magazin
Što uopće dosad znamo o superćelijskim olujama? Mnoge od njih mogu izazvati tornado
Izraz superćelija meteorolozi koriste za opisivanje niza dugotrajnih grmljavinskih oluja koje se izmjenjuju i praćene su opasnim vremenskim uvjetima kao što su tuča, jak vjetar i ponekad tornada.
Manji broj superćelijskih oluja proizvodi tornada
The National Severe Storms Laboratory (NSSL) pojašnjava kako manje od 20 % svih superćelijskih oluja proizvodi tornada. Međutim, superstanice koje možemo naći u superćelijskim olujama, odgovorne su za stvaranje velike većine svih tornada – posebno onih nasilnih, piše The Weather Channel.
U tijeku su dodatna istraživanja kako bi se otkrilo zašto su neke od ovih rotirajućih grmljavinskih oluja popraćene tornadima, dok druge nisu.
Superćelijske grmljavinske oluje ponekad se nazivaju niskooborinskim (LP) ili visokooborinskim (HP).
Kao što naziv implicira, LP superćelija je popraćena manjim količinama oborina – kišom ili tučom. Ovu vrstu superćelije lako je uočiti jer imaju jasno naznačenu strukturu.
HP superćelije sadrže veće koncentracije kiše i tuče. Padalina ponekad može prikriti strukturu oluje, uključujući zidne oblake i tornada. Tornada zaklonjena obilnim oborinama obično izgledaju kao da su obvijeni kišom.
Superstanice mogu preživjeti stotine kilometara
Kada se superstanice razviju u nestabilnom atmosferskom okruženju, mogu preživjeti desetke ili čak stotine kilometara tijekom više sati.
Najbolje organizirane superćelije mogu proizvesti više tornada, od kojih neki mogu ostati na tlu dulje vrijeme.
Sustavi niskog tlaka u raznim regijama svijeta mogu proizvesti superstanične grmljavinske oluje kada su atmosferski uvjeti zreli. Također, mogu se pojaviti u tropskim olujama i uraganima koji padaju na kopno.
Superćelijsku oluju karakterizira trajno i snažno rotirajuće uzlazno strujanje (zrak koji se diže). Ove oluje nastaju u nestabilnom zraku praćenom posebnom vrstom promjene smjera vjetra na različitim visinama u atmosferi poznatom kao smicanje vjetra.
Ova kombinacija promjenjivih smjerova i brzina vjetra stvara horizontalno kotrljanje u nižim slojevima atmosfere.
Brzo rastuća gibanja zraka koja tvore grmljavinsku oluju pretvaraju ovu horizontalnu rotaciju u vertikalnu rotaciju, što onda može biti vidljivo u kružnim prugama ili slojevima.
magazin
FOTOGALERIJA / Nastup Jure Brkljače na Adventu u Zadru
magazin
PJESMA KOJA SPAJA DVA GLAZBENA SVIJETA / Željko Samardžić & Duško Lokin donose novu pjesmu “Maestral”
Glazbena scena bogatija je za još jednu pjesmu, ovoga puta u jedinstvenoj interpretaciji dvojice prepoznatljivih vokala – Željka Samardžića i Duška Lokina. Njihova nova suradnja, pjesma Maestral, donosi toplinu mediteranskog duha, nostalgiju i duboku emociju koja ostaje već nakon prvog slušanja.
“Jako mi je drago da smo Željko i ja uspjeli snimiti pjesmu. Željko je isto kao i ja – zadarsko dite! On je mene dolazio slušati na koncertima dok je živio u Zadru”, prisjeća se Duško Lokin.
Autor glazbe i aranžmana je Blaž Andračić, dok tekst potpisuje Mario Raguž. Ovaj autorski tandem stvorio je skladbu koja prirodno spaja Samardžićevu karakterističnu vokalnu eleganciju s Lokinovim iskustvom i interpretativnom iskrenošću, stvarajući pjesmu koja odiše zrelošću, snagom i lirikom koja dira.
Kroz nježne slike maestrala, sunca, morskih vali i tramuntane, stvara se poetski dijalog između čovjeka i prirode koja postaje čuvar najdragocjenijeg osjećaja – ljubavi. “Tekst je poseban, a cijela pjesma je zapravo metafora”, kaže Duško.
Maestral je sniman u studiu La notte u Brdovcu, pod producentskom palicom Blaža Andračića, čiji prepoznatljiv glazbeni potpis daje pjesmi dodatnu dubinu i atmosferu mediteranske romanse.
“Zadar vam je poznat po najljepšem maestralu na svijetu. Nije vam svaki vjetar isti. Primjerice, kad su ljeti one paklene vrućine, u Zadru zna zapuhati maestral vrijeme vam se pretvori u jednu milinu”, objašnjava Lokin.
Snažna emocija, bezvremenski zvuk i spoj dvaju glasova koji nose cijeli regiju čine Maestral baladom koja će zasigurno pronaći svoj put do široke publike i postati nova glazbena uspomena za pamćenje.
Pjesmu možete poslušati ovdje.
magazin
“HAMNET” / Večeras u Kino Zoni jedan od najiščekivanijih filmova godine
Prema nekim nagađanjima, upravo je tragedija gubitka sina, 11-godišnjeg Hamneta, inspirirala Williama Shakespearea, na jedno od najvećih djela svjetske književnosti. Ispričan iz perspektive Shakespearove supruge Agnes, film istražuje posljedice obiteljske tragedije na njihove dvije preostale kćeri, od kojih je jedna bila Hamnetova blizanka, na njihov brak te na samu umjetnost.
Novi film Chloé Zhao, Oscarom nagrađene redateljice filma Zemlja nomada (2020), inspiriran je nagrađivanim istoimenim romanom Maggie O’Farrell, a od svoje svjetske premijere na Filmskom festivalu Telluride ne prestaje osvajati srca publike i kritike. Paul Mescal dobio je niz pohvala za ulogu Shakespearea, a Jesse Buckley trenutačno je najveći favorit u sezoni nagrada u kategoriji glavne ženske uloge. Riječ je o potresnom, ali iscjeljujućem filmu, koji predstavlja jedan od vrhunaca ovogodišnje sezone.
“Hamnet” je na rasporedu u petak 5. prosinca s početkom u 20 h u Polivalentnoj dvorani Providurove palače, a ulaznice se mogu kupiti na samoj lokaciji prikazivanja od 19 h te online na platformi CoreEvent.
*Ulaznice se mogu rezervirati porukom u inbox profila Kino Zone na Facebooku i Instagramu, e-mailom na: info@kino-zona.com te SMS i WhatsApp porukom na 099/7208342.
*Program Kino Zone sufinanciran je sredstvima Grada Zadra, Zadarske županije, Zaklade kultura Nova i Hrvatskog audiovizualnog centra, a odvija se u partnerstvu s Koncertnim uredom Zadar.
-
magazin3 dana prijeFOTOGALERIJA / Gastro turneja po adventskim kućicama u Zadru, 4. dio – đir po Božićnom gramofonu na Pijaci
-
magazin4 dana prijeMJESEČNI HOROSKOP ZA PROSINAC: Jarac ubire plodove svog truda, Vodenjak upoznaje posebnu osobu!
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prijeFOTOGALERIJA / Svečani domjenak u OB Zadar za djelatnike koji su otišli u mirovinu
-
Hrvatska4 dana prijeVUKOSAV, PEDIĆ, FRANCIŠKOVIĆ, VUČAK-LONČAR… / Objavljen je godišnji popis: Ovo su najbolji doktori i doktorice u Zadru i u Hrvatskoj…






