ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTO) Proslavljena 150. godišnjica djelovanja Sestara milosrdnica u Zadarskoj nadbiskupiji
Zahvalno misno slavlje sa svečanim Tebe Boga hvalimo povodom proslave 150. godišnjice djelovanja sestara milosrdnica sv. Vinka Paluskog u Zadarskoj nadbiskupiji, u katedrali sv. Stošije u Zadru u subotu, 7. rujna, predvodio je zadarski nadbiskup Milan Zgrablić.
Propovijed nadbiskupa Zgrablića donosimo u cijelosti.

“Drage sestre milosrdnice, draga braćo svećenici, draga braćo i sestre!
Srdačno vas pozdravljam u katedrali sv. Stošije u Zadru gdje smo se okupili da s radošću i zahvalnošću iznesemo Bogu naše molitve obilježavajući 150. godišnjicu dolaska sestra milosrdnica sv. Vinka Paulskog u Zadarsku nadbiskupiju i njihovog neprekidnog života i djelovanja u ovoj mjesnoj Crkvi.
Pozdravljam s. Jelenu Ikić, vrhovnu glavaricu Družbe sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskog, s. Andreu Mirčeta, provincijalnu poglavaricu Provincije Navještenja Gospodinova iz Splita, kao i ostale nazočne članice Družbe sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskog.

2.
Kada usmjerimo našu pažnju u prošlost, primjećujemo kako Družba sestara milosrdnica, nakon svoga dolaska u Hrvatsku 1845. godine, širi svoju djelatnost na prosvjetno – odgojnom i zdravstveno – socijalnom planu. Visoki Zemaljski odbor 1874. poziva Družbu da preuzmu rad u pokrajinskim bolnicama u Zadru, Šibeniku, Splitu i Dubrovniku. Družba je tada mogla prihvatiti rad samo u jednoj bolnici. Odbor odlučuje da to bude bolnica u Zadru. I tako sestre, njih 12, u rujnu 1874., dolaze u grad Zadar. Sestre su djelovale najprije u staroj bolnici na poluotoku u Zadru i kasnije u novoj bolnici u Arbanasima. Bilo je to do 1923. godine, kada im talijanska uprava u bolnici daje otkaz, zahvalivši im ipak što su najvećom revnošću i kršćanskom ljubavlju svakog sata danju i noću bile uvijek pripravne, kad ih je dužnost zvala, ublažavati boli bolesnika… Zbog talijanske okupacije Zadra moraju napustiti grad i sestre iz ostalih podružnica koje je Družba u međuvremenu osnovala: iz Maloga sjemeništa odlaze 1922., iz Doma staraca i Dječjeg čuvališta 1923., a iz Centralnoga bogoslovnog sjemeništa 1929. godine. Na tim podružnicama djelovale su u karizmi svoje Družbe – skrbeći o starijim osobama i siromasima, odgajajući dječicu te služeći izravno Zadarskoj Crkvi u njenim odgojno – obrazovnim zavodima. U njihovim ih službama zamjenjuju talijanske sestre iz Brescie.
Nakon toga, sestre milosrdnice dolaze na područje Zadarske apostolske administrature (jugoslavenski dio): u Benkovac (1934. – 1940.), gdje otvaraju Dječje zabavište i Tečaj krojenja i šivanja te u Sveti Filip i Jakov (1940. – 1969.), gdje skrbe za kućanstvo (Nad)biskupijskog ljetnikovca, gdje su se odmarali šibenski i zadarski sjemeništarci.
Godine 1948. sestre se vraćaju u Zadar, ovaj put u Samostan sv. Frane (1948. – 2023.), gdje preuzimaju brigu za kućanstvo, a od 1951. godine jedna sestra iz te zajednice počinje svirati i katehizirati u Župi Srca Isusova na Voštarnici u Zadru. Te godine (1951.) sestre počinju opet raditi u zadarskoj bolnici, ali u građanskom odjelu, do 1991. godine, od kada ponovno djeluju u redovničkom odijelu.

U vrijeme komunizma, Družbi sestara milosrdnica mnogo je toga oteto, a sestre, njih na stotine, potjerane su iz škola i bolnica. U to vrijeme neke sestre stanuju u bolnici, a druge u privatnim stanovima, dok ih Družba nije sve okupila 1966. godine u vlastitoj samostanskoj zgradi na Relji u Zadru (danas u ulici sv. Vinka Paulskog u Zadru). Od tada iz svog samostana šire djelatnost Družbe: u župi Rođenja sv. Ivana Krstitelja na zadarskoj Relji (1967.), u Nadbiskupskom ordinarijatu (1970. – 1976.), u Nadbiskupskoj školi za spremanje svećenika (1978. – 1994.), u bolnici u Zadru (do 2023.), u Domu umirovljenika na Puntamici u Zadru (1990. – 2008.), u biogradskoj Ortopedskoj bolnici (2001. – 2012.) te po raznim župama u gradu i bližoj okolici.
Godine 1977. započinju djelovati u Svećeničkom domu „Zmajević“ (1977. – ), gdje skrbe za starije i bolesne svećenike te u Nadbiskupskom domu (1977. – 2023.), gdje vode Nadbiskupovo kućanstvo i nastavljaju kratko prekinuti rad u Ordinarijatu (do 2001.). K tome, 1978. jedna sestra počinje raditi u suvenirnici Stalne izložbe crkvene umjetnosti Zadar i priključena je zajednici koja djeluje u ovim dvjema ustanovama.
Provincija Navještenja Gospodinova iz Splita u Zadarskoj nadbiskupiji otvorila je i nekoliko podružnica izvan Zadra: na otoku Božavi (1949. – 1952.; 1963. – 1978.), u Biogradu na Moru (1950. – 2022.), Tkonu na otoku Pašmanu (1971. – 2002.), u Banju na Pašmanu (1972. – 1985.), Pakoštanima (1982. – 2013.) i u Kistanjama (1999. – ). U tim župama sestre su djelovale kao vjeroučiteljice u župi i školi, sviračice, sakristanke i voditeljice kućanstva.
Danas su sestre milosrdnice aktivne u Svećeničkom domu u Zadru, u SICU-u, u župi Kistanje te u dvije župe u Zadru: Rođenje sv. Ivana Krstitelja na Relji i Presveto Srce Isusovo na Voštarnici.
Dragocjen je i molitveni život sestara milosrdnica koje sada žive u svome samostanu na Relji, a više nisu aktivne u crkvenim ili civilnim institucijama. Njihov sadašnji tihi i molitveni život važan je doprinos zadarskoj mjesnoj Crkvi, primjeren njihovim mogućnostima i okolnostima života.
Pod svodom katedrale sv. Stošije, majke svih crkava u Nadbiskupiji, koja je izgrađena u srcu grada Zadra kao živi znak neprekinute Božje nazočnosti i djelovanja među nama, rado se danas pridružujemo sestrama milosrdnicama prigodom jubileja 150. godišnjice njihovog djelovanja na području Zadarske nadbiskupije i Bogu želimo izreći svoju hvalu, otkriti svoje nade i izraziti ljubav i poštovanje zbog onoga što Bog čini prema nama po služenju sestara milosrdnica u ovoj mjesnoj Crkvi. Naša molitva danas želi obuhvatiti na osobiti način mnoge sestre milosrdnice, žive i pokojne, koje posljednjih sto i pedeset godina na području Zadarske nadbiskupije Bogu prinose svoje molitve te s velikom ljubavlju i požrtvovnim predanjem služe Bogu i narodu ovoga kraja.

4.
U kratkom evanđeoskom ulomku iz liturgije Službe riječi današnjeg dana koji sadrži samo tri retka iz 10. poglavlja Lukinog evanđelja, susrećemo Isusa koji, vođen Duhom Svetim, u zanosu slavi Boga, Gospodara neba i zemlje, zbog Očevog dara malenima.
Koji je povod da Isus radosno kliče Ocu u Duhu Svetom? Koji je to dar malenima kojem se Isus raduje? Isus slavi Oca u času povratka i nakon izvještaja sedamdeset i dvojice učenika o izvršenom poslanju koje im je On povjerio. „Slavim te Oče, gospodaru neba i zemlje…“ (Lk 10,21), kliče Isus. Isus je ushićen zbog sudjelovanja njegovih učenika u podjeli s drugima iskustva ljubavi kojom njega ljubi Otac i koju je povjerio njegovom služenju, kako bi se Očeva ljubav do kraja očitovala i zahvatila mnoge. Isusa raduje iskustvo učenika zbog zajedništva s poslanjem koje je Otac predao u njegove ruke, a On povjerava svojim učenicima. Isus je ushićen što se Radosna vijest, Kraljevstvo Božje, koje je donio na ovaj svijet, širi i raste po poslušnosti, potpunom predanju i povjerenju učenika u poslanju koje im povjerava. Isus radosno slavi Oca zbog milosti poslanja učenika po kojoj čovjek prima ono što je njegov Otac po naravi. Ljubav Očeva očituje se u životu njegovog Sina, a ljubav Sina prema Ocu očituje se u Duhu kojem Sin kliče, priopćuje i objavljuje malenima dioništvo u Božjem životu.
Čovjekov životni tijek, bez obzira na životne okolnosti koje ga snađu, po Isusovom djelu otkupljenja i poslanju učenika koji nastavljaju njegovo isto djelo, postaje uzvišeniji od mogućnosti ljudske percepcije, jer nam Otac, Gospodar neba i zemlje, daruje bezgranično dostojanstvo čineći nas svojom ljubljenom djecom. Otac nas ljubi onom ljubavlju kojom nas Sin ljubi. „Kao što je Otac ljubio mene, tako sam i ja ljubio vas… Veće ljubavi nitko nema od ove: da tko život položi za svoje prijatelje“ (Iv 15, 9.13), govori Isus svojim učenicima.
Isus u molitvi na Posljednjoj večeri, u komunikaciji s Ocem, objavljuje jedinstvo s Njime i s nama u slavi koju nam donosi. Isus moli: „Slavu koju si ti dao meni, ja dadoh njima: da budu jedno kao što smo mi jedno – ja u njima i ti u meni, da tako budu savršeno jedno, da svijet upozna da si me ti poslao i ljubio njih, kao što si mene ljubio“ (Iv 17, 23).

Redovnici, Bogu posvećene osobe, žive od Nade koju je sâm Bog posijao u njihova srca te poziva u poslanje koje im on povjerava, da nastave njegovo djelo spasenja čovjeka. Prihvaćajući evanđeoske savjete čistoće, siromaštva i poslušnosti, Bogu posvećene osobe suobličuju se Kristu i tako rađaju duhovnom evanđeoskom plodnošću ljubavi. Ovom duhovnom plodnošću nastavlja se djelo poslanja sedamdeset i dvojice koje Gospodin šalje i uzrok su Isusove hvale i proslave Oca u svakom vremenu, kulturi i prostoru.
Slaveći 150. obljetnicu djelovanja sestara milosrdnica na području Zadarske nadbiskupije, po pozivu i poslanju sestara, njihovoj ustrajnoj molitvi, po njihovom životu i mnogim oblicima služenja po bolnicama, sirotištima, domovima, župama i drugim institucijama, prepoznajemo živog uskrslog Krista koji djeluje među nama te se i mi, potaknuti Duhom, pridružujemo Isusovoj radosnoj molitvi i slavimo Oca, Gospodara neba i zemlje, zbog ljubavi koju dijeli s nama malenima.
5.
Dok zajedno Bogu zahvaljujemo na mnogim milostima koje je udijelio Zadarskoj mjesnoj Crkvi kroz sto i pedeset godina djelovanja sestara milosrdnica, zahvaljujemo i svakoj sestri milosrdnici na suradnji s Božjim pozivom i milostima koje su od Boga primile i nesebično, ponekad uz puno žrtve i odricanja, dijelile s mnoštvom Božjega naroda ovoga kraja.
Gospodin, po zagovoru sv. Vinka, neka bude živim i preminulim sestrama milosrdnicama radost i nagrada zbog dobra koje su živjele, svjedočile i dijelile s drugima. Amen.”
ZADAR / ŽUPANIJA
ENERGIJA OTOKA / Psihijatrijska bolnica Ugljan s partnerskim općinama Sali i Vir u energetskoj tranziciji otoka Zadarske županije!
Psihijatrijska bolnica Ugljan kao nositelj s projektnim partnerima Općinom Sali i Općinom Vir započela je provedbu projekta Energija otoka: Energetska tranzicija otoka Zadarske županije. Tim povodom u svečanoj dvorani Bolnice održana je početna konferencija projekta.
Svim sudionicima konferencije uvodnim govorom obratio se ravnatelj Psihijatrijske bolnice Ugljan izv.prof.dr.sc. Mladen Mavar ističući važnost ovog, ali i drugih projekata financiranih EU sredstvima.

Nakon ravnatelja Mavara okupljenima su se obratili načelnik Općine Sali Zoran Morović i Načelnik Općine Vir Marino Radović, obojica ističući važnost ovog projekta za razvoj i unaprjeđenje lokalne infrastrukture.
Kako je nositelj projekta zdravstvena ustanova, na konferenciji je direktor Udruge poslodavaca u zdravstvu Dražen Jurković istaknuo dobrobiti korištenja dostupnih EU sredstava u sektoru zdravstva u Hrvatskoj.

Po završetku uvodnih obraćanja projekt je predstavila voditeljica projekta Danijela Stipanić Graf.
Projekt sufinancira Europska unija u okviru Integriranog teritorijalnog programa za otoke(ITP) korištenjem Europskog fonda za regionalni razvoj. Usklađen je s Teritorijalnom strategijom Zadarske županije, a sama Strategija u skladu je s Nacionalnim planom razvoja otoka za razdoblje 2021.-2027. Sa svim navedenim strateškim dokumentima usklađen u ožujku ove godine objavljen je Poziv na dostavu projektnog prijedloga u postupku izravne dodjele bespovratnih sredstava. Stoga je Psihijatrijska bolnica Ugljan kao nositelj projektni prijedlog prijavila u partnerstvu s Općinom Sali i Općinom Vir. U listopadu ove godine s Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova Europske unije kao Upravljačkim tijelom i Središnjom agencijom za financiranje i ugovaranje kao Posredničkim tijelom za provedbu operacija sklopili smo Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava ukupne vrijednosti 9.586.793,75 eura. Uz intenzitet potpore od 85% bespovratna sredstva iznose 8.148.774,68 eura. Sredstva prema projektnim partnerima su raspoređena na sljedeći način. Psihijatrijska bolnica Ugljan će za aktivnosti vrijedne 7.433.499,99 eura bespovratno dobiti 6.318.474,99 eura. Općina Sali će za aktivnosti ukupne vrijednosti 1.730.701,91 eura dobiti 1.471.096,62 eura, dok će Općina Vir povući 359.203,07 eura bespovratnih sredstava za aktivnosti vrijedne 422.591,85 eura. CILJ projekta je poticanje energetske tranzicije otoka Ugljana, Dugog otoka i Vira kroz implementaciju mjera energetske učinkovitosti, korištenja obnovljivih izvora energije te primjenu inovativnih i energetski učinkovitih rješenja u javnom sektoru. Time će se umanjiti problem nedovoljnog korištenja obnovljivih izvora energije te velikih izdataka za podmirenje troškova energenata javnog sektora na otocima. To namjeravamo postići sljedećim aktivnostima. Psihijatrijske bolnice Ugljan će provesti energetsku obnova 3 svoje zgrade, ulagat će u fotonaponsku elektranu, održat će i edukacije o ophođenju s osobama s invaliditetom, a kao nositelj projekta tu su i aktivnosti upravljanja projektom te promidžba i vidljivost.
Općina Sali će provesti energetsku obnova 8 zgrada javne namjene na svom području te će provesti nadogradnju i modernizaciju sustava vodocrpilišta uz upotrebu alternativnih izvora energije u Salima.
Općina Vir će provesti energetsku obnovu zgrade javne namjene Općine Vir te modernizirati javnu rasvjete na području Općine primjenom mjere energetske učinkovitosti.
Sve ove aktivnosti dovest će do sljedećih rezultata i pokazatelja:
Doprinijet će se jednoj strategiji za integrirani teritorijalni razvoj, točnije Teritorijalnoj strategiji Zadarske županije.
Ostvarit će se 4.088,39 m² ploštine korisne površine u ukupno 12 javnih zgrada koje će imati poboljšana energetska svojstva.
Nadalje, bit će ukupno 8.011,36 m² bruto površine stvorenih ili regeneriranih prostora na otocima.
Godišnja potrošnja primarne energije smanjit će se za 1.588,70 MWh godišnje.
11.630 osoba s cijelog otoka Ugljana, Dugog otoka i Otoka Vira imat će pristup novoj ili poboljšanoj socijalnoj infrastrukturi na otocima.
19.761 stanovnika svih otoka Zadarske županije obuhvaćeno je projektima Teritorijalne strategije Zadarske županije.
ZADAR / ŽUPANIJA
28. PROSINCA U KATEDRALI / Nadbiskup Zgrablić poziva na zatvaranje Godine Jubileja u Zadarskoj nadbiskupiji
Zadarski nadbiskup Milan Zgrablić uputio je Poziv na zatvaranje Jubilejske godine župnicima, redovničkim zajednicama i vjernicima laicima u Zadarskoj nadbiskupiji. Poziv nadbiskupa Zgrablića objavljujemo u cijelosti:
Draga braćo svećenici i redovnici, drage sestre redovnice!
U radosti i zahvalnosti Bogu, obraćam vam se povodom zatvaranja Jubilejske godine u Zadarskoj nadbiskupiji.
Svečani obred zatvaranja Jubilejske godine u mjesnoj Crkvi slavit ćemo za vrijeme svete Mise na svetkovinu Svete Obitelji lsusa, Marije i Josipa, u nedjelju, 28. prosinca 2025., s početkom u 18,00 sati, u katedrali sv. Stošije u Zadru. Srdačno vas pozivam na ovo euharistijsko slavlje, zajedno s vjernicima koji su vam povjereni.
Ova Jubilejska godina bila je obilježena mnogim milosnim trenucima, a osobito želimo istaknuti tri zajednička važna događaja koji su je snažno obilježili u našoj Nadbiskupiji:
otvaranje Jubilejske godine, 27. prosinca 2024., u crkvi sv. Šime i katedrali sv. Stošije u Zadru, uz sudjelovanje velikog broja vjernika;
središnju proslavu Jubilejske godine i slavlje „mnogoga dobra“ koje smo proslavili euharistijskim slavljem na Forumu i procesijom oko poluotoka Zadra, na Nedjelju Božjega milosrđa, 27. travnja 2025.;
– hodočašće u Rim, susret sa Svetim Ocem te pohod rimskim bazilikama.
Uz ove događaje, Jubilejska godina bila je obogaćena i brojnim drugim slavljima, susretima i inicijativama na nadbiskupijskoj i župnoj razini, po kojima je Božja milost bila živo prisutna u našim vjerničkom zajednicama. Svjesni smo da su milosti koje smo od Boga primili tijekom ove Svete godine najveće duhovno dobro koje čovjek može primiti, dar koji nadilazi svako Ijudsko nastojanje.
Stoga je zatvaranje Jubilejske godine ujedno i dragocjena prigoda za zajedničku zahvalu Bogu za sva dobročinstva, milosti i oproste kojima nas je Gospodin obasipao tijekom ove Svete godine.
Zbog ovog važnog dogadaja, određujem da se na području Nadbiskupije na dan zatvaranja Jubilejske godine ne održavaju večernje svete mise, nego da se vjernike potakne i pozove da se, zajedno s nama, okupe na euharistijskom slavlju zatvaranja Jubilejske godine u katedrali sv. Stošije u Zadru.
Podsjećam i na upute za zatvaranje Jubilejske godine koje naglašavaju: „Treba paziti da poziv na to slavlje dopre do svih vjernika”. Stoga vas bratski molim da ovu obavijest prenesete župnim zajednicama, koristeći sva raspoloživa sredstva obavješćivanja.
Zahvaljujem vam na vašoj požrtvovnoj svećeničkoj i redovničkoj službi te na svemu što ste, zajedno s vjernicima, učinili da ova Jubilejska godina bude vrijeme obraćenja, nade i duhovne obnove.
Uz srdačan bratski pozdrav i zaziv Božjeg blagoslova,
+ Milan Zgrablić, nadbiskup
ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTO) ODRŽANA BOŽIĆNA UTRKA U BIOGRADU: Nastup mažoretkinja, milenijska fotografija i prekrasno vrijeme obilježili četvrto izdanje
Biograd na Moru, 18. prosinca 2025. – U subotu, 13. prosinca, održana je četvrta Božićna utrka pod organizacijom Atletskog kluba Biograd. Ovogodišnje izdanje utrke uvelike se razlikuje od prošlih budući da je na istu bilo prijavljeno više od 300 natjecatelja, što je značajan skok u odnosu na prošlo izdanje.
Utrku je otvorio Damir Aljinović, direktor Božićne utrke Biograd te zahvalio svima na dolasku. „Četvrtu godinu smo tu i imamo značajan broj prijava. Hvala svim natjecateljima, sponzorima, partnerima, volonterima i roditeljima iz kluba koji su sudjelovali u organizaciji i provedbi “, kazao je direktor i trener. Prije početka samih natjecanja, Biogradske mažoretkinje izvele su svoju točku te su se svi uputili na snimanje milenijske fotografije u obliku biogradskog srca, simbola grada i kluba. Nakon zajedničkog razgibavanja, mladi natjecatelji su zauzeli svoje startne pozicije ovisno o metraži utrke na koju su se prijavili.
Cjelokupno događanje počelo je s najmlađima u 11:00 ujutro, to jest utrkom za djecu do šest godina starosti na 100 metara. Nakon utrke za predškolce redom prema starosti natjecali su se osnovškolci u utrkama na 200 metara, 300 metara, 400 metara i 500 metara. Utrke su trajale sat vremena, nakon čega je zlatne, srebrne i brončane medalje mladim trkačima i trkačicama uručila Nevena Blanuša, prva pobjednica regionalnog showa ‘Survivor’.
Uvjeti za utrku bili su idealni, te su članovi Vespa kluba Zadar na suncem obasjanoj rivisvečano otvorili i predvodili utrke na 1 kilometar, 5 kilometara i memorijalnu utrku „Ten 4 Jole“ na 10 kilometara.
Najbolje tri natjecateljice utrke na 1 kilometar bile su Inge Perić koja je osvojila zlato, Nora Begić koja je osvojila srebro te Dora Bjelogradski broncu. Najbolji muški natjecatelji navedene utrke bili su Juraj Bilaver (zlato), Boško Rušinič (srebro) i Božo Čanić (bronca).
Prvo mjesto utrke na 5 kilometara osvojili su Ivana Židić i Noa Senkić. Drugo mjesto pripalo je trkačici Emi Borovini i natjecatelju Toniju Grguroviću, a treće mjesto osvojili su Petra Batalić i Hrvoje Goreta.
Utrka koja je imala poseban značaj ove godine bila je memorijalna utrka za pokojnog trenera Josipa Tomića, poznatom po nadimku Jole. Najbolje natjecateljice utrke „Ten 4 Jole“ bile su Natalija Gulin, poznata biogradska maratonka, koja je osvojila zlatnu medalju, Tomislava Skoblar koja je osvojila srebro te Ella Nicole Povh koja je osvojila broncu. Najuspješniji i najbrži natjecatelj bio je Dario Špehar, koji je dva kruga oko Biograda otrčao za samo 36 minuta i 37 sekundi. Drugo mjesto pripalo je Miru Jamanu te je treće mjesto osvojio Josip Šaleković.
„Prekrasno je vrijeme i uvjeti za utrku nisu mogli biti bolji. Drago mi je da se ovakva natjecanja događaju u našem gradu i pozivam naše sugrađane da se što više uključe u bodrenje trkača“, istaknula je Natalija Gulin, najbolja natjecateljica memorijalne utrke „Ten 4 Jole“ koja je istrčala maratone diljem svijeta, a trenutno se priprema za utrku u Cape Townu na kojoj će predstavljati Hrvatsku.
Tradicija se nastavlja te je iduća Božićna utrka zakazana za 12. prosinca iduće godine. Više informacija o Atletskom klubu Biograd i nadolazećim aktivnostima nalaze se na društvenim mrežama – službenim Instagram i Facebook profilima kluba.







