ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTO) Hodočašće vjernika ‘Kraljici ribara’ na Piškeru u kornatskom otočju
Tradicionalno hodočašće vjernika Majci Božjoj u uvalu Piškera otoka Jadro u kornatskom otočju, održano je u subotu, 27. srpnja. Svečano misno slavlje u crkvi Rođenja BDM na Piškeri predvodio je šibenski biskup Tomislav Rogić.

Suslavila su sedmorica svećenika: don Frane Šindija, župnik saljske župe Uznesenja BDM, don Dario Tičić, župnik župe sv. Stošije u Biogradu n/m i nekadašnji saljski župnik, saljski sin don Zdenko Milić, ravnatelj Svećeničkog doma u Zadru, don Ivan Katić, župnik Murtera, tajnik biskupa Rogića te svećenici iz Požege i Kopra.
Hodočašće na Piškeru održava se svake godine zadnje subote u srpnju, a u njemu najviše sudjeluju vjernici Dugootočkog dekanata iz župa Sali, Luke, Žmana i Zaglava. Ta je crkva povjerena brizi saljskog župnika i administrativno pripada župi Sali. Piškera, u prijevodu ribnjak, nekadašnje je ribarsko naselje još iz rimskog doba na otoku Jadro, nastala kao ribarska baza usred bogatih kornatskih lovišta ribe.
U hodočašću u ribarsku katedralu, kako Dugootočani zovu crkvu na Piškeri, sudjelovala je i skupina križara iz Požege sa svojim duhovnikom te vjernici iz Murtera. Ove godine prvi put misu je predvodio šibenski biskup; inače je tradicija i prethodnih godina misu je predvodio zadarski nadbiskup, generalni vikar ili svećenik iz Zadarske nadbiskupije.

Biskup Rogić je u svom prethodnom mandatu službe nekog odbora pri HBK bio upravo predsjednik Odbora HBK za pastoral pomoraca te se u svojim porukama obraćao i ribarima. Zahvalio je na pozivu da pohodi tu crkvu i predvodi misu, moleći za blagoslov života i rada ribara, u službi čije duhovne skrbi je ta crkva i izgrađena 1560. godine, doprinosom saljskih i zadarskih ribara.
Isus je za svoje apostole među prvima izabrao upravo ribare. Ribarski posao je osobita simbolika i duhovnog poziva. U tom kontekstu, biskup Rogić poželio je ribarima da budu odraz Božje dobrote i ljubavi, rekavši da se ribari često nalaze u raznim okolnostima, pa i neprilikama na moru, kada osobito zazivaju Božju i pomoć s Neba. Ta je crkva i hodočašće spomen na brojne naraštaje saljskih i drugih ribara koji su u toj crkvi tražili utjehu i okrepu u Božjoj riječi i snagu u euharistiji, Isusu kao kruhu života za život vječni, istaknuo je šibenski biskup.
„Izgradnja Gospine crkve na Piškeri znak je vjere naših predaka ribara, svjedočanstvo povijesti i utjecanja Marijinom zagovoru koja kao majka Crkve, a nazivamo je i Gospom ribara i težaka, bdije nad svima koji od nje zatraže pomoć“, rekao je mons. Rogić, dodavši da „život ljudi od mora, ribara i pomoraca, opisuje narodna izreka da je to ‘kruh sa sedam kora’“.

„U raznim neverama, u sjećanja naviru toliki zavjeti ribara Majci Božjoj, što potvrđuje i izgradnja crkve na Piškeri. Marija je uzor Kristovog učenika, jer je svoje srce sasvim otvorila Bogu i predala se u službu ostvarenja Božjeg plana“, istaknuo je mons. Rogić. Podsjetio je da su brojne svijeće zapaljene i zavjetni darovi ostavljeni pred slikom Majke Božje u mnogim crkvama i kapelama, podignutima i po morskim grebenima i u lukama.
„Izbavljenje u nevolji je Božji dar ribaru koji se utječe zagovoru Majke Božje i svetaca. Neka na usnama i u srcu ribara uvijek budu iskrene molitve Bogu, da ih izbavlja iz nevera na morima i iz drugih nevera života. Kušnje neka nam učvrste vjeru i pouzdanje u Božju dobrotu, svijest da je naš život u Božjoj ruci i da nas Providnost vodi Božjim putovima spasenja“, poručio je biskup Rogić. Poželio je ribarima blagoslovljene ulove, plovidbe i povratke njihovim obiteljima.

„U svetištima, poput ovog ribarskog, molimo za pomoć da ustrajemo u dobru i budemo kršćani koji se u svakoj situaciji oslanjaju na Boga“, potaknuo je biskup Rogić.
Saljski župnik Šindija zahvalio je biskupu Rogiću na dolasku i podršci tom hodočašću. Župnik je darovao biskupu Rogiću umjetničku sliku s motivom crkve u Piškeri i ribarskom lađom, plodove mora iz saljske tvornice ribljih proizvoda ‘Mardešić’ i saljsko vino.
Don Frane je zahvalio saljskom sakristanu Mišelu Basioliju i osobito mladim Saljanima koji su se potrudili urediti crkvu za slavlje, kao i saljskom župnom zboru koji njeguju glagoljaško pjevanje. Uz približno 400 vjernika, u misi su sudjelovali i Zoran Morović, načelnik Općine Sali i Šime Ježina, ravnatelj Nacionalnog parka ‘Kornati’.

O crkvi Rođenja BDM na Piškeri
Crkva Rođenja BDM u Piškeri bila je izgrađena za vjerske potrebe velikog broja trgovaca i ribara. Stoljećima je imala kapelana koji je bio ribar i uzdržavao se ribolovom. Službu u toj crkvi vršio je pop glagoljaš iz Saljskog dekanata, o čemu svjedoči i ploča na zidu te crkve s popisom svih “popova glagoljaša – kornatskih ribara” koji su u njoj služili kroz stoljeća.
Od 19. st., brigu o toj crkvi vodi saljski župnik. Nakon pet stoljeća redovnog bogoslužja u toj crkvi, 1939. godine u njoj je zadnji put bila slavljena misa, odnosno održano hodočašće. U Drugom svjetskom ratu crkva je bila bolnica za ranjenike, a nakon rata crkva je zaštićena kao spomenik kulture. Hodočašća u Piškeru opet su obnovljena 1992. godine.

Crkvu je povodom proslave 1000. obljetnice prvog pisanog spomena ribarstva u Hrvata, 1993. blagoslovio tadašnji zadarski nadbiskup Marijan Oblak. Crkva je obnovljena i uređena velikim zalaganjem tadašnjeg saljskog župnika, blagopokojnog don Tita Šarina, koji je i pokrenuo srpanjsko hodočašće na Piškeru.
Zvono za crkvu u Piškeri, prvo zvono u povijesti te crkve koje pozdravlja hodočasnike i označava slavlje, 2003. godine blagoslovio je blagopokojni zadarski nadbiskup Ivan Prenđa. Zvono su darovali zaručnici Eva Marinković i Miroslav Horvat. Na zvonu se nalazi lik Bezgrešnog začeća BDM i upisan je stih ‘Slava Višnji Bogu i mir na zemlji ljudima dobre volje’. Promjer zvona je 390 mm, težina 35 kg, ton ‘ha’.

U crkvi Rođenja BDM u Piškeri 2004. godine postavljena je spomen ploča don Srećku Lovretiću, podrijetlom s Molata, nekadašnjem župniku Luke, kojeg su u srpnju 1942. g., u njegovoj 31. godini života, komunisti vezanog za jarbol potopili kod otoka Borovnika. I ove godine, kao i prethodnih, vjernici su se zaustavili na moru, na tom mjestu don Srećkove pogibije kod otoka Borovnika. U znak sjećanja bacili su vijenac u more, a don Zdenko Milić predmolio je molitvu za dušu ubijenog svećenika. Vjernici su se zaustavili i kod spomen obilježja križeva u sjećanju na stradale vatrogasce na Kornatima, gdje su se također pomolili za njihove duše i zazvali Božju pomoć svim vatrogascima u njihovoj službi.
Da je ta crkva u mislima i pohodu vjernika i izvan Zadarske nadbiskupije, uz dar zvona, potvrđuje i darovani kalež kojeg su 2004. godine darovali zaručnici Tatjana Rusmir i Marko Mikulčić iz Varaždina. Te su godine na zidovima pokraj glavnog oltara Saljani postavili uljanicu i ‘svitlo’, stalak za luč, koja je „svojim plamenim svjetlom s broda u noćnom ribolovu omogućila veći ulov sitne plave ribe”, piše na fotografiji ispod stalka. Na zidu crkve nalazi se i višemetarska reprodukcija crno-bijele fotografije iz 1930.-ih godina, koja prikazuje saljske ribare kako love ribu i suše ribarske mreže.
Ines Grbić



Foto: Župa Sali
ZADAR / ŽUPANIJA
Erlić na konferenciji u Solinu: “Osjećaj sigurnosti u gradu je najvažnija pretpostavka kvalitetnog života”
Uz Erlića, konferenciji su prisustvovali gradonačelnici Splita, Šibenika i Dubrovnika
U Solinu je danas otvorena dvodnevna 8. međunarodna konferencija “Sigurnost povijesnih gradova 2025.” koja okuplja stručnjake i predstavnike lokalnih vlasti s ciljem razmjene iskustava te jačanja sigurnosnih standarda u povijesnim urbanim cjelinama.
Prvog dana konferencije održan je uvodni panel na kojem su sudjelovali gradonačelnici četiri dalmatinska grada – Tomislav Šuta, gradonačelnik Splita, Mato Franković, gradonačelnik Dubrovnika, Željko Burić, gradonačelnik Šibenika i Šime Erlić, gradonačelnik Zadra. Panel je bio posvećen razmjeni iskustava i modela upravljanja sigurnošću u povijesnim jezgrama te mogućnostima međugradskog povezivanja i kreiranja zajedničkih rješenja za izazove koje donosi turizam.
– Osjećaj sigurnosti u gradu je najvažnija pretpostavka kvalitetnog života u svakom pojedinom gradu, i za lokalno stanovništvo i za turiste. Kako bi naši gradovi ostali sigurni, razgovarali smo o svim segmentima unaprjeđenja sustava sigurnosti grada, od prometa koji u sezoni guši grad i staru jezgru, preko suzbijanja kriminaliteta u suradnji s policijom, do nepoštivanja javnog reda i mira. Zato pripremamo novu prometnu regulaciju za sljedeću turističku sezonu, izmjene odluka o komunalnom redu, ulažemo u kupnju i postavljanje kamera i scan vozila za sankcioniranje prometnih prekršaja, te uvodimo bolju regulaciju ugostiteljske zone na Poluotoku – kazao je Erlić te dodao kako svi zajedno moramo raditi na sigurnosti, u suradnji s nadležnim institucijama, ali i građanima.
Na 8. međunarodnoj konferenciji “Sigurnost povijesnih gradova 2025.” sudjelovali su predstavnici institucija i tvrtki iz Hrvatske i BiH. Konferencija se održava u organizaciji IPA-e Splitsko-dalmatinske, uz podršku suorganizatora iz Hrvatske udruge povijesnih gradova, Fakulteta forenzičkih znanosti, Turističke zajednice SDŽ i Partnerstva za sigurniju svakodnevnicu.
ZADAR / ŽUPANIJA
VELIKO SRCE ZADARSKOG SPORTA – MLADEN MALIK BARBA / Sportaši jedanaesti put za Socijalnu samoposlugu
Pred nama je 11. humanitarna akcija za Socijalnu samoposlugu Zadar u organizaciji zadarske sekcije Hrvatskog zbora sportskih novinara. Tradicija je to koja, evo, ulazi već u svoje drugo desetljeće, ali ove je godine za nas sve drugačije, emotivnije, tužnije.
Početkom godine napustio nas je naš dragi član i prije svega prijatelj Mladen Malik, čovjek koji je ostavio neizbrisiv trag u zadarskom sportu, novinarstvu i društvu općenito. Stoga je najmanje što smo mogli učiniti da se od ove godine akcija, koju je od prvoga dana i on s nama stvarao, nazove: Veliko srce zadarskog sporta – Mladen Malik Barba.
Prošlogodišnja, jubilarna 10. akcija, bila je po mnogočemu posebna i rekordna, a vjerujemo kako će i ovogodišnja naići na velik odaziv zadarskih sportaša, klubova, saveza, udruga, rekreativaca, navijača i svih onih koji žele u nadolazeće blagdansko vrijeme napraviti jedno dobro i humano djelo.
Akcija će se održati u srijedu, 17. prosinca 2025. s početkom u 9:00 sati na adresi: Branimirova obala 18 – Zadar.
Najpotrebnije su stvari koje se najčešće koriste: ulje, brašno, sol, šećer, pašta, riža, mlijeko, konzerve, dječja hrana, higijenske potrepštine, pelene, prašak za rublje, deterdžent za suđe, sapun, pasta za zube, kava…
ZADAR / ŽUPANIJA
JESTE LI SE VEĆ ULOGIRALI? / Online usluga „Moja čistoća“ za lakše upravljanje računima i obvezama
Tvrtka Čistoća d.o.o. razvila je personaliziranu online uslugu pod nazivom „Moja čistoća“ koju već šest godina mogu koristiti svi korisnici usluga iz skupine kućanstava. Registracijom na ovu uslugu, omogućen je uvid u račune, stanje duga, raspored odvoza različitih vrsta otpada (komunalni otpad, reciklabilni otpad) u određenom naselju te mogućnost odabira načina primanja računa (elektronički ili papirnati oblik).
Također, usluga pruža korisne informacije o povijesti uplata i omogućuje jednostavno plaćanje računa.
JEDNOSTAVNA NAVIGACIJA ZA SVAKOGA
Korisničko iskustvo korištenja ove online usluge osmišljeno je na način koji štedi vrijeme i smanjuje administrativne napore. Usluga je dostupna na računalima i mobilnim uređajima, omogućujući korisnicima da uživaju u svim njenim prednostima bez obzira na svoju lokaciju.
Proces prijave u sustav izuzetno je jednostavan. Korisniku je potreban samo OIB i šifra kupca, koja je lako dostupna na ranijim računima. Nakon što korisnik unese te podatke, sustav traži odabir e-mail adrese koja će služiti kao korisničko ime. Nakon potvrde putem automatske poruke, korisniku se omogućuje pristup i završava proces izrade korisničkog računa.
ODABERITE ODRŽIVOST I EKONOMIČNOST
Glavna ideja iza ove aplikacije i projekta je omogućiti korisnicima lakši pristup informacijama o stanju njihovih osobnih računa, rasporedu odvoza otpada te plaćanju njihovih obveza. Također, opcija elektroničke dostave računa omogućuje smanjenje troškova i ekološki održivije poslovanje.
Primarni cilj je olakšati korisnicima uvid u njihove obveze, ali i mogućnost elektroničke dostave računa. Korisnici jednim klikom mogu odabrati digitalnu dostavu računa, čime se u sustavu odmah zabilježi da se više ne izdaju papirnati računi i ne šalju na adresu stanovanja korisnika. Na taj se način štedi vrijeme, novac i papir, te ostvaruje cilj – učinkovitije i ekološki održivo poslovanje.
UPRAVLJANJE OBVEZAMA NADOHVAT RUKE
Korisnici aplikacije „Moja čistoća“ mogu jednostavno pratiti stanje svojih računa, preuzeti svoj račun, provjeriti uplate te biti sigurni da su one zaprimljene na pravo mjesto. Ova moderna i user friendly platforma omogućuje korisnicima da imaju kontrolu nad svojim obvezama u svakom trenutku.
Olakšajte si svakodnevicu te postanite korisnik ove jedinstvene usluge već danas! Za više informacija i registraciju na uslugu „Moja čistoća“, posjetite web stranicu tvrtke Čistoća Zadar na www.cistoca-zadar.hr.
https://moja.cistoca-zadar.hr/login
-
magazin3 dana prijeFOTOGALERIJA / Gastro turneja po adventskim kućicama u Zadru, 4. dio – đir po Božićnom gramofonu na Pijaci
-
magazin4 dana prijeMJESEČNI HOROSKOP ZA PROSINAC: Jarac ubire plodove svog truda, Vodenjak upoznaje posebnu osobu!
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prijeFOTOGALERIJA / Svečani domjenak u OB Zadar za djelatnike koji su otišli u mirovinu
-
magazin5 dana prijeFOTOGALERIJA S ADVENTA / Marko Škugor & Nipplepeople






