Connect with us

Hrvatska

Više od polovine radnika u Hrvatskoj očekuje isplatu regresa

Objavljeno

-

Više od polovine zaposlenih u Hrvatskoj, njih 56 posto, očekuje isplatu regresa, dok je brojem dana godišnjeg odmora zadovoljan svaki treći radnik, pokazalo je istraživanje portala MojPosao objavljeno u utorak.iše od polovine zaposlenih u Hrvatskoj, njih 56 posto, očekuje isplatu regresa, dok je brojem dana godišnjeg odmora zadovoljan svaki treći radnik, pokazalo je istraživanje portala MojPosao objavljeno u utorak.

U istraživanju je sudjelovalo gotovo 1.000 ispitanika, a pokazalo je da ove godine regres očekuje čak 56 posto radnika u Hrvatskoj, i to u prosječnom iznosu od 327 eura, što je rast od osam posto u usporedbi s prošlom godinom, kada je to iznosilo 302 eura.

Dok je 2020. godine regres očekivala svega četvrtina radnika, 24 posto, 2021. je taj postotak skočio na 39 posto, 2022. na 49, a prošle godine na 52 posto, istaknuli su s portala MojPosao, kojim upravlja Alma Career Croatia.

Regres u najvećoj mjeri očekuju ispitanici zaposleni u državnim tvrtkama i institucijama, 93 odnosno 94 posto, ali oni ujedno očekuju i najmanji iznos regresa, 279 eura.

Najviše novca trebalo bi “sjesti na račune” zaposlenika privatnih tvrtki u stranom vlasništvu, u kojima iznos od 365 eura očekuje nešto više od polovice radnika, njih 55 posto. S druge strane, najmanje optimistični su radnici privatnih tvrtki u pretežno domaćem vlasništvu, gdje svega 38 posto zaposlenih očekuje isplatu ove neoporezive nagrade i to u iznosu od 332 eura.

U svakom slučaju, regresom će radnici pokriti tek manji dio troškova ljetovanja, s obzirom da u prosjeku na ljetovanje planiraju potrošiti 1.356 eura.

Većina radnika nezadovoljna raspoloživim godišnjim odmorom

U prosjeku, zaposleni građani Hrvatske na raspolaganju imaju 24,8 dana godišnjeg odmora, što je slično kao i prošle godine. Najviše dana godišnjeg odmora imaju zaposleni u hrvatskim institucijama, u prosjeku čak 29 dana, nakon čega slijede zaposleni u državnim tvrtkama, s 28 dana.

Radnici koji rade u stranim institucijama raspolažu s 24 dana, baš kao i zaposleni u privatnim tvrtkama u stranom vlasništvu. Naposljetku, najmanje dana godišnjeg odmora imaju zaposleni u privatnim tvrtkama u pretežno domaćem vlasništvu, svega 23 dana, pokazalo je istraživanje.Kada je u pitanju broj dana godišnjeg odmora, najbolje “prolaze” zaposleni u velikim tvrtkama koji u prosjeku imaju 26 dana godišnjeg odmora. U tvrtkama srednje veličine zaposlenici mogu koristiti 25 dana godišnjeg odmora, dok radnici malih tvrtki mogu uzeti najkraći predah od posla, 23 dana.

Brojem dana godišnjeg odmora zadovoljno je svega 29 posto radnika, što je značajno manje nego prošle godine kada je 43 posto ispitanika isticalo zadovoljstvo raspoloživim godišnjim odmorom.

Dvije trećine radnika, 66 posto, slično kao i prošle godine, želi više dana godišnjeg odmora, a na pitanje s kojom brojkom bi bili zadovoljni najčešći odgovor je – 31 dan, izvijestio je MojPosao.

Zanimljivost je i da pet posto radnika smatra da ima previše godišnjeg odmora na raspolaganju, te da to loše utječe na njihovu produktivnost.

Svaki peti radnik će iskoristiti više od tri tjedna godišnjeg odmora

Iako stručnjaci sugeriraju kako bi za potpuni odmor od posla na godišnjem trebalo provesti tri tjedna “u komadu”, istraživanje je pokazalo da će tek svaki treći zaposleni (34 posto) na ljetovanju iskoristiti 15 radnih dana godišnjeg odmora.

Sličan broj hrvatskih građana (31 posto) tijekom ljetnih mjeseci će potrošiti dva tjedna godišnjeg odmora, a 14 posto ljudi namjerava iskoristiti svega tjedan dana za predah od posla. Zanimljivo, svaki peti radnik će ovog ljeta iskoristiti više od tri tjedna godišnjeg odmora, ističu s portala MojPosao.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik

Objavljeno

-

By

Pixabay

Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.

Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.

Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.

Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.

Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.

Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.

Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime

Objavljeno

-

By

Severe Weather Europe

Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.

Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.

Prosinac

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.

Siječanj

U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.

Veljača

Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.

Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Severe Weather Europe
Severe Weather Europe

Snježne oborine

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.

Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.

Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu

Objavljeno

-

By

Unsplash/Ilustracija

Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.

Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Tava
Screenshot

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.

Podaci o proizvodu:

  • Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
  • Zemlja podrijetla: Kina
  • Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu