Hrvatska
Mirovine od danas službeno veće: Evo kada će umirovljenicima stići povećanje
Mirovine od danas rastu za najmanje oko sedam posto, preliminarno je izračunao Željko Šemper. Međutim, svi potrebni podaci za izračun o cijenama i plaćama u prethodnom polugodištu bit će poznati tek 20. kolovoza, što znači da umirovljenicima današnje povećanje stiže tek u rujnu sa zaostacima. Dakle, rast troškova života već se dogodio, ali stariji građani moraju se strpjeti sve do rujna, bez obzira i na rast plaća i na rast cijena.
Mirovine se usklađuju 1. siječnja i 1. srpnja prema promjenama rasta prosječne plaće i potrošačkih cijena, što znači da su one već od danas službeno veće. Međutim, više je tako u teoriji, nego u praksi, barem zasad. Naime, potrebno je pričekati sve podatke Državnog zavoda za statistiku za prethodne mjesece, kako bismo mogli izračunati točan postotak usklađivanja. Mirovinski analitičar Željko Šemper izračunao je preliminarno, prema dosad dostupnim podacima, da bi nadolazeće usklađivanje mirovina moglo iznositi oko 7,26 posto, o čemu smo pisali ovdje.
Za veće usklađivanje zaslužan je rast plaća
“Cijene su u razdoblju od siječnja do svibnja, u odnosu na ono od srpnja do studenoga rasle 0,4 posto. U razdoblju od siječnja do travnja u odnosu na ono od srpnja do listopada, plaće su rasle za 10,2 posto. Tako prema još uvijek staroj formuli u omjeru 70:30 u korist povoljnijeg faktora rasta, usklađivanje mirovina u ovom trenutku bi iznosilo 7,26 posto”, izračunao je Šemper.
Za konačan postotak usklađivanja od 1. srpnja nedostaju podaci o cijenama za lipanj, kao i o plaćama za svibanj i lipanj, što ćemo saznati 20. kolovoza. To znači da će povećanje umirovljenicima biti isplaćeno u rujnu na mirovinama za kolovoz. Tada će dobiti i povećanje za srpanj pa će tako u rujnu na račune ‘sjesti’ dvostruki iznos usklađivanja.
Više od 600.000 umirovljenika, unatoč rastu mirovina, živi s manje od 470 eura mjesečno, o čemu smo pisali ovdje, piše Mirovina.
Teško da ćemo oboriti rekord iz lanjskog srpnja
Podsjetimo, mirovine su od 1. siječnja rasle manje nego što će to biti od 1. srpnja, za 4,19 posto, o čemu smo pisali ovdje. Inače, isplata siječanjskog usklađivanja kasni još više pa povišica umirovljenicima dolazi tek u travnju s isplatama za prethodna tri mjeseca. Rekordno usklađivanje otkako je naše države dogodilo se u jeku inflacije lani. Tada je srpanjsko usklađivanje bilo nikad većih 8,42 posto. Premda se rekord dogodio u jeku inflacije, na toliki rast mirovina više je utjecao rast plaća, nego rast cijena.
Podaci Zavoda za mirovinsko osiguranje pokazuju da su od 50 usklađivanja od 1999. godine do danas, samo u deset usklađivanja cijene bile povoljniji parametar od plaća. Takvim modelom usklađivanja ne može doći do smanjivanja jaza između mirovina i plaća do obećanih 60 posto, već jedino izvanrednim povećanjem samo mirovina, o čemu više možete pročitati u analizi proteklih usklađivanja.
Usklađivanje zaostaje za rastom troškova života
Kod izračuna usklađivanja prema mjesečnim kretanjima plaća i cijena u proteklom polugodištu, a u odnosu na ono koje mu prethodi, važan faktor je i sama formula. Mirovine se usklađuju u omjeru 70:30 u korist većeg faktora rasta (cijena ili plaća). Premda je Vlada prihvatila povećanje formule na 85:15, ona zakonski još uvijek nije provedena, a očekuje se da će se usklađivanje tek od siječnja iduće godine računati u novom omjeru. Kada bi se on primijenio sada, mirovine bi rasle više, za oko 8,73 posto. Još povoljniji iznos osigurala bi primjena povoljnijeg faktora rasta u stopostotnom omjeru.
Realno povećanje mirovina uvijek je nešto manje od postotka. Iako je riječ o vrlo malim odstupanjima, koja se broje u centima, na ukupan broj umirovljenika riječ je o nekoliko milijuna eura ‘uštede’ za državni proračun, o čemu smo pisali ovdje. Nadalje, problem je što postotak jednima donosi 30-ak eura više, a drugima po 150 eura, čime se neprestano povećava jaz između niskih i visokih primanja u starosti. Usto, umirovljenici upozoravaju da izračun i isplata umirovljenika previše kasne u odnosu na realno povećanje troškova života koje se već dogodilo u proteklih više od pola godine, na što je ovdje upozorila i umirovljenica Jasna.
Hrvatska
Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik
Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.
Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.
Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.
Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.
Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.
Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.
Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.
Hrvatska
FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime
Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.
Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.
Prosinac
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.
Siječanj
U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.
Veljača
Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.
Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Snježne oborine
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.
Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.
Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.
Hrvatska
U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu
Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.
Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.
Podaci o proizvodu:
- Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
- Zemlja podrijetla: Kina
- Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
-
magazin3 dana prijeFOTOGALERIJA / Gastro turneja po adventskim kućicama u Zadru, 4. dio – đir po Božićnom gramofonu na Pijaci
-
magazin4 dana prijeMJESEČNI HOROSKOP ZA PROSINAC: Jarac ubire plodove svog truda, Vodenjak upoznaje posebnu osobu!
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prijeFOTOGALERIJA / Svečani domjenak u OB Zadar za djelatnike koji su otišli u mirovinu
-
Hrvatska4 dana prijeVUKOSAV, PEDIĆ, FRANCIŠKOVIĆ, VUČAK-LONČAR… / Objavljen je godišnji popis: Ovo su najbolji doktori i doktorice u Zadru i u Hrvatskoj…






