Global Peace Index (GPI) je objavio listu najsigurnijih zemalja u 2025. godini. Na prvom je mjestu i ove godine – Island, koji ovu titulu nosi već 17 godina.

Globalni indeks mira (GPI), koji proizvodi Institut za ekonomiju i mir (IEP) obuhvaća 99,7% svjetske populacije i izračunava se pomoću 23 kvalitativna i kvantitativna pokazatelja iz visoko cijenjenih izvora, a mjeri stanje mira u tri područja:

• razina društvene sigurnosti i zaštite,
• opseg tekućih unutarnjih i međunarodnih sukoba,
• stupanj militarizacije.

Prema ovogodišnjoj listi, Island je najsigurnija zemlja na svijetu, na drugom mjestu je Irska, a na trećen Novi Zeland.

20 najsigurnijih zemalja svijeta

1. Island

2. Irska

3. Novi Zelanda

4. Austrija

4. Švicarska

6. Singapur

7. Portugal

8. Danska

9. Slovenija

10. Finska

11. Češka

12. Japan

13. Malezija

14. Kanada

15. Nizozemska

16. Belgija

17. Mađarska

18. Australija

19. Hrvatska

20. Njemačka

Crna Gora je na 34. mjestu, Bosna i Hercegovina našla se na 59. mjestu, a Srbija 64.

Kompletnu listu možete pogledati ovdje.

Ribar Gojko Mitrović jučer je dostavio Institutu za biologiju mora Sveučilišta Crne Gore fotografije mlade jedinke velike bijele psine, koju je ulovio i pustio 12 kilometara od crnogorske obale, na dubini od 115 metara.

Ova vrsta prirodno obitava u Jadranskom moru i nastanjuje cijeli Mediteran, ali je njezina brojnost danas ipak znatno manja nego u prošlosti.

Velika bijela psina (Carcharodon carcharias) jedna je od najpoznatijih životinjskih vrsta na svijetu, a mediteranska populacija smatra se kritično ugroženom. Pojave ove vrste u mediteranskim zemljama vrlo su rijetke i često se pojedinačno bilježe u znanstvenoj literaturi.

“Napadi su iznimno rijetki”

Prema podacima Instituta, ovo je tek treći zabilježeni ulov u crnogorskim vodama u posljednjih gotovo 30 godina. Posljednja pojava mlade jedinke u Jadranu zabilježena je 2023. u Hrvatskoj.

“Iako odrasle bijele psine mogu predstavljati potencijalnu opasnost za ljude, napadi su iznimno rijetki. Strah ljudi od potencijalno opasnih životinja je razumljiv, ali uz točne informacije bez senzacionalizma, jasno je da je učestalost napada morskih pasa na ljude znatno manja u usporedbi s mnogim drugim životinjama, uključujući i one koje svakodnevno susrećemo”, piše Institut.

U Crnoj Gori zabilježen je samo jedan napad morskog psa na čovjeka, sredinom 20. stoljeća. Na istočnoj obali Jadrana napadi su izuzetno rijetki, a posljednji sa smrtnim ishodom dogodio se u Hrvatskoj 1974. godine.

Posljednji napad bez smrtnog ishoda zabilježen je 2008. kod otoka Visa, kada je bijela psina napala ronioca koji je nosio ulovljenu ribu. Razmak između ta dva napada iznosi više od 30 godina, prenosi Index.

Talijani ih godinama tražili, nisu pronašli nijednu

U većini mediteranskih zemalja, pa tako i u Crnoj Gori, ciljani lov velike bijele psine je zabranjen. 

Na Jadranu i u drugim dijelovima Mediterana nedavno je provedeno istraživanje talijanskih kolega u kojem se pokušalo pronaći i označiti jedinku bijele psine. Unatoč višegodišnjim pokušajima, nijedna nije zabilježena.

Velike bijele psine, raže i himere, odnosno hrskavičave ribe, spadaju među najugroženije skupine kralježnjaka na svijetu. Više od trećine vrsta iz te skupine suočeno je s prijetnjom izumiranja. 

Od 2027. godine cestovni promet bit će uključen u novi europski sustav trgovanja emisijama (ETS 2). To znači da država više neće određivati fiksnu cijenu CO₂, već će se ona formirati na tržištu – a stručnjaci već sada očekuju značajan porast cijena goriva.

Cijene goriva: Uskoro skuplje za vozila s unutarnjim izgaranjem

Pozadina svega: EU želi znatno smanjiti emisije CO₂ u prometu. Da bi to uspjelo, cijene goriva trebale bi porasti, a točenje goriva postati skuplje – upravo tamo gdje nastaje najviše emisija. Rastuća cijena koristi se svjesno kako bi prijelaz na klimatski prihvatljivije alternative, poput električnih automobila ili javnog prijevoza, postao privlačniji. Vozači će to uskoro osjetiti izravno na benzinskim postajama – najkasnije od 2027, prenosi Fenix Magazin.

Naime, prema riječima stručnjaka, ETS 2 bi mogao donijeti cijene veće od 100 eura po toni CO₂ – trenutno se cijena kreće oko 55 eura. Za sve koji ne posjeduju električno vozilo, to znači osjetno poskupljenje: primjerice, prema Michelinovim podacima, sagorijevanje jednog litra dizela stvara oko 2,68 kilograma CO₂, pa bi samo zbog CO₂ cijena mogla porasti za dodatnih 20 do 50 centi po litri.

Moguć je znatno veći porast

Još dramatičnije situaciju vidi Achim Wambach, predsjednik Centra za europska gospodarska istraživanja (ZEW) iz Mannheima, koji je za Wirtschaftswoche izjavio da bi cijena po toni CO₂ mogla porasti na 200 eura – što bi značilo dodatnih 60 centi po litri benzina i dizela.

Prema izračunima berlinskog klimatskog instituta MCC, moguće su čak i više cijene: ako potražnja za fosilnim gorivima poput dizela, benzina, plina ili lož-ulja nakon 2027. nastavi rasti, cijena po toni CO₂ mogla bi, prema mišljenju stručnjaka, dosegnuti i 300 eura.

Prema Gospodarskoj i industrijskoj komori Karlsruhe, jasno je da se precizan razvoj cijena u sklopu ETS 2 sustava još uvijek ne može predvidjeti: studija zaklade Friedrich Ebert, koja se bavi različitim simulacijama, pokazuje veliku neizvjesnost u pogledu budućih troškova CO₂. Procijenjeni rasponi cijena kreću se od 60 do 380 eura po toni, pri čemu brojni scenariji ukazuju na porast iznad 100 eura. Ključno za formiranje cijena bit će koliko daleko će ići dodatne mjere za zaštitu klime.

I grijanje postaje problem

No, ne prijeti samo eksplozija cijena goriva. Grijanje bi u budućnosti moglo snažno financijski opteretiti mnoge – i to bez prethodne pripreme. Prema aktualnoj anketi tvrtke za čistu energiju Aira (preko Wirtschaftswoche), samo pet posto ispitanika realno procjenjuje moguće dodatne troškove za obiteljsku kuću s plinskim grijanjem. U anketi se računa s cijenom CO₂ između 200 i 300 eura po toni do 2030. godine. Većina ispitanika očekuje znatno manja opterećenja ili se ne usuđuje dati procjenu.

Posebno su pogoćena kućanstva koja ovise o plinu ili lož-ulju. Ovdje bi dodatni godišnji troškovi mogli iznositi i do 1.400 eura. Istovremeno, mnogi ispitanici izražavaju volju za promjenama. No, trećina se osjeća nemoćno – bilo zbog financijskih razloga, bilo zato što žive u najmu.

Wambach i drugi ekonomisti stoga se zalažu za opreznije povećanje cijene CO₂. Upozoravaju da bi prevelika opterećenja mogla ugroziti potporu javnosti za klimatske mjere. Bez socijalnih kompenzacijskih modela, cijeli bi sustav mogao doći u pitanje.