Connect with us

Svijet

Turisti koje nitko ne želi: Ovo su destinacije na kojima Britanci nisu dobrodošli

Objavljeno

-

Već duže vrijeme Španjolci na sve načine pokušavaju pokazati Britancima da ako ne promijene svoje ponašanje u njihovu zemlju nisu dobrodošli. Sve je eskaliralo nedavno i u Barceloni, kada se tisuće demonstranata prošetalo La Ramblom s natpisima u kojima tjeraju turiste iz svog grada u još jednom u nizu protesta. Ovim slučajem pozabavio se i britanski Telegraph koji je istražio kome sve turisti iz Velike Britanije nisu simpatični.

Nije nepoznanica da Britanci baš i nisu omiljeni gosti na europskim destinacijama, ponajviše zbog svog opijanja na odmoru koji u najvećem broju slučaja završi tako da uništavaju mjesto gdje se nalaze, ali i ugrožavaju sigurnost sebe, ali i svih oko sebe.

Da je Španjolcima prvima dojadilo gledati kako pijani bauljaju, padaju po ulicama, obavljaju nuždu po turističkim atrakcijama, ali i lokacijama od povijesne važnosti, pokazali su sada već redovnim demonstracijama u kojima ne odustaju od svog nauma da takvim turistima zabrane dolazak.

Jasna poruka – Niste dobrodošli!

Takvi scenariji već su se odvili na popularnom otoku Mallorca, a nedavno im se pridružila i Barcelona, gdje se na La Rambli okupilo na tisuće demonstranata, prenosi tportal.

Čak i oni poželjni turisti požalili su što su se u tom trenutku našli u nekom od restorana na La Rambli, budući da se bijesna gomila nije libila pištolje na vodu usmjeriti na njih.

“Turisti pođite svojim kućama, ovdje niste dobrodošli”, samo su neki od jasnih poruka upućenih turistima i to ne samo u Barceloni.

Na podužem popisu onih kojima smeta takav turizam i koji su uvjereni da od takvih turista u svojoj zemlji nemaju nikakve dobrobiti već, dapače, samo štete, na samom je vrhu upravo Mallorca.

U svibnju ove godine 10 tisuća ljudi marširalo je Palma de Mallorcom, da bi se u lipnju okupili na plaži St Rapita i spilji Caló des Moro, a novi protest zakazan je za 21. srpnja ponovno u glavnom gradu.

Da stvar nije nimalo bezazlena govori i da se već raspravljalo o tome da se u ljetnim mjesecima blokira zračna luka i sve prilazne ceste, što bi uvelo kaos među turistima.

Zabranama se pridružio i Amsterdam

Slični protesti već su se odvili i na obližnjoj Ibizi, kao i Menorci, koju nazivaju španjolskim Mikonosom.

Ništa bolje nije ni u Amsterdamu, gdje su predstavljene mjere kojima bi se zaustavilo suludo partijanje i razuzdane zabave po gradu, osobito momačke zabave.

Da je stvar uzela popriličnog maha govori i podatak da je u ožujku prošle godine u Amsterdamu čak pokrenuta online marketinška kampanja usmjerena prema Britancima koji vikendima partijaju po gradu.

I Venecija pokušava stati svemu tome na kraj, zbog čega se i odlučila na neobičan pothvat – jednodnevni posjetitelji moraju platiti 5 eura ukoliko žele posjetiti ovaj grad.

Prije ovog, vodstvo Venecije je 2021. zabranilo pristajanje kruzera u povijesnom gradskom centru, a tri godine ranije krenula je kampanja kojom se pokušava spriječiti ljude da sjede po stepenicama u prenapučenim dijelovima grada.

Na popisu je i Split

Na popisu gradova koji nisu blagonakloni prema razuzdanim turistima, osobito onima iz Velike Britanije, našao se i Split.

Nakon prošlogodišnjih strahota i nereda, Split je poduzeo sve mjere kako bi spriječio takvo ponašanje turista.

Postavljeni su i znakovi koji upozoravaju da ćete biti kažnjeni s 300 eura ako urinirate na javnom mjestu, penjete se po spomenicima, skačete u fontane ili spavate na javnim mjestima, dok bi vas izbacivanje sadržaja iz želuca moglo koštati 150 eura.

Grad je uz to angažirao i privatnu zaštitarsku tvrtku koja patrolira ulicama od 22 sata navečer do 4 sata ujutro.

Slično su napravili i u Dubrovniku kada su gradske vlasti ograničile broj kruzera koji mogu pristajati u povijesnoj jezgri.

Ono što je važno naglasiti je da nisu turisti kao takvi ono što smeta lokalnom stanovništvu, već način na koji turizam mijenja način na koji ljudi žive.

Tu su i španjolski Tenerifi, inače jedna od omiljenih destinacija britanskih turista, no lokalno stanovništvo jasno je dalo do znanja raznim grafitima da oni tamo nisu dobrodošli.

Masovni turizam lokalnom je stanovništvu sve više počeo smetati, jer itekako utječe na život na otoku.

Utjecaj na otočni život

Ništa bolje nije ni na grčkom Santoriniju, kojeg su turisti počeli opsjedati ponajviše zbog društvenih mreža, a sve kako bi snimili čuvene kućice s bijelim zidovima i plavim kupolama koje se nalaze u mjestu Oia.

Iako na otoku tijekom godine živi oko 15 tisuća ljudi, ljeti populacija poraste na više od dva milijuna ljudi, što itekako utječe na otočni život, osobito jer zbog izgradnje novih hotela otok ostaje bez prirodnih ljepota, ali i poljoprivredne zemlje.

Tu je i Krf na koji svakog ljeta pristiže oko 1,5 milijuna turista zahvaljujući avio kompanijama, a pridružuju im se i deseci tisuća onih pristigli kruzerima.

Unatoč svemu tome Grčka i dalje ima reputaciju najgostoljubivijih i najprijateljskijih destinacija u Europi, no to ne znači da će takvi i ostati.

Talijanski Capri u vrhuncu sezone posjeti oko 16 tisuća turista dnevno, što je itekako više od niti 13 tisuća lokalnog stanovništva koje tamo živi cijele godine.

Kako bi ograničili broj posjetitelja, ali i zaradili na istima, ove su godine povećali cijenu ulaznice s 2,50 na 5 eura, što ćete platiti prilikom ukrcaja na trajekt iz Napulja ili Sorrenta od travnja do listopada.

Iako na Capriju nećete doživjeti lokalne proteste, mogli bi dobiti kaznu od primjerice 500 eura za korištenje jednokratnih tanjura, šalica ili pribora za jelo.

Turisti pod kontrolom

I za kraj, tu je i francuska Provansa. Iako iznimno popularna destinacija za britanske turiste, ni ovdje nema javnih protesta protiv turista, ali ima akcija kojima se pokušava staviti pod kontrolu turiste, kao odgovor na prijetnje okolišu, i kvaliteti života lokalnog stanovništva.

Tako je postavljena dnevna granica od 400 posjetitelja u poznatim uvalama, kao i regiji Provence-Alpes-Côte-d’Azur koja se udružila s aplikacijom za navigaciju Waze i putem nje sugerira korisnicima da na najprometnija mjesta u regiji dođu kasnije.

Koji god način lokalno stanovništvo odabralo, a kako bi uveli red među turistima koji ne poštuju ama baš nikakva pravila, jedino je važno da se isto pokaže dobrim.

Nažalost, još je uvijek previše onih koji se tim pravilima ne zamaraju i jedini im je cilj na odmoru dobro se unerediti i uništiti baš sve oko sebe, jer, eto, valjda tako postaju ‘veći’ u svojim očima.

Za druge ih, jasno je, i tako i tako nije briga.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Orban: Europa ima dvije opcije, jedna vodi izravno u rat

Objavljeno

-

Mađarski premijer Viktor Orban izjavio je da je rat između Rusije i Ukrajine doveo Europu do “povijesne prekretnice”, naglasivši da američki predsjednik Donald Trump “nije odustao od svoje namjere da donese mir Ukrajini”.

Orban je rekao da se Europa sada suočava s “dva moguća puta”.

“Možemo se vratiti s ove slijepe ulice i konačno se ujediniti iza mirovne inicijative predsjednika Trumpa, uključujući i briselske birokrate. To bi zahtijevalo od čelnika koji zagovaraju rat da se suoče s činjenicom da su u protekle tri i pol godine trošili teško zarađeni novac Europljana na rat koji se ne može dobiti na bojnom polju”, rekao je.

Orban: Europa ima dvije opcije, jedna vodi izravno u rat
Druga opcija, rekao je, vodi “izravno u rat”.

“Ako europski čelnici koji zagovaraju rat nastave slati novac i oružje Ukrajini bez podrške Sjedinjenih Država, otvorit će put europsko-ruskom sukobu. Europa samo previše dobro zna kamo taj put vodi, a posljedice su oduvijek bile tragične”, rekao je Orbán.

Naglasio je da “nema sumnje koji put Mađarska bira, to je put mira.“

“Ovo je mandat koji nam je dao mađarski narod, a diktiraju ga moral i zdrav razum. Danas u tom duhu šaljem pismo predsjedniku Europske komisije“, dodao je.

 
Nastavi čitati

Svijet

Slovenci sutra izlaze na referendum o potpomognutom samoubojstvu

Objavljeno

-

Slovenci sutra biraju hoće li podržati ili odbaciti nedavno usvojeni “Zakon o pomoći pri dobrovoljnom okončanju života”, na drugom referendumu u dvije godine o potpomognutom samoubojstvu. Slovenija je postala prva istočnoeuropska zemlja koja je legalizirala potpomognuto samoubojstvo, ali to možda promijeni rezultat sutrašnjeg zakonodavnog referenduma.

Slovenski je parlament u srpnju ove godine usvojio zakon s 50 glasova “za” i 34 “protiv”, a troje zastupnika bilo je suzdržano. Prethodno je 2024. godine 55 posto birača na savjetodavnom referendumu podržalo pravo na potpomognuto samoubojstvo. Inijacitivu za referendum potpisalo više od 46.000 građana
Ubrzo se pojavila inicijativa za referendum o odbacivanju zakona koji je pokrenula skupina na čelu s konzervativnim aktivistom Alešom Primcem i ima potporu oporbe, crkve i dijela zdravstvenih stručnjaka. Potpisalo ju je više od 46.000 građana.

Birači će na referendumu morati odgovoriti na pitanje: “Jeste li za uvođenje zakona o potpomognutom umiranju, koji je Državni zbor usvojio na sjednici 24. srpnja 2025.?”

Za odbacivanje zakona moraju se zadovoljiti dva uvjeta – da većina birača koji izađu na referendum glasaju protiv te da najmanje 20 posto svih birača glasa protiv. Prema podacima slovenskog ministarstva unutarnjih poslova, Slovenija ima 1.696.025 registriranih birača. Minimalan broj glasova potrebnih za odbacivanje zakona iznosi 339.205, prenijela je ranije STA. Što piše u izglasanom zakonu?
Prema izglasanom Zakonu o pomoći pri dobrovoljnom okončanju života, pacijenti u Sloveniji dobili bi pristup potpomognutom samoubojstvu. Ukoliko se uvaži zahtjev pacijenta, isti će dobiti supstancu kojom će si sam okončati život.

Pacijenti će morati dva puta izraziti svoju namjeru svom liječniku prije podnošenja formalnog zahtjeva, što će onda morati odobriti neovisni liječnik. Njihovu sposobnost donošenja odluke također će procijeniti psihijatar. Zdravstvenim radnicima se zadržava pravo da odbiju sudjelovati u ovoj proceduri.

Pravo neće moći biti korišteno u slučajevima neizdržive patnje koja je posljedica mentalne bolesti i za mlađe od 18 godina. Eutanazija, odnosno smrt od ruke njegovatelja na zahtjev bolesnika, ostaje zabranjena.

Prvi djelomični rezultati očekuju se nakon zatvaranja birališta u 19 sati, a službeni rezultat bit će potvrđen tek nakon 4. prosinca, kada se potvrdi konačan broj birača i utvrdi je li postignut kvorum za odbacivanje zakona, objavila je STA.

 
Nastavi čitati

Svijet

Institut: Gotovo desetina njemačkih kompanija u kritičnom stanju

Objavljeno

-

Gotovo svaka deseta njemačka tvrtka smatra da se nalazi u kritičnom stanju, a posebno je teška situacija u sektoru maloprodaje, pokazalo je u petak istraživanje instituta Ifo.

U listopadu ove godine 8,1 posto tvrtki iskazalo je bojazan za opstanak, nasuprot njih tek 7,3 posto u istom razdoblju prošle godine, objavio je institut za ekonomska istraživanja sa sjedištem u Münchenu.

“Broj korporativnih stečajeva stoga će vjerojatno ostati visok u mjesecima koji dolaze”, rekao je voditelj istraživanja u Ifou Klaus Wohlrabe.

Nedostatak narudžbi najveća prijetnja
Tvrtke u svim sektorima najvećom prijetnjom smatraju nedostatak narudžbi budući da im donosi uska grla u likvidnosti.

Pritišću ih i povećani operativni i troškovi radnika te slabija potražnja koja im smanjuje prihod, a dodatne probleme stvara im i birokracija.

“Zbog nedostatka novih narudžbi, slabe potražnje i sve jače međunarodne konkurencije, brojne tvrtke su pod pritiskom”, dodao je Wohlrabe.

Maloprodaja i usluge najugroženije
U posebno je teškom položaju, prema institutu, maloprodajni sektor, s 15 posto ispitanika koji imaju izrazite ekonomske probleme. U listopadu lani njihov je udio iznosio 13,8 posto.

Strah od stečaja pojačan je i u uslužnom sektoru, pokazalo je istraživanje, pa tako otprilike 7,6 posto tvrtki smatra da im je ekonomski opstanak ugrožen. U listopadu lani njihov udio iznosio je 5,8 posto.

Situacija u industriji neznatno se pak poboljšala, prema padu udjela tvrtki koje stanje ocjenjuju kritičnim za pola postotna boda, na 8,1 posto.

Osjetno je pak splasnuo pesimizam među građevinskim tvrtkama, zahvaljujući pojačanoj aktivnosti, pa se udio tvrtki koje strahuju za opstanak spustio sa 7,9 na 6,3 posto.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu