Svijet
Turisti koje nitko ne želi: Ovo su destinacije na kojima Britanci nisu dobrodošli
Već duže vrijeme Španjolci na sve načine pokušavaju pokazati Britancima da ako ne promijene svoje ponašanje u njihovu zemlju nisu dobrodošli. Sve je eskaliralo nedavno i u Barceloni, kada se tisuće demonstranata prošetalo La Ramblom s natpisima u kojima tjeraju turiste iz svog grada u još jednom u nizu protesta. Ovim slučajem pozabavio se i britanski Telegraph koji je istražio kome sve turisti iz Velike Britanije nisu simpatični.
Nije nepoznanica da Britanci baš i nisu omiljeni gosti na europskim destinacijama, ponajviše zbog svog opijanja na odmoru koji u najvećem broju slučaja završi tako da uništavaju mjesto gdje se nalaze, ali i ugrožavaju sigurnost sebe, ali i svih oko sebe.
Da je Španjolcima prvima dojadilo gledati kako pijani bauljaju, padaju po ulicama, obavljaju nuždu po turističkim atrakcijama, ali i lokacijama od povijesne važnosti, pokazali su sada već redovnim demonstracijama u kojima ne odustaju od svog nauma da takvim turistima zabrane dolazak.
Jasna poruka – Niste dobrodošli!
Takvi scenariji već su se odvili na popularnom otoku Mallorca, a nedavno im se pridružila i Barcelona, gdje se na La Rambli okupilo na tisuće demonstranata, prenosi tportal.
Čak i oni poželjni turisti požalili su što su se u tom trenutku našli u nekom od restorana na La Rambli, budući da se bijesna gomila nije libila pištolje na vodu usmjeriti na njih.
“Turisti pođite svojim kućama, ovdje niste dobrodošli”, samo su neki od jasnih poruka upućenih turistima i to ne samo u Barceloni.
Na podužem popisu onih kojima smeta takav turizam i koji su uvjereni da od takvih turista u svojoj zemlji nemaju nikakve dobrobiti već, dapače, samo štete, na samom je vrhu upravo Mallorca.
U svibnju ove godine 10 tisuća ljudi marširalo je Palma de Mallorcom, da bi se u lipnju okupili na plaži St Rapita i spilji Caló des Moro, a novi protest zakazan je za 21. srpnja ponovno u glavnom gradu.
Da stvar nije nimalo bezazlena govori i da se već raspravljalo o tome da se u ljetnim mjesecima blokira zračna luka i sve prilazne ceste, što bi uvelo kaos među turistima.
Zabranama se pridružio i Amsterdam
Slični protesti već su se odvili i na obližnjoj Ibizi, kao i Menorci, koju nazivaju španjolskim Mikonosom.
Ništa bolje nije ni u Amsterdamu, gdje su predstavljene mjere kojima bi se zaustavilo suludo partijanje i razuzdane zabave po gradu, osobito momačke zabave.
Da je stvar uzela popriličnog maha govori i podatak da je u ožujku prošle godine u Amsterdamu čak pokrenuta online marketinška kampanja usmjerena prema Britancima koji vikendima partijaju po gradu.
I Venecija pokušava stati svemu tome na kraj, zbog čega se i odlučila na neobičan pothvat – jednodnevni posjetitelji moraju platiti 5 eura ukoliko žele posjetiti ovaj grad.
Prije ovog, vodstvo Venecije je 2021. zabranilo pristajanje kruzera u povijesnom gradskom centru, a tri godine ranije krenula je kampanja kojom se pokušava spriječiti ljude da sjede po stepenicama u prenapučenim dijelovima grada.
Na popisu je i Split
Na popisu gradova koji nisu blagonakloni prema razuzdanim turistima, osobito onima iz Velike Britanije, našao se i Split.
Nakon prošlogodišnjih strahota i nereda, Split je poduzeo sve mjere kako bi spriječio takvo ponašanje turista.
Postavljeni su i znakovi koji upozoravaju da ćete biti kažnjeni s 300 eura ako urinirate na javnom mjestu, penjete se po spomenicima, skačete u fontane ili spavate na javnim mjestima, dok bi vas izbacivanje sadržaja iz želuca moglo koštati 150 eura.
Grad je uz to angažirao i privatnu zaštitarsku tvrtku koja patrolira ulicama od 22 sata navečer do 4 sata ujutro.
Slično su napravili i u Dubrovniku kada su gradske vlasti ograničile broj kruzera koji mogu pristajati u povijesnoj jezgri.
Ono što je važno naglasiti je da nisu turisti kao takvi ono što smeta lokalnom stanovništvu, već način na koji turizam mijenja način na koji ljudi žive.
Tu su i španjolski Tenerifi, inače jedna od omiljenih destinacija britanskih turista, no lokalno stanovništvo jasno je dalo do znanja raznim grafitima da oni tamo nisu dobrodošli.
Masovni turizam lokalnom je stanovništvu sve više počeo smetati, jer itekako utječe na život na otoku.
Utjecaj na otočni život
Ništa bolje nije ni na grčkom Santoriniju, kojeg su turisti počeli opsjedati ponajviše zbog društvenih mreža, a sve kako bi snimili čuvene kućice s bijelim zidovima i plavim kupolama koje se nalaze u mjestu Oia.
Iako na otoku tijekom godine živi oko 15 tisuća ljudi, ljeti populacija poraste na više od dva milijuna ljudi, što itekako utječe na otočni život, osobito jer zbog izgradnje novih hotela otok ostaje bez prirodnih ljepota, ali i poljoprivredne zemlje.
Tu je i Krf na koji svakog ljeta pristiže oko 1,5 milijuna turista zahvaljujući avio kompanijama, a pridružuju im se i deseci tisuća onih pristigli kruzerima.
Unatoč svemu tome Grčka i dalje ima reputaciju najgostoljubivijih i najprijateljskijih destinacija u Europi, no to ne znači da će takvi i ostati.
Talijanski Capri u vrhuncu sezone posjeti oko 16 tisuća turista dnevno, što je itekako više od niti 13 tisuća lokalnog stanovništva koje tamo živi cijele godine.
Kako bi ograničili broj posjetitelja, ali i zaradili na istima, ove su godine povećali cijenu ulaznice s 2,50 na 5 eura, što ćete platiti prilikom ukrcaja na trajekt iz Napulja ili Sorrenta od travnja do listopada.
Iako na Capriju nećete doživjeti lokalne proteste, mogli bi dobiti kaznu od primjerice 500 eura za korištenje jednokratnih tanjura, šalica ili pribora za jelo.
Turisti pod kontrolom
I za kraj, tu je i francuska Provansa. Iako iznimno popularna destinacija za britanske turiste, ni ovdje nema javnih protesta protiv turista, ali ima akcija kojima se pokušava staviti pod kontrolu turiste, kao odgovor na prijetnje okolišu, i kvaliteti života lokalnog stanovništva.
Tako je postavljena dnevna granica od 400 posjetitelja u poznatim uvalama, kao i regiji Provence-Alpes-Côte-d’Azur koja se udružila s aplikacijom za navigaciju Waze i putem nje sugerira korisnicima da na najprometnija mjesta u regiji dođu kasnije.
Koji god način lokalno stanovništvo odabralo, a kako bi uveli red među turistima koji ne poštuju ama baš nikakva pravila, jedino je važno da se isto pokaže dobrim.
Nažalost, još je uvijek previše onih koji se tim pravilima ne zamaraju i jedini im je cilj na odmoru dobro se unerediti i uništiti baš sve oko sebe, jer, eto, valjda tako postaju ‘veći’ u svojim očima.
Za druge ih, jasno je, i tako i tako nije briga.
Svijet
ALARMANTNO STANJE / Stručnjaci upozoravaju na najgori mogući scenarij dok se u europskoj zemlji širi “super gripa”
Engleski NHS je objavio najnovije podatke o radu sustava – upozoravajući da bi ovaj mjesec mogao donijeti “najgori mogući scenarij”. Razlog je opasni soj gripe koji se ubrzano širi tom zemljom.
NHS Engleske je objavio ažurirane podatke o gripi i bolničkim prijemima, javlja Sky News.
Upozoravaju da zdravstveni sustav prolazi kroz iznimno težak prosinac zbog naglog porasta slučajeva tzv. “super gripe”.
Broj hospitalizacija zbog gripe porastao je za više od polovice u samo tjedan dana, pokazuju novi podaci.
Prošlog tjedna prosječno je 2.660 pacijenata dnevno bilo u bolnicama zbog gripe.
To je najviša brojka ikad zabilježena u ovo doba godine, a ujedno i porast od 55% u odnosu na tjedan ranije.
Vodstvo zdravstvenog sustava upozorava da je broj pacijenata s gripom u bolnicama već znatno porastao i nakon razdoblja koje pokrivaju ovi podaci – te da se vrhunac epidemije još uvijek ne vidi.
Uz eksploziju gripe, broj pacijenata s norovirusom porastao je dodatnih 35%.
NHS sada upozorava da zimski virusi počinju “preplavljivati bolnice”.
Kako se virusi gripe mijenjaju
Ovogodišnja sezona gripe započela je ranije nego inače.
Broj pacijenata oboljelih od gripe koji su završili u bolničkim krevetima diljem Engleske znatno je veći nego prošle godine, pa je NHS poslao “SOS za cijepljenje” ranjivim skupinama.
No koliko je zapravo loša ovogodišnja sezona gripe?
Rekordi srušeni u Australiji
Ukratko – prvi pokazatelji nisu ohrabrujući.
Stručnjaci smatraju da je mutirani soj odgovoran za raniji početak širenja virusa nego što je uobičajeno.
Australska sezona gripe – koja se često koristi kao dobar pokazatelj onoga što čeka Europu – ove je godine oborila rekorde po broju zaraženih.
U regiji Azija-Pacifik također su se pojavili upozoravajući signali: Japan je u listopadu proglasio epidemiju gripe zbog koje su mnoge škole bile zatvorene.
Vrste gripe
Postoje tri vrste gripe: influenca A(H1N1), influenca A(H3N2) i influenca B.
Ove godine problem stvara podtip H3N2.
Virusi gripe stalno evoluiraju u procesu zvanom antigenski drift – zbog toga se cjepiva protiv gripe svake godine prilagođavaju.
Na sjevernoj hemisferi sojevi za cjepiva biraju se u veljači za sljedeću zimu.
No ovaj soj H3N2, točnije varijanta nazvana subklada K, evoluirao je više nego inače tijekom ljeta, pa se razlikuje od verzije na kojoj se temelje ovogodišnja cjepiva, navodi Britanska agencija za zdravstvenu sigurnost (UKHSA).
UKHSA procjenjuje da je prošle zime u Engleskoj od gripe umrlo 7.757 ljudi, u usporedbi s 3.555 godinu ranije.
Broj umrle djece povezan s gripom porastao je s 34 na 53.
Sve u svemu, čelnici NHS-a upozoravaju na izuzetno tešku zimu.
Gotovo tri puta više pacijenata s gripom u londonskim bolnicama
Dr. Chris Streather, regionalni medicinski direktor NHS Engleske za London, izjavio je za Sky News da je ovogodišnja sezona gripe najgora u glavnom gradu od pandemije covid-19.
“Situacija je najteža koju smo imali u bilo kojoj sezoni gripe od pandemije covida. Prošlog tjedna u Londonu smo imali 259 hospitaliziranih pacijenata s gripom. U istom razdoblju prošle godine bilo ih je 89. Dakle, sada ih je gotovo tri puta više nego lani”, rekao je.
Dr. Streather dodao je da dodatnu zabrinutost izaziva činjenica da soj gripe “još ne pokazuje znakove prolaska vrhunca”.
Također je rekao da se ljudi trebaju “vratiti navikama iz vremena COVID-a”, posebno kada je riječ o higijeni ruku.
Svijet
Australija postala prva zemlja u svijetu koja je djeci zabranila društvene mreže
Australija je u srijedu u ponoć po lokalnom vremenu postala prva zemlja na svijetu koja je zabranila korištenje društvenih mreža djeci mlađoj od 16 godina, blokirajući im mogućnost korištenja platformi poput TikToka, Alphabetova YouTubea te Metina Instagrama i Facebooka. Deset najvećih platformi dobilo je nalog da blokiraju djecu mlađu od 16 ili će, u skladu s novim zakonom, biti kažnjene do 33 milijuna američkih dolara.
Zakon su kritizirale velike tehnološke tvrtke i borci za slobodu govora, ali su ga pohvalili roditelji i borci za prava djece.
Odluku o zabrani pomno prate i ostale zemlje koje razmatraju mogućnost uvođenja sličnih mjera s obzirom na to da kontinuirano raste zabrinutost zbog utjecaja društvenih medija na zdravlje i sigurnost djece. “Premda je Australija prva koja je usvojila takva ograničenja, malo je vjerojatno da će biti i posljednja”, rekla je Tama Leaver, profesorica internetskih studija na Sveučilištu Curtin. “Vlade širom svijeta prate razvoj događaja i preuzimanje moći od velikih tehnoloških tvrtki. Zabrana korištenja društvenih mreža u Australiji… u velikoj je mjeri poput kanarinca u rudniku ugljena.”
Kanarinac u rudniku povijesna je praksa. Ove su se ptice koristile kao rani indikatori opasnosti od prisutnosti toksičnih plinova, primjerice ugljičnog monoksida i metana u rudnicima, jer su bili osjetljiviji od ljudi, a njihovo naglo ugibanje rudarima je signaliziriralo da odmah napuste rudnik. Vlade od Danske do Malezije, čak i nekih saveznih država Sjedinjenih Država kažu da planiraju poduzeti slične korake, četiri godine nakon što je curenje internih Metinih dokumenata pokazalo kako je ta tvrtka znala da njezini proizvodi pridonose problemima s načinom na koji tinejdžeri doživljavaju svoj izgled i suicidalnim mislima, a istodobno je javno negirala postojanje takve veze.
Premda zabrana za početak obuhvaća deset platformi, vlada je objavila da će se popis mijenjati kako se budu pojavljivali novi proizodi, a mladi korisnici prelazili na alternative. Od prvih 10, svi osim Elona Muska i njegove platforme X rekli su da će se pridržavati pravila i astojati procijeniti dob djeteta na temelju njegovih online aktivnosti ili selfija. Provjeru bi mogli obaviti i uz pomoć identifikacijskih dokumenata ili podataka o bankovnom računu.
Za tvrtke koje se bave društvenim mrežama primjena znači novo doba strukturne stagnacije jer i broj korisnika stagnira, a vrijeme provedeno na platformama je sve kraće, pokazale su studije.
Platforme tvrde da ne zarađuju puno novca kada prikazuju oglase osobama mlađim od 16 godina. Istodobno ističu kako zabrana utječe na prekid ‘dotoka’ budućih korisnika.
Prema podacima vlasti, neposredno prije stupanja zabrane na snagu, društvene je mreže koristilo 86 posto Australaca u dobi od 8 do 15 godina.
Svijet
Čini se da se Louvre raspada
Nešto više od mjesec dana nakon što je drska pljačka nakita otkrila, kako je to opisao ravnatelj Louvrea, “strašan propust” u sigurnosnom sustavu muzeja, čini se da slavnu instituciju muče i brojni drugi problemi. Nekoliko velikih francuskih sindikata koji predstavljaju zaposlenike Louvrea izglasalo je štrajk, tvrdeći da se muzej nalazi u “krizi”.
Ova vijest dolazi samo nekoliko dana nakon što je potvrđeno da je zbog puknuća cijevi krajem prošlog mjeseca oštećeno oko 400 knjiga u Odjelu za egipatske starine, piše The Cut.
Sindikati dižu glas
U pismu upućenom francuskoj ministrici kulture Rachidi Dati, sindikati CGT, CFDT i Sud ustvrdili su da je listopadska pljačka “istaknula nedostatke na koje se dugo upozoravalo”, uključujući nedostatna sredstva i “sve lošije radne uvjete”.
Radnici, koji su zbog sličnih problema već održali spontani štrajk u lipnju, sada su velikom većinom izglasali službeni štrajk, a prva veća akcija najavljena je za sljedeći tjedan.
Poplava u egipatskom odjelu
Osim velikih sigurnosnih propusta koji su omogućili pljačku, navodno je šifra za videonadzor bila “Louvre”, sindikati kao primjer nemara navode i puknuće cijevi u studenom.
Povjesničar umjetnosti Didier Rykner prvi je izvijestio da je voda prodrla kroz strop egipatskog odjela i oštetila između 300 i 400 djela iz kasnog 19. i ranog 20. stoljeća, uključujući “časopise o egiptologiji” i “znanstvenu dokumentaciju” koju koriste istraživači. Zamjenik upravitelja muzeja, Francis Steinbock, umanjio je štetu, rekavši da su oštećeni predmeti bili “izuzetno korisni”, ali “nikako jedinstveni”, te dodao da institucija nema “nepopravljivih i konačnih gubitaka u ovim zbirkama”.
Međutim, Rykner na svojoj stranici La Tribune de l’Art tvrdi da je egipatski odjel godinama od uprave tražio sredstva za popravak cijevi. “Ova katastrofa je još jedna ilustracija silazne spirale Louvrea, koji zanemaruje svoje temeljne misije u potrazi za pustim snovima”, napisao je Rykner.
Posjet kao “poligon s preprekama”
Uprava je obećala provesti internu istragu o curenju, a Steinbock je za New York Times izjavio da zaposlenici trenutno marljivo suše stranicu po stranicu svakog oštećenog artefakta.
No, čini se da su problemi ove kulturne institucije puno dublji od nekoliko cijevi koje cure. Sindikati su u svom pismu istaknuli da je “posjet Louvreu postao pravi poligon s preprekama” za svakoga tko želi vidjeti njegove zbirke, signalizirajući sustavnu krizu koja pogađa i zaposlenike i posjetitelje.







