ZADAR / ŽUPANIJA
VELIKA FOTOGALERIJA IZ VRANE / Nadbiskup Zgrablić predvodio zavjetnu svetkovinu sv. Nediljice
Svečano koncelebrirano misno slavlje na zavjetnu svetkovinu sv. Nediljice u Vrani u nedjelju, 7. srpnja, za vanjskim oltarom u parku toga svetišta predvodio je zadarski nadbiskup Milan Zgrablić. Ta svetkovina tradicionalno okuplja tisuće vjernika iz svih dijelova Zadarske nadbiskupije.

Sv. Nediljica je bila hrabra kršćanska mučenica, svjedokinja vjere, koja je imala svega 16 godina kad je podnijela mučeništvo odsijecanjem glave, 6. srpnja 303. godine. Rođena je 287. godine u mjestu Tropeo na jugu Italije. Njeni roditelji, Grci podrijetlom, majka Arsenia i otac Doroteo, kršćanski su je odgojili. Javno su ispovijedali i živjeli kršćansku vjeru i zbog toga bili prognani, podsjetio je nadbiskup. Sv. Nediljica je duboko živjela ljubav prema Bogu i zadivljuje zrelost sv. Nediljice kao osobe. Zadivljuje koliko je njena ljubav prema Bogu bila zrela, istaknuo je mons. Zgrablić.
Nadbiskup je potaknuo da budemo vjerni Gospodinu i u situacijama izazova i teškoća, podsjetivši kako je i sveti Pavao rekao da ima trn u tijelu. „Sveti Pavao imao je nešto što ga je mučilo. Više puta molio je Gospodina da ga toga oslobodi i Gospodin nije izvadio taj trn, nego mu je rekao da se njegova snaga u slabosti usavršuje: ‘Dosta ti je moja milost’. Trnovi koje imamo, koji nas muče, koji su u našem tijelu, obitelji, društvu, neka nas podsjećaju na Boga. Gospodin ih nije maknuo, ali u taj trn stavio je svoju milost da se možemo najviše približiti Bogu, da na Boga ne zaboravimo. Da se ne zaustavimo u našem uobičajenom životu. Nego da sve dublje i više, iz dana u dan, prodiremo u Božji svijet, jer Gospodin je sve upotrijebio, pa i naše slabosti, da se on proslavlja u našem životu, da ga možemo iskreno i duboko ljubiti“, potaknuo je mons. Zgrablić.
Kao suvremeni primjer zrele vjere mlade osobe, nadbiskup je naveo bl. Carla Acutisa koji je umro s 15 godina od zloćudne bolesti te će biti proglašen svetim. „Sv. Nediljica i bl. Carlo bili su tako mladi, ali zreli u svojoj vjeri i pokazuju kamo trebamo ići, kako spoznati Božju veličinu i kako Bog djeluje u našem životu“, rekao je mons. Zgrablić, istaknuvši da se vjera u Isusa treba očitovati u našoj ljubavi i molitvi.

Razmatrajući prvo blagdansko čitanje i navješteno Evanđelje, nadbiskup je rekao da prorok i Isus nisu bili prihvaćeni. Ljudi koji su okruživali proroka i Isusa smatrali su se vjernicima, nalazili su se u posvećenom prostoru, molitvi, a Isus se čudio njihovoj nevjeri. Oni koji su bili bliski Isusu čude se Isusu, a Isus se čudi njihovoj nevjeri, istaknuo je nadbiskup.
„Prorok nije osoba koja govori što će biti u budućnosti ili da pogodi što se dogodilo u našoj prošlosti. Biblijski prorok govori u Božje ime. Kad god netko govori u Božje ime, onda je to prorok. Isus je najveći prorok u kojem nam Bog otkriva svoje lice, samoga sebe, svoju puninu, da to prihvatimo; da Isusov govor bude otkrivanje Božjeg lica u kojem prepoznajemo da je Bog strpljiv s nama; koji nam neprestano govori i progovara, ljubi nas neizmjernom ljubavlju i zauzima se za nas po Duhu Svetom, neizrecivim uzdasima, kaže sveti Pavao. Toliko mu je stalo do nas, da nas ljubi više nego što mi ljubimo sami sebe, kaže sv. Augustin“, istaknuo je nadbiskup Zgrablić.
Naglasivši da nas Bog traži kako bi nam otkrio i objavio svoje lice, nadbiskup je poručio da Bog uvijek uporno dolazi tražiti čovjeka i govori svoju riječ. „I kad ga ne primamo, kad ga ne shvatimo, ne razumijemo, Bog ne posustaje, nego uvijek iznova dolazi u našu sredinu da nam objavi svoje lice, da ga vidimo i prepoznamo. Bog je ustrajan u svojoj riječi prema nama. Ta riječ komunicira sâmu Božju bît, ono kakav je Gospodin prema nama. To Gospodin čini u svom proroštvu i to čini nama“, poručio je nadbiskup Zgrablić.

„Iz svoje ljubavi prema Gospodinu, sv. Nediljica nije se htjela odreći svoga Ljubljenoga, do podnošenja žrtve, do punine dara. I mi se moramo truditi da Gospodin koji je ljubav, u svakoj situaciji našeg života bude ljubav. Pa i u situaciji koja je ružna, koja nam je teška, neugodna. Jer kad na ono što je loše odgovaramo s ljubavlju i pozitivno, uprisutnjujemo Boga, činimo da Bog bude nazočan, jer on je ljubav. Onda ne dozvoljavamo da zlo i netrpeljivost zahvate naše biće, nego da Bog bude u nama. Tada svakodnevnicu našeg života i naš rad prožimamo Božjom prisutnošću, rastemo i napredujemo u ljubavi“, poručio je mons. Zgrablić, rekavši da je to dugi put kojim je čovjeku ići.
„Koliko trebamo još više ljubiti jedni druge u našoj obitelji, koliko više pažnje trebamo imati jedno prema drugome? Koliko u sve što radimo, trebamo unijeti Boga i ljubav? U tome do kraja našeg života trebamo napredovati“, potaknuo je nadbiskup, rekavši da je naša vjera put, proces u kojem neprestano moramo rasti, dublje uranjati u otajstvo Isusovog života, Isusa upoznavati, da bismo mogli rasti u spoznaji Boga.
„Ne smijemo stati u vjeri, nego napredovati, u nju sve dublje uranjati. Naša vjera može biti na vrhuncu u trenutku našeg sjedinjenja s Bogom, u našoj smrti. A dok god smo živi, moramo stalno rasti s Bogom u spoznaji njegove dobrote“, potaknuo je mons. Zgrablić.

Vrhunac naše vjere je ljubav koju živimo i spoznaja ljubavi koju Bog ima prema nama. „Ako iz dana u dan ne napredujemo u toj ljubavi, ako smo se zaustavili u tradiciji, ako rutinski idemo u crkvu i po ničemu se ne razlikujemo od onih koji kažu da su nevjernici, to je loš znak. Tada se Isus čudi našoj nevjeri. Koliko rastemo u vjeri, Bog nam se još više daje. Bog je toliko velik, da nam se daruje cijelu vječnost i da ga otkrivamo sve više u spoznaji njegove ljubavi i dobrote“, rekao je nadbiskup, istaknuvši da vjera nije samo ljudska spoznaja nekih istina o Bogu, onoga što Bog jest.
„I Sotona itekako poznaje Boga, uopće ne sumnja u Božje postojanje. Ali, Sotona nema ljubavi prema Bogu i ne odgovara na Božju ljubav“, upozorio je nadbiskup. Uz vjeru i ljubav ide i stvarnost molitve, koja čini da Boga više spoznajemo. To se događa u otkrivanju, slušanju i tumačenju Božje riječi, to mora ući u molitvu.
„Molitva nije obrazac kojeg osoba izgovara, pa što ga više izgovara, misli da više moli. Nego, molitva je ponovno ulaženje u tišinu našeg bića i duboko osluškivanje u našem biću Božje ljubavi, Boga čije srce živi za nas i otvara se za nas. Molitva je sve više ulaženje u naše biće i srce“, rekao je predvoditelj slavlja.

Nadbiskup je naveo primjer sv. Terezije Avilske koja, pojašnjavajući molitvu, kaže da je molitva na početku teška. Naša duša je poput lijepog vrta u kojem ima vode. „Na početku naše molitve, tu vodu moramo kopati iz bunara. To je mučno, jer trebamo često kopati, vaditi vodu iz našeg bunara. Ali, kad budemo sazrijevali u našoj molitvi i putu naše molitve, onda će naša molitva postati nešto drugo. Ne da mi se mi mučimo, nego ćemo doživljavati kako rosa nebeske milosti pada na taj vrt i natapa dušu našeg života“, pojasnio je Terezijinu metaforu nadbiskup, rekavši da moramo napredovati i u molitvi, ne samo u spoznaji Boga; kako se ne bismo zaustavili u tradiciji, pa se Isus čudio i našoj nevjeri.
Vjera i molitva upućuju nas u živi odnos s Bogom i otkrivaju nam Božje lice. „Oni nam pokazuju Krista kakav jest, da je Bog sâma i neizmjerna ljubav, Bog ljubi nas i svakog čovjeka. Ako Gospodin svakoga ljubi, možemo ljubiti Gospodina samo ako ljubimo i one koje On ljubi, ako ljubimo jedni druge“, potaknuo je nadbiskup.
Poručio je neka nam primjer sv. Nediljice bude poticaj za rast u vjeri, da se Isus ne čudi i našoj nevjeri. „Možemo se smatrati vjernicima, a biti nevjernici, jer u praksi našeg života nema molitve ni ljubavi. Nismo vjernici ako govorimo da to jesmo, nego onoliko kako molimo i ljubimo. To nas vodi u živi odnos s Bogom i s ljudima“, poručio je mons. Zgrablić.

Nadbiskup je potaknuo da prinesemo na oltar „cijelo naše srce, one koje ljubimo, koji su nam dragi i koji nam nisu dragi, sve koji dodiruju naše srce, da nas Gospodin ujedini da ga častimo našim životom. Bog se proslavlja u našem životu time što nas ljubi i što nam daruje svoga Sina. To je njegova čast. Time se mi uzvisujemo, kad na tu ljubav odgovaramo. Neka nam sv. Nediljica i bl. Carlo Acutis pomognu da i naš život, naša vjera i euharistija budu autocesta koja nas vodi k Bogu, u Božju blizinu i u nebo“, poručio je nadbiskup Zgrablić.
U misi su koncelebrirali i zadarski mladomisnici Antonio Oltran i Rudi Juras, a don Tin Vidov je ispovijedao, jer u svetištu sv. Nediljice mnogi tijekom svetkovine pristupaju ispovijedi. Na kraju mise, prije blagoslova nadbiskupa, svoj mladomisnički blagoslov puku su udijelili Oltran i Juras.
Vranski župnik don Srećko Petrov zahvalio je trojici dobročinitelja koji su darovali sredstva za kupnju dva oltara za župnu crkvu sv. Nediljice u Vrani.
Braća Tomislav i Jere Golem kupili su kameni oltar koji se nalazi u prezbiteriju župne crkve, a Ivica Pandžić darovao je pokrajnji kameni oltar posvećen sv. Nediljici u župnoj crkvi sv. Nediljice u vranskom svetištu.
Ines Grbić























Foto: I. Grbić
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTO / Bokanjac prikupio 5.000 € za komunikatore djece Udruge ZARATINIĆI
Udruga mladih Bokanjac i Mjesni odbor Bokanjac još su jednom pokazali kako lokalna inicijativa može imati stvaran i dugoročan učinak. Kao rezultat humanitarnog Adventa koji su u prosincu 2025. zajednički organizirali, jučer, 31. siječnja, Udruzi ZARATINIĆI uručena je donacija u iznosu od 5.000 eura, namijenjena nabavi komunikatora za djecu s teškoćama u komunikaciji.

Donaciju je u ime Udruge mladih Bokanjac uručio Josip Mrkić, a susret je održan u neformalnoj i prijateljskoj atmosferi, uz kratko druženje s djecom i roditeljima. Time je simbolično zaokružen jedan projekt koji je započeo jednostavnom, ali jasnom idejom – učiniti nešto dobro za svoju zajednicu i istovremeno pomoći onima kojima je pomoć najpotrebnija.
Humanitarni Advent na Bokanjcu bio je višednevna inicijativa koja je okupila mještane svih generacija. Osim što je obogatio adventsko vrijeme u kvartu, imao je i jasnu humanitarnu svrhu. Sav prikupljeni prihod odlučeno je usmjeriti Udruzi ZARATINIĆI, koja kroz projekt komunikatora djeci bez govora omogućuje izražavanje, sudjelovanje u svakodnevnom životu i veću samostalnost.

Komunikatori nisu simbolična pomoć, oni su konkretan, specijaliziran alat koji za djecu bez verbalne komunikacije predstavlja glas. Putem njih djeca mogu izraziti osnovne potrebe, emocije, želje i misli, komunicirati s obitelji, vršnjacima i okolinom te aktivnije sudjelovati u obrazovanju i društvu.

Do danas je, zahvaljujući donacijama građana, udruga, tvrtki i lokalnih inicijativa poput ove s Bokanjca, prikupljeno više od 60.000 eura za komunikatore. Šestero djece već je dobilo svoj uređaj, ukupne vrijednosti 52.611 eura, dok još 22 djece trenutačno čeka sredstva kako bi i oni dobili priliku za komunikaciju.
U Udruzi ZARATINIĆI ističu kako ovakve suradnje pokazuju snagu lokalne zajednice i važnost solidarnosti na razini kvarta i grada. Donacija s Bokanjca još je jedan korak prema cilju, da nijedno dijete ne ostane bez mogućnosti izražavanja.
Primjer Udruge mladih Bokanjac i Mjesnog odbora Bokanjac potvrđuje da promjene ne moraju dolaziti odozgo, već često počinju upravo u susjedstvu, kroz zajedničku ideju, volju i konkretno djelovanje, stoji u objavi.

ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTO) OKRUGLI STOL U ZADRU / Ramljak: Strašno je što prijatelj može napraviti prijatelju; Braš: Ovisnost o digitalnom svijetu teža je od ovisnosti o heroinu
Život djece i mladih, uključujući sve oblike zlostavljanja, pa i ono najteže seksualno, danas se odvija u digitalnoj sferi. Korporacije i algoritmi iskorištavaju našu pažnju, bore se da što duže gledamo u ekran, a u nekom trenutku djeca i mladi postaju žrtve, depresivni su, počinju razmišljati o suicidu, u strahu su i od počinitelja i od roditelja kojima se izbjegavaju povjeriti. U zadnjih sedam godina u Hrvatskoj bilježimo porast seksualnog zlostavljanja od 270 posto; samo prošle godine imali smo preko 500 slučajeva seksualnog nasilja nad djecom, a 10 tisuća predmeta čeka na rješavanje, bilo od seksualnih predatora, bilo od vršnjaka. Zastrašujuće je ono što prijatelj prijatelju može učiniti i zato se moramo educirati i komunicirati, jer je odnos između ljudi najbolja prevencija, istaknuo je voditelj Centra za nestalu i zlostavljanu djecu i Centra za sigurniji Internet Tomislav Ramljak na Okruglom stolu „Mentalno zdravlje mladih i sigurni Internet: Gdje je granica između stvarnog i virtualnog nasilja?”, održanom u Zadru u organizaciji Odjela za zdravstvene studije Sveučilišta u Zadru i Edukacijskog centra Europskoga instituta za medicinu usmjerenu prema osobi “Čovjek je čovjeku lijek”, u suradnji sa Zadarskom županijom i Gradom Zadrom.
Okrugli stol organiziran je kako bi se ukazalo na potrebu prevencije svih oblika digitalnog nasilja, edukacije djece, mladih, roditelja i stručnjaka te podizanja svijesti o sigurnom korištenju Interneta. Kao jedan od vodećih hrvatskih stručnjaka za online sigurnost i zaštitu djece na internetu Ramljak je govorio o problemima s kojima se susreće u svom radu i pozvao na angažman cijelog društva u ovom problemu koji se pojavio u posljednjih dvadesetak godina.
– Kada sam s kolegom koji je radio u policiji na takvim slučajevima krenuo s radom na ovoj problematici, u vrijeme kada je Internet bio u povojima, zaključio sam da će to biti problem budućnosti. Samo 20 godina kasnije sigurnost djece, pa i odraslih, najveći je izazov u digitalnoj tehnologiji. Mladima je telefon njihov prozor u svijet, kroz njega se zabavljaju, uče, imaju romantične odnose, a na kraju i proživljavaju krize u međuljudskim odnosima. Za razliku od prijašnjih problema, kada su stariji imali informacije koje su trebali prenositi mladima, sada stariji ne mogu pratiti trendove, mladi imaju informacije a mi ih moramo slušati, učiti i pokušati vidjeti postoje li simptomi problematičnih ponašanja te što sve društvene mreže i kanali serviraju našoj djeci. Edukacijski centri koji budu gledali unaprijed, poticali razvijanje međuljudskih odnosa i mentalno zdravlje, imat će veliku budućnost, rekao je Ramljak u uvodnom dijelu kojeg je moderirala Ivana Zrilić.
Pročelnica Odjela za zdravstvene studije i zamjenica voditelja Edukacijskog centra usmjerenog prema osobi „Čovjek je čovjeku lijek” doc. dr. sc. Klaudija Duka Glavor izrazila je zadovoljstvo što u radu okruglog stola sudjeluju duhovnici, psihijatri, psiholozi, neurolozi i sami mladi iz oratorija Don Bosco Zadar. Predsjednica Europskog instituta usmjerenog prema osobi prof. dr. sc. Marijana Braš rekla je da je tehnologija toliko napredovala da često mladi od 20 godina ne mogu pratiti djecu od 10 godina te je pozvala mlade na sudjelovanje na ovogodišnjem Svjetskom kongresu medicine usmjerene prema osobi koji će se održati u Liverpoolu s temom „Mladi i djeca”.
Voditelj Edukacijskog centra usmjerenog prema osobi „Čovjek je čovjeku lijek” prof. dr. sc. Veljko Đorđević rekao je kako Sveučilište u Zadru postaje pionir u preventivnim i rehabilitacijskim programima.
– Otvaramo teme Interneta, njegove zloporabe, načina kako odgajamo svoju djecu, što se događa u našim obiteljima, kako kao društvo na ovo reagiramo. Moramo se zapitati koliko podučavamo mlade koji ulaze u formativne godine, kako na njih utječemo ne samo kao nastavnici, nego i kao roditelji i cjelokupno društvo. Komuniciramo s virtualnim uređajima i mislimo da komuniciramo sa svijetom, izgubili smo odnos čovjeka prema čovjeku. Dok se ne vratimo odnosu među nama, gubit ćemo se, otići ćemo stranputicama. Ne možemo zaustaviti razvoj tehnologije ali možemo uputiti populaciju kako je koristiti, rekao je Đorđević.
Nakon uvodnih obraćanja uslijedio je Okrugli stol na kojemu su sudjelovali pročelnik Upravnog odjela za socijalnu skrb i zdravstvo Grada Zadra Mladen Klanac, Tomislav Ramljak, pročelnica Upravnog odjela za odgoj i školstvo Grada Zadra Tihana Biuk Magaš, pročelnik Upravnog odjela za hrvatske branitelje, udruge i demografiju Zadarske županije Josip Vidov, upraviteljica Područnog ureda Hrvatskog zavoda za socijalni rad Martina Čuljak Jovančević, upraviteljica Obiteljskog centra Zadarske županije Mila Špinderk, dugogodišnja voditeljica Odjela psihijatrije Opće bolnice Zadar Palmira Čveljo, predsjednik Zajednice sportova Zadarske županije i profesor kineziologije na Odjelu za zdravstvene studije Tonči Mašina, župnik župe Gospe Loretske u Arbanasima u Zadru i voditelj oratorija Don Bosco Zadar don Marko Majić Mazul, predstavnik studenata Odjela za zdravstvene studije Zvonimir Jurica te vjeroučiteljica Nikolina Glasnović.
U razmatranjima sudionika istaknuto je da su se djeca nekada mogla skloniti u obiteljski dom od svih nasilja, a danas su u njemu i dalje izloženi preko ekrana. Istaknuta je potreba dolaska do vrtića, jer roditelji pomoć u teškim trenucima podizanja djece nađu davanjem ekrana djeci, bilo za hranjenje ili kratki predah, ali se tada često izgubi pojam vremena. Traženje pomoći je znak hrabrosti a ne bespomoćnosti jer se rijetko događa da se nasilje ne ponovi, istaknuto je na Okruglom stolu. Ovisnost o digitalnom svijetu veća je od one o drogama, a posljedice mogu biti veće od ovisnosti o heroinu, istaknula je Braš.
Bilo je i pozitivnih primjera, pa je student Zvonimir Jurica rekao da ih se na Sveučilištu kontinuirano educira o mentalnom zdravlju i prepoznavanju simptoma onih koji imaju problem. Na studiju vlada topla atmosfera, a posebno je istaknuo rad Studentskog savjetovališta i profesorice Duka, koja s njima razgovara i daje im podršku.
Na Okruglom stolu kao jedan od velikih pozitivnih koraka istaknuto je skoro otvaranje Centra za sigurni Internet u Zadru, uz mobilni tim stručnjaka koji će pružati pomoć i edukaciju svima kojima je potrebna.
ZADAR / ŽUPANIJA
TRIBINA U POMORSKOJ ŠKOLI: Kako tinejdžeru biti roditelj
Udruga za promicanje hagioterapije – Zadar organizira tribinu “Kako tinejdžeru biti roditelj”.
Voditeljica Zrinka Šarić Marinović govorit će o tome što učiniti kad se osjećaš nemoćno i prestrašeno, što kad se tinejdžer povlači, izolira se i “tone”, kad ima agresivne ispade i prisilne misli…
Tribina će se održati u Multimedijalnoj dvorana Pomorske škole Zadar, u petak, 6.2. u 18 sati.
Ulaz je slobodan!






