magazin
“Pojedeno Sunce”: Što je pomrčina Sunca?
Tijekom većeg dijela ljudske povijesti, kozmički događaji nisu shvaćeni kao jednostavan rezultat fizike – umjesto toga, oni su doživljavani kao poruke od Boga ili proročanstva.
Događaj koji fascinira
Ovo posebno vrijedi za potpunu pomrčinu Sunca, gdje Mjesec potpuno zaklanja Sunce, donoseći noć na nekoliko minuta tijekom dana, navodi Popular Science.
Događaj koji je neobičan poput potpune pomrčine Sunca bio je nešto što su naši preci smatrali vrijednim bilježenja.
Najranija zabilježena pomrčina Sunca dogodila se 1223. godine prije Krista. Zabilježili su je Mezopotamci i to u glinenu pločicu. Tisućljećima nakon tog prvog zapisa, kulture diljem svijeta dokumentirale su i tumačile pomrčine Sunca na razne načine. Ti povijesni zapisi pomažu znanstvenicima da danas bolje razumiju sunce.
Danas pomrčinu Sunca razumijemo kao slučajno (ali predvidljivo) poravnanje Zemlje, Mjeseca i Sunca, tako da iz naše perspektive Mjesec zaklanja Sunce.
Iako je vrlo vjerojatno da drugi planeti doživljavaju djelomične pomrčine, naš je mjesec jedinstveno smješten tako da njegova prividna veličina točno odgovara onoj Sunca, potpuno blokirajući njegovu svjetlost.
Neki od najstarijih zapisa o pomrčinama nalaze se u knjigama kao što je “Povijest Peloponeskog rata”, starogrčkog učenjaka Tukidida.
“Prvih dana sljedećeg ljeta dogodila se pomrčina sunca u vrijeme mladog mjeseca”, piše.
“Pojedeno sunce”
Postoje razni zapisi primjerice u Irskoj ili jugozapadu Amerike koji također upućuju na drevna opažanja pomrčina. Jedan drevni kineski zapis tako opisuje nebesku pojavu “sunca koje je pojedeno”.
Drevni hinduistički tekst pod nazivom Rig Veda govori o tome kako je sunce nestalo oko 4000. godine prije Krista, sve dok ga nije oslobodio vjerska figura Rishi Atri.
Pomrčine su kroz povijest raznim kulturama predstavljale sudbinski događaj ili nesreću. Kraljevi i carevi iz nacija poput drevne Mezopotamije često su vidjeli pomrčinu kao siguran znak svoje propasti. Slučaj kralja Henryja I. učvrstio je europsko praznovjerje o pomrčinama kao lošem znaku budući da je umro nedugo nakon pomrčine.
Otprilike oko 1600. godine nastala je solarna znanost kakvu danas poznajemo. Slavni astronom Johannes Kepler sugerirao je da je korona – prsten od niti i tanke svjetlosti koji postaje vidljiv oko Sunca tijekom pomrčine – zapravo dio Sunca, što sada znamo da je istina. U 1800-tima ljudi su snimili prve fotografije pomrčine Sunca, a danas ljudi diljem svijeta snimaju selfije dok pomrčina prolazi kroz njihov dio svijeta.
Povijest pomrčina ne samo da nas povezuje s prošlošću, nego također ukazuje na suptilna kretanja u našem Sunčevom sustavu. Na primjer, zapisi o pomrčinama sugeriraju da se Zemlja rotira približno istom brzinom kao prije 3000 godina i omogućuju nam praćenje promjena u kretanju planeta.
Pomrčine su također odgovorne za neka velika znanstvena otkrića, poput otkrića kemijskog elementa helija i testiranja poznate Einsteinove opće teorije relativnosti.
magazin
Upoznajte Zvonimiru i Anu! Dvije zadarske umjetnice čiji su radovi idealan poklon ovog Božića!
„Vrijeme je darivanja” – izraz koji označava upravo sadašnji period godine kad se slavi ljubav, pažnja i zajedništvo. Vrijeme je to kada se razmjenjuju pokloni, male sitnice, koji pokazuju našu zahvalnost i pažnju prema onima koje volimo.
Stoga nije ni čudno da baš u ovo Božićno vrijeme pomno biramo darove koje ćemo udijeliti svojim najmilijima.
Manifestacija Đir po gradu predstavlja vam dvije umjetnice čiji radovi mogu postati upravo vaši pokloni. Upoznajte dvije Zadranke, Zvonimiru i Anu!
Zvonimira Karavida, akademska kiparica iz Zadra, poznata je po jedinstvenim radovima izrađenim tehnikom staklene fuzije, a najpoznatija je po svojim staklenim periskama s kojima je ostvarila više izložbi. Njene skulpture, inspirirane morem, svjetlom i prirodom, često minimalističke i prozračne, odišu bezvremenskom elegancijom. Staklo, krhko, a istovremeno snažno, odabire kao medij kroz koji prenosi emocije i priče, stvarajući djela koja istovremeno reflektiraju i univerzalno i osobno.
Ovih blagdana Zvonimira predstavlja novu kolekciju unikatnih ukrasa inspiriranih tradicijom i nostalgičnim motivima prošlih vremena. Kolekcija uključuje staklene konjiće, borove i pahuljice – svaki komad ručno izrađen s pažnjom na detalje i jedinstvenu teksturu. Posebno se izdvaja set „Nostalgija”, koji vraća toplinu djetinjstva kroz oblike koji podsjećaju na blagdanske dane provedene s bakama i djedovima.
Radovi Zvonimire Karavida, osim što ukrašavaju domove, idealan su odabir za poklon koji nosi priču i emociju. Njena nova kolekcija dostupna je i putem webshop-a. Više informacija pronađite na službenim društvenim mrežama https://www.instagram.com/zvonimirakaravida/ ili na stranici zvonimirakaravida.com.
Ana Kolega rođena je 1975. godine u Zadru gdje završava Srednju kemijsku školu. Godine 1997. diplomirala je Tekstilno-tehnološki fakultet u Zagrebu, smjer tekstilni dizajn, a 2002. diplomirala je na ALU u Zagrebu u klasi prof. Ante Rašića.
Do sada je imala petnaestak samostalnih izložbi u Hrvatskoj i inozemstvu, a sudjeluje i na brojnim prestižnim skupnim izložbama i kolonijama u domovini i inozemstvu. Pored slikarstva bavi se i pisanjem, ilustracijom, glazbom te kazalištem, a radila je i kao voditeljica likovnih radionica za djecu i odrasle. Članica je vokalno instrumentalne skupine Ezerki i 7/8 u Zagrebu te Teatra Verdi u Zadru. Ono što je specifično za Anu jeste činjenica što je stvorila zavidan slikarski opus u kojem granice slikarstva uspješno pomiče korištenjem suvremenih medija.
Iako Ana stvara i monokromna platna, ovu umjetnicu najčešće prepoznajemo po vedrini i paleti žarkih boja pa su njezina platna, kao uostalom i ilustracije, obojena, raspjevana i rasplesana. U Aninom se radu uz sliku često pojavljuje i tekst, a likovi koje prikazuje uvijek su u pokretu i zanosu vlastite atmosfere, preuzete iz našeg Zadra. U njezinim radovima stoga često pronalazimo vizure grada, plaže, brodove, dalmatinske ulice, ljetne boje i ljetne ljubavne avanture istkane iz Aninih osobnih životnih priča i dnevničkih zapisa.
U njezinoj malenoj galeriji, tik do Četiri kantuna, možete pronaći brojne sitnice oslikane njezinim vedrim stilom koje mogu biti idealan poklon s porukom za nekoga koga istinski volite
magazin
NOĆ U PIVOVARI / U “Brlogu” šahovska simultanka sa bivšim prvakom Hrvatske + party do ponoći!
Promocija šaha i kulture ispijanja vrhunskih piva direktno na vratima proizvođača, u organizaciji Brlog zadružne pivovare i šahovskog kluba Casper.
Saša Martinović, bivši prvak Hrvatske u šahu, igrati će istovremeno protiv 15 timova amatera i time prezentirati takvu vrstu igre koja je vrlo uzbudljiva za one koji sudjeluju i koji promatraju! Igrati odjednom protiv toliko ploča je vrlo zahtjevan zadatak, sli Saša je dokazano dorastao tome. U Brlogu je prije 3 godine odigrao protiv 20 ploča, od kojih je jednu remizirao a ostale pobijedio. Ove godine igra na 15 ploče, a oni koje se usude izazvati ga, makar u timu sa svojom ekipom – dobrodošli su. U slučaju pobjede protiv Saše, tim dobiva pun kufer piva (kufer po izboru donosi sam igrač).
Samo natjecanja odigrava se u jedinoj hrvatskoj zadružnoj pivovari na adresi Andrije Hebranga 6, Zadar. Ovo nisu svakodnevna događanja niti u većim gradovima, tako da ne propustite jedan uzbudljiv šahovski event u Zadru. A poslije šaha – tulum do ponoći.
Naziv eventa: Noć u pivovari: Šahovska simultanka + party
Vrijeme: Četrvtak 19.12.2024 u 18h
Mjesto: Brlog cooperative brewery, bar & shop, Andrije Hebranga 6, Zadar (proizvodni pogon pivovare)
FB link: https://www.facebook.com/events/1607784643494849?locale=hr_HR
Fotografije od zadnjeg takvog eventa: https://drive.google.com/drive/folders/1QPaFmwH7nueYL_v_WqfjemtweNRSXEJE?usp=drive_link
Prijave su još u tijeku, a više o samom eventu, prijavama i ostalome možete naći na Facebook linku eventa ! Prijaviti se mogu svi amateri s rejtingom ispod 2000 i to mailm na ana@brlog.hr
magazin
Objavljena lista najboljih kuhinja na svijetu: Pogledajte na kojem je mjestu Hrvatska
Popularni gastronomski vodič Taste Atlas jučer je objavio godišnji popis najboljih svjetskih kuhinja. Najbolje ocijenjene svjetske kuhinje poredane su prema prosječnim ocjenama najbolje ocijenjenih jela i prehrambenih proizvoda svake zemlje.
Na prvom mjestu Atlasa okusa ove je godine Grčka, dok je na drugom Italija. Treće mjesto zauzela je meksička kuhinja, a slijede španjolska i portugalska kuhinja. Najlošije su ocijenjene kuhinje iz Albanije, Bolivije, Nigerije, Laosa i Nikaragve, prenosi nova.rs.
Kada su pitanje zemlje u regiji, Srbija je pobjednik i zauzima 15. mjesto, Hrvatska je na 17. mjestu, Slovenija na 56. mjestu, Bosna i Hercegovina na 68. mjestu, a Crna Gora na 83. mjestu.
Najbolja ocijenjena hrvatska jela su slavonski kulen, zagorski mlinci, paška janjetina, gradele i fuži. Najbolja jela u Srbiji su pazarske mantije, leskovački ajvar, ariljska malina, komplet lepinja i leskovački roštilj. U Sloveniji su to štajersko prekmursko bučno ulje, prekmurska gibanica, krofne, krempita, i gobova juha, dok su u Crnoj Gori na vrhu liste: njeguški pršut i sir, pljevaski sir, priganice i ražnjići.