Magazin
Imate problema s alergijama? U tome vam može pomoći poseban semafor
Premda se proljeće često smatra najljepšim godišnjim dobom, mnogi su zbog alergija na pelud uskraćeni za uživanje u ovim mjesecima.
Ove godine cvijeće i drveće cvate mnogo ranije nego prijašnjih godina pa je i sezona peludne hunjavice i ostalih peludnih alergija počela ranije. Začepljen nos, ponekad praćen svrabom, otežano disanje i kihanje problemi su koji muče mnoge. U nekim slučajevima, uz opisane simptome, može se pojaviti svrab očiju ili ušiju, čak i grla. Kod nekih se javlja osjećaj kao da imaju pijesak u očima, crvenilo i suze.
Alergena pelud pojavljuje se u zraku u četiri vremenska vala:
– Prvi val javlja se zimi, u toplom siječnju, a obično u veljači s lijeskom i johom.
– Drugi val javlja se krajem ožujka i u travnju. Donosi pelud s breze i drugih stabala srodnih brezi (crni i bijeli grab, hrast, bukva).
– Treći val u svibnju obilježavaju trave. Traje do sredine kolovoza.
– Četvrti val sadrži pelud pelina i ambrozije i traje od kolovoza do listopada.
Kako se objašnjava na stranicama Nastavnog zavoda za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar pelud je definiran kao najsnažniji prirodni aeroalergen i najčešći uzročnik alergijskih bolesti dišnog sustava, osobito u razvijenim zemljama. Zbog svoje veličine peludna zrnca ne mogu prodrijeti duboko u dišne puteve, već uzrokuju simptome tipične za alergijski rinitis, djelujući na oči, nos i nosnu šupljinu.
Osnovno je obilježje polinoza godišnja periodičnost, tj. pojavljivanje simptoma u vrijeme polinacije biljaka. Epidemiološke studije iz cijelog svijeta pokazale su da je 25% svjetske populacije alergično, s tendencijom povećanja bez obzira na dob, rasu i socijalni status.
Pojavnost simptoma alergijske reakcije ovisi o stupnju alergenosti peluda i njihovoj koncentraciji u zraku. Obzirom da izloženost određenim razinama peluda kod osjetljivih osoba ne razvija iste simptome alergijske reakcije, napravljena je tablica raspona koncentracija za pojedine skupine peluda: pelud drveća, korova i trava.
Nadolazeće zahlađenje donosi olakšanje
Biljke počinju ispuštati pelud već ujutro. Kako se zrak ujutro zagrijava, zrna se uzdižu s toplim zrakom. U kasnim poslijepodnevnim satima, kada se zrak ohladi, oni se talože s hladnijim zrakom. Tijekom sezone cvatnje biljaka za lijepog vremena i slabog vjetra, onečišćenje zraka peludi je veliko. U vlažnom, kišnom vremenu i jakom vjetru opterećenja su mala i obično ne uzrokuju zdravstvene probleme. Nadolazeće zahlađenje i oborine tako će donijeti privremeno olakšanje alergičnima na pelud.
Što učiniti da smanjimo unos peludi u organizam?
Informirajte se o dinamici alergene peludi na dnevnoj i tjednoj bazi (pratite alergijski semafor i peludnu prognozu) i prema njima organizirajte dnevne aktivnosti, savjetuje NZJZ.
Izbjegavajte odlazak u prirodu za vrijeme sunčanoga i vjetrovitoga vremena.
Izbjegavajte izlazak nakon grmljavinske oluje, osobito u vrijeme visokih koncentracija peludi trava.
Za odlazak u prirodu izaberite razdoblja nakon kiše jer su tada koncentracije peludi u zraku najniže.
Nakon boravka na otvorenom prostoru pri povratku kući operite ruke, istuširajte se, operite kosu i presvucite odjeću, kako biste spriječili unošenje peludi u prostor u kojem boravite.
Ne sušite rublje na zraku u vrijeme cvjetanja biljaka koje vam izazivaju tegobe te za vrijeme visokih koncentracija peludi u zraku.
Zatvorite prozore u vrijeme najintenzivnije polinacije/produkcije peludi.
Nosite sunčane naočale tijekom dana.
Četkajte i operite kućne ljubimce jer oni također skupljaju pelud.
Ako je moguće, boravite u zatvorenim i klimatiziranim prostorima.
Redovito uređujte svoje okućnice i travnjake.
Ako ste alergičar, pri košnji travnjaka zaštitite se, odnosno nosite masku za lice.
Izbjegavajte šetnju pored i kroz zakorovljene površine.
Planirajte odmor koristeći dostupne peludne kalendare za određeno područje.
Redovito uzimajte terapiju propisanu od liječnika.
Alergijski semafor
Svakodnevna praćenja dinamike pojavljivanja alergenog peluda u zraku od primarne su važnosti liječnicima i osobama osjetljivim na određenu pelud. Podaci o dnevnim kretanjima koncentracija peluda značajniji su u procjeni izloženosti alergenu te se prezentiraju u obliku alergijskog semafora i peludne prognoze za određeno vremensko razdoblje.
Alergijski semafor način je dnevnog izvještavanja o koncentraciji peludnih zrnaca u zraku određenog područja. Temeljem mjerenja koncentracije peludnih zrnaca u prostornom metru atmosferskog zraka određuju se boje alergijskog semafora: zelena, žuta i crvena.
Peludni kalendar predstavlja grafički prikaz peludnog spektra u zraku istraživanog područja tijekom promatranog vremena, a najčešće se izrađuje za razdoblje od godine dana. Zbog različitosti biljnih vrsta i početka njihove cvatnje izrađuje se za svako biogeografsko područje. Peludni kalendar prikazuje informaciju o početku, trajanju i kraju polinacije pojedine biljne vrste na određenom području.
Kako biste se detaljno informirali kakvo je stanje s peludi u vašem mjestu stanovanja, odaberite grad i otkrijte što kaže peludna prognoza. Detalje pronađite OVDJE.
U Zagrebu je trenutno visoka koncentracija peludi hrasta i breze, a umjerena koncentracija bora, koprive, oraha i trave.
U Splitu je visoka koncentracija peludi graba, čempresa, crkvine i jasena, a umjerena hrasta crnike i trave.
Rijeka bilježi visoke konencentracije peludi drveća (čempres, grab, hrast i bor) i korova, a niske koncentracije peludi trave.
U Osijeku je, primjerice, izmjerena visoka koncentracija peludi hrasta i breze, umjerena koprive, oraha i čempresa, a niska koncentracija peludi trave.
Kolika je koncentracija peludi u vašem gradu, pronađite OVDJE.
Magazin
Znakovi koji sami sebi najviše odmažu u životu
Neki znakovi stalno preispituju svoje odluke, sumnjaju u sebe i sabotiraju vlastiti napredak. Iako imaju sve potrebne sposobnosti, njihova unutarnja borba sprečava ih da uspiju.
Djevica
Djevica je perfekcionist koji se rijetko zadovoljava postignutim. Umjesto da cijeni ono što ima, neprestano vidi ono što nedostaje. Kritična prema sebi više nego prema ikome, često odustaje od stvari jer nisu “dovoljno dobre”.
Ribe
Ribe znaju što žele, ali ne i kako to ostvariti. Lako ih preplave emocije, izgube se u maštanjima i često ne djeluju kad bi trebale. Sumnjaju u sebe, čak i kad im drugi vjeruju.
Blizanci
Blizanci imaju mnogo ideja, ali rijetko koju provedu do kraja. Njihova unutarnja rastrganost, strah od pogreške i stalno preispitivanje odluka često ih zakoče u ključnim trenucima.
Magazin
Znanstvenici: Jedna krvna grupa nosi znatno veći rizik od opasnog oštećenja jetre
Osobe s krvnom grupom A mogle bi imati veći rizik od razvoja autoimune bolesti jetre – ozbiljnog stanja koje može dovesti do opasnog oštećenja organa. Suprotno tome, osobe s krvnom grupom B pokazuju znatno manju vjerojatnost da će oboljeti od primarnog bilijarnog kolangitisa (PBC), bolesti koja postupno može uzrokovati zatajenje jetre.
Krvna grupa određena je genetikom, odnosno prisutnošću A, B ili H antigena na površini crvenih krvnih stanica. Postoje četiri glavne krvne grupe, A, B, AB i O. U analizi provedenoj na više od 1200 sudionika, među kojima je 114 imalo dijagnosticiranu autoimunu bolest jetre, upravo je krvna grupa A bila najzastupljenija među oboljelima. Slijedile su je O, B i AB.
Studija, objavljena u časopisu Frontiers in Medicine, usporedila je krvne grupe dviju skupina, 114 oboljelih od autoimune bolesti jetre te 1167 zdravih pojedinaca. Od pacijenata, 44 su imala autoimuni hepatitis, a 70 PBC.
“Može se reći da su osobe s krvnom grupom A imale veću vjerojatnost za razvoj PBC-a nego osobe s krvnim grupama AB i O”, izjavio je dr. Yi Hong, stručnjak za transfuzijsku medicinu i vodeći autor rada.
Razlika je bila osobito izražena kod pacijenata s PBC-om, dok kod autoimunog hepatitisa ta povezanost nije bila tako jasno vidljiva. Istaknuto je i da su osobe s krvnom grupom B bile najmanje sklone razvoju ove bolesti.
Zašto baš krvna grupa A? Moguće genetsko objašnjenje
Znanstvenici smatraju da je objašnjenje skriveno u genetici. Osobe s krvnom grupom A češće nose alele HLA-DRB103:01 i DRB104:01, gene koji su u prethodnim istraživanjima povezani s većim rizikom od autoimunih bolesti jetre.
Ovi geni imaju ključnu ulogu u funkcioniranju imunološkog sustava jer pomažu tijelu da razlikuje vlastite stanice od patogena. No ako sustav zakaže, imunološki odgovor može krenuti u pogrešnom smjeru i napasti vlastito tkivo. Autori studije napominju i da su žene znatno podložnije autoimunim bolestima jetre od muškaraca, što bi moglo biti povezano sa spolnim hormonima, fetalnim mikrohimerizmom i genetikom. Rizik raste i s godinama.
Podmukla bolest koju je teško prepoznati
Kad se spomene bolest jetre, mnogi prvo pomisle na prekomjernu konzumaciju alkohola ili pretilost. No kod autoimunih bolesti jetre problem nastaje kad imunološki sustav napada vlastite stanice jetre, uzrokujući ožiljke, odnosno cirozu.
Primarni bilijarni kolangitis (PBC) razvija se kada imunološki sustav napada žučne kanale, što dovodi do nakupljanja žuči i oštećenja jetre.
Rani simptomi često izostaju, a najčešći prvi znakovi su umor, svrbež kože, suhe oči i usta, bolovi u kostima i zglobovima te nelagoda ili bol u trbuhu.
Kod mnogih se bolest sasvim slučajno otkrije na rutinskim krvnim pretragama. Do trenutka dijagnoze, čak trećina pacijenata već ima razvijenu cirozu.
Ograničene mogućnosti liječenja
Liječenje bez transplantacije svodi se na terapiju steroidima i lijekovima koji smanjuju upalu i imunološku aktivnost, no ti se lijekovi moraju uzimati cijeli život i mogu uzrokovati nuspojave poput bolova u trbuhu i proljeva. U nekim slučajevima mogu čak pogoršati stanje.
Kada jetra počne otkazivati, pacijentu često preostaje vrlo malo vremena. Transplantacija je jedina preostala šansa, no broj potrebnih jetri dvostruko nadmašuje broj dostupnih donora.
Stručnjaci ističu da su i PBC i autoimuni hepatitis u porastu, a među mogućim okidačima navode se virusne infekcije i izloženost toksinima iz okoliša.
Magazin
Zašto su kuhinjske spužvice raj za bakterije i zašto ih nikada ne smijemo ostavljati u sudoperu?
Klasična kuhinjska spužvica popularan je pribor za pranje posuđa. Nažalost, upravo spužvice stvaraju idealne uvjete za razmnožavanje bakterija. Objašnjavamo kako najbolje očistiti kuhinjske spužvice, kada je vrijeme za novu i koje higijenskije alternative postoje.
Zašto su kuhinjske spužvice raj za bakterije?
Kuhinjske ručnike i krpe većina kućanstava redovito pere, no spužvicu često zanemarimo. Upravo se u njoj nalazi ogromna količina bakterija. Razlog je jednostavan: porozna struktura s mnogo šupljina zadržava vlagu, toplinu i ostatke hrane – idealno okruženje za mikrobe. Prema podacima njemačke studije iz 2017., jedan kubični centimetar spužvice može sadržavati do 50 milijardi bakterija. Ukupno su istraživači pronašli više od 350 različitih vrsta bakterija, piše govorise.si.
Kako očistiti kuhinjsku spužvicu?
Njemački Savezni institut za procjenu rizika (BfR) preporučuje da kuhinjske krpe mijenjate barem jednom tjedno. Spužvice, međutim, nisu posebno prikladne za čišćenje kuhinjskih površina.
Ključni savjeti:
Nakon svake uporabe operite spužvicu deterdžentom i dobro je osušite.
Spužvicu držite na prozračnom mjestu kako bi se mogla osušiti, a ne u sudoperu gdje obično uvijek ima vode.
Nakon kontakta sa sirovim mesom, jajima ili ribom odmah je zamijenite ili očistite.
Radije koristite papirnate ručnike za brisanje ostataka hrane.
Operite spužvicu u perilici rublja
Spužvice možete oprati na 60 °C uz sredstvo za pranje koje sadrži izbjeljivač. Nakon pranja trebaju se sušiti na zraku. Kako biste zaštitili ostalu odjeću, perite ih u vrećici za pranje.
Napomena: Blaga sredstva bez izbjeljivača ne uklanjaju dovoljno bakterija. Sredstva s izbjeljivačem uništavaju mikrobe već na 30 °C – ovaj savjet vrijedi u slučaju veće mikrobiološke kontaminacije.
Zašto pranje nije trajno rješenje?
Studija njemačkih znanstvenika pokazala je da pranje spužvica samo privremeno smanjuje broj bakterija, koje se potom brzo ponovno razmnože. Rezultat: oprana spužvica nije ništa čišća od neopranе.
Mikrovalna pećnica – opasan mit?
Čest kućanski trik je staviti spužvicu u posudu s vodom i zagrijati je u mikrovalnoj pećnici. No to se ne preporučuje – određene bakterije preživljavaju i zatim se mogu proširiti i po mikrovalnoj pećnici. Stručnjaci preporučuju da spužvicu mijenjate barem jednom tjedno.
Koje su bolje alternative spužvicama?
Zamjena spužvice bolja je i održivija opcija:
Kuhinjske krpe od pamuka
Krpe od mikrovlakana
Lufa spužve (biljnog podrijetla)
Najbolja alternativa je: četka za pranje posuđa.
Studija iz 2021. pokazala je da se na četkama bakterije razmnožavaju mnogo sporije nego na spužvicama. Razlog je glatka struktura vlakana i brže sušenje ako su obješene. Bakterije poput salmonele presuše preko noći.
Plastične četke možete prati i u perilici posuđa. Možete ih očistiti i mješavinom octa ili sode bikarbone.
Nova opcija su i silikonske spužvice koje su antibakterijske i otporne na plijesan. Ne upijaju tekućinu i prikladne su za manje zaprljano posuđe.
Međutim: proizvodnja silikona energetski je zahtjevna, a materijal nije razgradiv.
Kako postupati s otpadnim spužvicama?
Iskorištene spužvice i krpe spadaju u miješani otpad (ne u biootpad ili plastiku).
Posebno upozorenje: osobe oslabljenog imuniteta
Većina bakterija na spužvicama bezopasna je za zdrave ljude, no za osobe oslabljenog imuniteta mogu predstavljati ozbiljan rizik – npr. bakterije poput:
Acinetobacter johnsonii
Moraxella osloensis
Chryseobacterium hominis
-
magazin3 dana prijeFOTOGALERIJA / Gastro turneja po adventskim kućicama u Zadru, 4. dio – đir po Božićnom gramofonu na Pijaci
-
magazin4 dana prijeMJESEČNI HOROSKOP ZA PROSINAC: Jarac ubire plodove svog truda, Vodenjak upoznaje posebnu osobu!
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prijeFOTOGALERIJA / Svečani domjenak u OB Zadar za djelatnike koji su otišli u mirovinu
-
Hrvatska4 dana prijeVUKOSAV, PEDIĆ, FRANCIŠKOVIĆ, VUČAK-LONČAR… / Objavljen je godišnji popis: Ovo su najbolji doktori i doktorice u Zadru i u Hrvatskoj…







