolji poklon koji možete dati svom vjernom prijatelju.
Magazin
Šest vrsta voća koje pridonose zdravlju bubrega, prema dijetetičarima
Bubrezi svakodnevno naporno rade filtrirajući otpadne tvari i održavajući ravnotežu tekućina i ključnih nutrijenata u tijelu. Prema riječima dijetetičarke Jen Hernandez, prehrana može snažno utjecati na njihovo zdravlje, a istraživanja pokazuju da je češća konzumacija voća povezana sa šest do osam posto manjim rizikom od razvoja bubrežne bolesti. Stručnjaci naglašavaju da određene vrste voća imaju posebno pozitivan učinak na bubrege.
Crveno grožđe
Crveno grožđe sadrži resveratrol, biljni spoj snažnog antioksidativnog djelovanja koji, prema dijetetičarki Erin Hetrick, podržava zdravlje bubrega i smanjuje upalu u tijelu. S obzirom na nizak udio kalija, preporučuje se osobama koje paze na unos kalija, a može se jesti svježe, smrznuto ili dodati salatama, piše EatingWell.
Jabuke
Jabuke imaju protuupalna svojstva i topiva vlakna koja mogu pomoći u snižavanju kolesterola i razine glukoze, navodi Hetrick. Nefrologinja Raeeda Gheewala ističe da su ti učinci važni jer su visoki tlak i dijabetes dva najčešća uzroka bubrežne bolesti. Jabuke dodatno podupiru probavu i dulje pružaju osjećaj sitosti.
Borovnice
Borovnice su bogate antocijanima i vitaminom C te imaju snažno antioksidativno i protuupalno djelovanje, navodi Gheewala. Hernandez navodi da su osobe koje su više konzumirale voće poput borovnica i jabuka imale 16 posto manji rizik od razvoja kronične bubrežne bolesti zahvaljujući flavonoidima iz ovog voća. Mogu se dodati u žitarice, jogurt ili smoothie.
Limun
Limuni pružaju citrat, tvar koja može smanjiti stvaranje bubrežnih kamenaca i poboljšati hidrataciju, tvrdi Gheewala. Citrat može spriječiti nastanak kalcijevo-oksalatnih kamenaca, a vitamin C dodatno pruža antioksidativnu zaštitu. Dodavanje limuna vodi olakšava održavanje hidracije, jednog od najvažnijih čimbenika za zdrave bubrege.
Ananas
Ananas je, prema Hernandez, bogat vitaminom C, manganom, vlaknima i antioksidativnim fitokemikalijama koje doprinose zdravlju bubrega. Sadrži i bromelain, enzim s protuupalnim učinkom opisan u studiji objavljenoj u časopisu Foods 2021. godine. Ananas je također prirodno niži u kaliju i prikladan za lagane slatke obroke.
Maline
Maline su jedno od voća s najvišim udjelom vlakana – sadrže oko osam grama vlakana na 120 grama – što je, prema dijetetičarki Alex Evink, važno za regulaciju šećera u krvi i urednu probavu. Stabilna razina glukoze posebno je važna za osobe s dijabetesom, jednim od glavnih rizičnih čimbenika za bubrežne bolesti. Maline dodatno pružaju vitamin C, mangan i antioksidanse koji pomažu u smanjenju upale.
Magazin
Viralni trend otkriva je li veza osuđena na propast prema jednoj reakciji partnera
Viralni “bird test” posljednjih je mjeseci postao popularan način procjene hoće li veza potrajati – barem ako je suditi prema trendovima na društvenim mrežama. Ljudi naglašavaju da je svaka veza jedinstvena i da ne postoji univerzalno pravilo za njezino trajanje. Prema savjetnicima za upoznavanje s platforme Love to Know, veze u ranim dvadesetima često traju između dvije i četiri godine, dok je Washington Post izvijestio da se vjerojatnost prekida znatno smanjuje nakon prve godine.
Međutim, stručnjaci upozoravaju da se ti podaci, kao i sve studije o dugovječnosti veza, trebaju uzeti sa zrnom soli. U tom kontekstu pojavio se “bird test”, koji je dodatno populariziran nakon viralnog videa Roberta Irwina iz “Dancing With the Stars”.
Test funkcionira tako da partneru napomenemo kako smo upravo vidjeli pticu ili neku drugu, naizgled nebitnu sitnicu, a cilj je vidjeti hoće li se uključiti u naš komentar. Tiktokerica Alyssa Caribardi, čiji je video o bird testu prikupio milijune pregleda, tvrdi da se na temelju te reakcije može procijeniti uspješnost odnosa. Ipak, postavlja se pitanje postoji li uopće znanstveno uporište za takav postupak. Prema istraživačici i psihologinji dr. Julie Gottman, bird test je zapravo oblik “bida za povezivanje”, pojma koji opisuje sitne pokušaje da od partnera dobijemo pažnju ili emocionalni odgovor. Terapeuti iz Therapy Group of DC navode da ti “bidovi” mogu uključivati sve – od osmijeha i dodira do uzvika poput “o moj bože!” nakon što pročitamo nešto zanimljivo, piše Unilad.
Dr. John Gottman, američki psiholog, profesor emeritus Sveučilišta Washington i suprug dr. Julie Gottman, podsjeća da su takvi pokušaji povezivanja “temeljna jedinica emocionalne komunikacije”.
No, što ako partner ne reagira, odnosno “padne na testu”? Prema dr. Johnu Gottmanu, dugotrajno ignoriranje bidova za povezivanje može ozbiljno naštetiti vezi. Njihova istraživanja pokazuju da se zbog toga s vremenom nakupljaju zamjeranje i emocionalna udaljenost, što može dovesti do prekida. Caribardi je za Guardian izjavila: “Ako vas ignoriraju, to je jako loš znak.” Ako smo mi ti koji povremeno zanemarujemo partnerove pokušaje povezivanja, dio toga može se popraviti. Prema stručnjacima iz The Therapy Huba, potrebno je priznati propušteni trenutak, preuzeti odgovornost i svjesno se ponovno povezati. John i Julie ističu da su pažnja, namjera, interes i znatiželja ključni za povratak na pravi put. Kako je naglasio John: “Ako vam je stalo, taj trud čini razliku.” Osim toga, ako partner ne “prođe” bird test prvi put, to ne mora biti alarm za uzbunu – možda mu samo treba malo više usmjerenosti i vježbe u prepoznavanju sitnih pokušaja povezivanja.
Magazin
Liječnik otkriva 4 ključne navike za zdravu jetru bez obzira pijete li alkohol ili ne
Bolesti jetre mogu nastati zbog virusa (poput hepatitisa), toksina poput alkohola ili lijekova, genetike ili načina života. Kada jetra postane oštećena i razvije ožiljke, stanje se naziva ciroza, a česti simptomi uključuju umor, slabost, gubitak apetita, mučninu i smanjeni libido. Iako se alkohol smatra jednim od glavnih uzroka oštećenja jetre, stručnjaci naglašavaju da se velik dio problema može spriječiti pravodobnom brigom o zdravlju jetre i usvajanjem zdravih životnih navika.
Gastroenterolog dr. Angad Dhillon za Stylist je istaknuo koliko je jetra važan i opterećen organ, rekavši: “Vjerojatno je to najotporniji organ u tijelu, ali o njemu zaista ne razmišljamo dok nešto ne pođe po zlu.” Dodao je: “Jetra neprestano radi na obradi svega što unosite, proizvodnji ključnih proteina i održavanju metabolizma pod kontrolom.” Kako bi jetra radila optimalno, slijedi nekoliko njegovih ključnih navika koje bismo, prema njegovim riječima, svi trebali prakticirati.
Kretanje svaki dan
Dr. Dhillon naglašava važnost svakodnevne aktivnosti. “Kretanje je neizostavan dio mog dana”, podijelio je, upozoravajući da dugotrajno sjedenje može doprinijeti problemima s jetrom. Zato tijekom dana postavlja podsjetnike da ustane ili kratko prošeće, vozi bicikl kad može i uvijek uključuje neki oblik organizirane tjelovježbe kako bi održao jetru i cijelo tijelo u dobrom stanju.
Početak dana kavom
Prema dostupnim istraživanjima, umjerena konzumacija kave može imati zaštitni učinak na jetru. Dr. Dhillon tvrdi: “Neke studije sugeriraju da umjerena konzumacija kave može biti povezana sa smanjenim rizikom od upale jetre i ciroze.” Objašnjava da bi antioksidansi mogli igrati važnu ulogu te dodaje: “Volim svoju jutarnju šalicu kave, ne samo zbog kofeina, nego i kao dio moje strategije zaštite jetre.”
Izbjegavanje konzumacije alkohola dva dana zaredom
Ako odluči piti alkohol, dr. Dhillon pridržava se jasnog pravila: “Ako odlučim piti alkohol – čak i ako je manje od preporučenog tjednog unosa – nikada to ne činim dva dana zaredom.” Smatra da povremeni izlazak nije problem, ali naglašava da česta pretjerivanja mogu biti rizična i da je jetri potreban odmor između dana konzumacije alkohola.
- Izbjegavanje visoko prerađene hrane
Visoko prerađena hrana povezuje se s povećanim rizikom od pretilosti, dijabetesa tipa 2 i kardiovaskularnih bolesti. Dr. Dhillon stoga preporučuje ograničavanje takvih namirnica i kaže: “Pokušavam izbjegavati visoko prerađenu hranu što je više moguće.”
“Moje zlatno pravilo je fokus na cjelovite namirnice – puno lisnatog povrća, nemasni proteini i namirnice bogate omega-3, poput lososa i oraha”, zaključio je gastroenterolog.
-
magazin1 dan prijeŠPICA!
-
Tech5 dana prijeOBJAVILA NASA / Svijet će se zamračiti – stiže najduža pomrčina Sunca u posljednjih 100 godina
-
magazin4 dana prije(VIDEO) A CAPPELLA POSLASTICA / A.K.A. Crescendo predstavlja novi cover – “Božić dolazi” uz mlade zadarske glumce
-
Hrvatska5 dana prijePROGNOZA / Za vikend hladnije uz dugotrajnu maglu, evo gdje se očekuje sunce







