Svijet
Atmosferski fizičar objasnio što je izazvalo katastrofu u Španjolskoj, otkrio i kakvu zimu možemo očekivati
Atmosferski fizičar Branko Grisogno izjavio je sinoć za RTL da ono što se dogodilo u Valenciji, gdje je u osam sati pala godišnja količina oborina, nikako nije normalna pojava.
“Najgore je prošlo. Ali, još će biti tih sekundarnih efekata zbog valova, zbog odziva mora i kiša još nije sasvim prestala. Izuzetno duboka ciklona se ljulja u tom području i ne pomiče se baš brzo”, kaže Grisogno.
Rastumačio je kako je došlo do svega.
“Toplo more je najbolje gorivo za svaku ciklonu, bila ona jadranska i mediteranska ili tropska ili uragan ili tajfun. To je nešto najbolje što mogu dobiti. I da je okolo hladniji zrak, onda taj topli zrak spontano se diže prema gore. Vjetar tu još malo pomogne i ima dovoljno vodene pare da se može stvoriti tolika količina oborina, što recimo, na kopnu inače ne bi bilo. Znači, postojala je ta jedna troposferska depresija. To popularno kažemo hladna kaplja. I onda se ta ciklona produžila od tla pa sve do početka stratosfere. Znači, preko 90% atmosfere je bilo uključeno u ovaj strašan ciklonalni proces”, rekao je.
Kaže da se ovdje svakako radi o povezanosti s klimatskim promjenama.
“Kad bi izabrali samo jednu od tih oluja, onda to ne možemo direktno pripisati klimatskim promjenama. Ali ako ih mi nanižemo u jednom relativno uskom području, na trećini Europe nekoliko njih u u mjesec ili dva, onda je to najvjerojatnije povezano. I to se sad može utvrditi s preko 95 posto vjerojatnosti s ubrzanim klimatskim promjenama. Ne samo promjena, nego i promjena promjene, akceleracije podizanja temperature”, ustvrdio je Grisogno.
Upitan je i je li normalno da je na pragu studenog temperatura u Hrvatskoj već danima oko 20 stupnjeva.
“Mi prebacujemo prosječnu dnevnu temperaturu, gotovo svaki tjedan. Postaje novo normalno, nije po starom normalno. Prije nekoliko desetljeća znalo se dogoditi da je druga polovica desetog mjeseca jako lijepa, suha. Mogli smo sakupljati kestene mirne duše i po Medvednici, temperature ne bi išle preko 15, 16. Sad smo otišli na na 20”, odgovorio je.
Kaže da je prerano prognozirati kakva će biti zima.
“To je nezahvalan posao, zato što Hrvatska ima tri do četiri klimatska područja. Onda je jako teško reći što će biti na moru. Na moru može biti, recimo, više juga i onda i kiše, a ovdje može biti suho. Snijeg u Zagrebu? Nekoliko puta, nekoliko dana po dan dva i to će otići. On može napadati, ali drugi dan ga nema zato što će doći do zatopljenja. Vrlo je mala vjerojatnost da će snijeg pasti i da će on biti na minus pet pa da se možemo družiti u snijegu kao nekada”, zaključio je Grisogno za RTL.
Svijet
Ovo je najskuplja zemlja za stanovanje u Europskoj uniji, pogledajte na kojem je mjestu Hrvatska
Cijene nekretnina u Europskoj uniji porasle su za 48 posto između 2010. i 2023. godine, ali rasli su i troškovi stanovanja koji su se, prema najnovijem izvješću Eurostata, u nekim zemljama udvostručili. Najgore je stanovnicima Irske koji su lani imali najveće troškove režija (plin, voda, struja), dvostruko više od prosjeka EU-a, piše Dnevnik.hr.
Druga najskuplja zemlja za stanovanje je Luksemburg gdje su troškovi stanovanja 86 posto iznad prosjeka EU, a treća je Danska s troškovima režija 80 posto iznad prosjeka.
Gdje je Hrvatska?
S druge strane, ljudi u Bugarskoj i Poljskoj imali su najniže troškove stanovanja u Uniji, s cijenama koje su bile 61 odnosno 56 posto ispod prosjeka EU. No, tu je odmah i Hrvatska u kojoj su troškovi stanovanja prošle godine bili 53,4 posto ispod prosjeka Europske unije. Zanimljivo je da je 2010. situacija bila nepovoljnija, troškovi režija tada su bili 49 posto ispod prosjeka EU-a.
Eurostat navodi da su troškovi stanovanja porasli u 17 država članica od 2010., dok su smanjeni u devet država, uključujući Grčku, Cipar i Španjolsku.
Dok se kriza na tržištu nekretnina pogoršava u zemljama poput Irske, Portugala i Španjolske, trend naglog rasta cijena nekretnina usporio je prošle godine na nivou EU-a, kada su blago pale za prosječnih 0,3 posto.
Rastu cijene najma
Od 2010. do 2023. prosječno najveći rast cijena nekretnina zabilježen je u Estoniji, i to od 209 posto, a slijede Mađarska i Litva s rastom od 191 odnosno 154 posto. Smanjenje cijena zabilježeno je samo u Italiji, i to od osam posto te na Cipru gdje je smanjenje cijena dva posto.
Cijene najma su u istom razdoblju porasle za ukupno 22 posto u gotovo svim članicama EU, osim u Grčkoj. U nekim zemljama cijene najma su rasle znatno iznad prosjeka. U Estoniji su skočile za 211 posto, u Litvi za 169 posto, dok su se u Irskoj cijene najma udvostručile. Kad je Hrvatska u pitanju, cijene najma bile su za oko šest posto veće od europskog prosjeka. U prosjeku, stanovnici Europske unije prošle su godine trošili oko petine ili 19,7 posto svog raspoloživog dohotka na stanovanje, s najvišim udjelima u Grčkoj (35,2 posto), Luksemburgu (27,6 posto) i Danskoj (25,9 posto). U Norveškoj, Švicarskoj i Njemačkoj, troše otprilike četvrtinu raspoloživog dohotka na stanovanje.
Više od dvije trećine ljudi u EU-u, odnosno njih 69 posto posjedovalo je svoju nekretninu u 2023. godini, dok je preostalih 31 posto živjelo u najmu. Najveći postotak vlasnika nekretnina zabilježen je u Rumunjskoj, s više od 95 posto, dok su iza nje Slovačka, Hrvatska i Mađarska s više od 90 posto.
Najam je najčešći u Švicarskoj i Njemačkoj, gdje više od 50 posto stanovnika žive kao podstanari.
U 2023. više od polovice stanovništva EU-a (51,7 posto) živjelo je u kućama, 48 posto u stanovima, a samo 0,6 posto u alternativnim oblicima smještaja poput brodova ili kombija. U Irskoj čak 90 posto stanovnika živi u kućama, u Nizozemskoj 79 posto, a u Hrvatskoj i Belgiji 77 posto.
S druge strane, Španjolska ima najveći udio stanovništva u stanovima (66 posto), slijede Latvija (65 posto, podaci iz 2021.), Malta (63 posto) i Njemačka (61 posto).
Hrvatska je treća u Europi i po napučenosti nekretnina: prosjek je oko tri osobe u kućanstvu što Hrvatsku s Poljskom stavlja na dno ljestvice s prosječno jednom sobom po članu kućanstva. Najveći je omjer u Luksemburgu i na Malti, s oko dvije prostorije po osobi.
Svijet
Propast moćnog švedskog proizvođača baterija skupo će koštati Njemačku
Stečaj švedskog proizvođača baterija Northvolta u SAD-u mogao bi skupo koštati i njemačku vladu i saveznu zemlju Schleswig-Holstein zbog upitnog povrata kredita državne razvojne banke KfW.
Objavili stečaj u Americi
Prije desetak dana švedska kompanija objavila je stečaj u SAD-u, istaknuvši da je iscrpila financijske kapacitete, uz procjenu izvršnog direktora u ostavci Larsa Erikssona da im za normalizaciju poslovanja treba 1,2 milijarde dolara.
“Northvoltova likvidnost postala je kritična”, naveli su podnesku stečajnom sudu u Houstonu, dodavši da su osigurali novi zajam od 100 milijuna dolara za stečajni postupak koji bi po procjeni uprave trebao završiti do kraja prvog tromjesečja 2025. godine, uz dovršetak restrukturiranja poslovanja.
Zahtjev za stečajem u SAD-u osigurat će kompaniji vremena da se organizira i proširi poslovanje, uz paralelno ispunjavanje obaveza prema klijentima i dobavljačima, i da se u konačnici pozicionira na dulji rok, poručii su tada iz tvrtke.
Podružnice Northvolt Germany i Northvolt North America, s projektima u Njemačkoj i Kanadi, financiraju se odvojeno i normalno će poslovati, dodali su u priopćenju, objavljenom 22. studenog.
Grade tvornicu u Njemačkoj, dobili kredit od 600 milijuna eura
Švedska kompanija gradi u blizini njemačkog grada Heidea tvornicu baterija i dobila je od državne razvojne banke KfW 600 milijuna eura kredita. Teren jamstva ravnopravno su podijelile savezna i vlada Schleswig-Holsteina.
Prema američkom zakonu, Northvoltovi vjerovnici ne mogu u procesu restrukturiranja poslovanja naplatiti potraživanja, unatoč tome što njegovo poslovanje u Njemačkoj nije obuhvaćeno zahtjevom za objavom stečaja u SAD-u.
Novac je Northvoltu isplaćen kroz konvertibilnu obveznicu, isključivo za gradnju tvornice u Njemačkoj, i švedska matična tvrtka ne može ih koristiti u druge svrhe, priopćilo je njemačko ministarstvo gospodarstva.
Savezna vlada nadoknadit će KfW-u iznos plus prateće troškove u prosincu, rečeno je. Schleswig-Holstein osigurat će pak ‘kontrajamstvo’ za konvertibilnu obveznicu u vrijednosti 300 milijuna eura i isplatit će taj iznos saveznoj vladi.
Bude li restrukturiranje uspješno, švedska kompanija vratit će njemačkoj državi 600 milijuna eura kredita i troškove, dodaje se.
Svijet
Predsjednik Južne Koreje proglasio ratno stanje
Predsjednik Južne Koreje Yoon Suk Yeol proglasio je ratno stanje, rekavši da je mjera nužna kako bi “zaštitila zemlju od komunističkih snaga”. “Kako bismo zaštitili liberalnu Južnu Koreju od prijetnji koje predstavljaju komunističke snage Sjeverne Koreje i eliminirali antidržavne elemente… Ovim proglašavam ratno stanje”, rekao je Yoon u obraćanju naciji uživo na televiziji.