Hrvatska
HRejting: Kako bi izgledao 11. saziv Hrvatskog sabora?

Točno tjedan dana prije izbora zaključen je veliki predizborni HRejting po izbornim jedinicama. Rezultati posljednje ankete uoči izbora objavljeni su u večerašnjem središnjem Dnevniku HTV-a za 1. i 2. izbornu jedinicu. Prethodnih su dana objavljeni rezultati za 6. i 7. izbornu jedinicu, za 9. i 10. izbornu jedinicu, 3. i 4. izbornu jedinicu i 5. i 8. izbornu jedinicu.
Istraživanje za 1. i 2. izbornu jedinicu provedeno je između 7. i 9. travnja. Uzorak je 600 ispitanika u svakoj izbornoj jedinici, a najveća pogreška iznosi +/- 3,9%.
Rezultate ankete o tome tko bi bio izabran u Hrvatski sabor iz preostale dvije tzv. zagrebačke izborne jedinice je prezentirala novinarka Tatjana Munižaba.
Jedini točan i konačan odgovor tko ulazi u Hrvatski sabor dat će Državno izborno povjerenstvo kad se za tjedan dana zatvore biračka mjesta, otvore biračke kutije i prebroje glasovi. Večeras je iznijeto isključivo raspoloženje ispitanika u trenutku provođenja ankete.
I. izborna jedinica
Raspoloženje u 1. izbornoj jedinici koja među izbornim takmacima slovi kao “najelitnija” moglo se iskazati o sveukupno 17 pravovaljanih lista. Ta jedinica uz širi centar glavnoga grada sada obuhvaća i Veliku Goricu te nekoliko općina Zagrebačke županije.
Četvrtina birača odlučila se za HDZ-ovu koaliciju, njih 26,8%. SDP-ova koalicija ima 22,3%. Možemo je s 13,5% treći. Izborni prag u 1. izbornoj jedinici preskaču još DP-ova koalicija sa 6,7% i Mostova koalicija s 5,2%.
Zbog velikog bazena još neodlučnih kao i velike statističke pogreške ankete, male su, ali ipak postoje šanse za tri predizborna bloka – Umirovljenici zajedno s 3,1%, Fokus i Republika s 2,9% i Odlučnost i pravednost s 2,6%.
Galerija
II. izborna jedinica
Druga izborna jedinica proteže se od istoka Zagreba preko dijelova Zagrebačke i Koprivničko-križevačke do cijele Bjelovarsko-bilogorske županije. Od Državnog izbornog povjerenstva odobrenje za sudjelovanje u izbornoj utrci dobilo je 14 lista, ali birači iz HRejtinga žele ih samo pet.
HDZ-ovoj listi birači daju 31,4%. SDP-ova lista ima 20,6%. Koalicija Domovinskog pokreta ima 9%. Za četvrto, odnosno peto mjesto je mrtva utrka između Možemo i Mosta. Razlika se mjeri u promilima. Možemo ima 7,5%, a Most 7,4%.
Od njih su Umirovljenici zajedno dvostruko, a savez Fokusa i Republike više nego trostruko slabiji. Ali već dobro poznati razlozi, neodlučni i anketna pogreška, još ih drže u igri. Umirovljenici zajedno imaju 3,2%, a Fokus i Republika 2,6%.
0 seconds of 2 minutes, 18 secondsVolume 90%
Koliko pojedina stranka ili koalicija imaju saborskih mjesta u I. i II. izbornoj jedinici?
Bitno je naglasiti da je preračunavanje glasova u mandate najnezahvalniji i najriskantniji dio naše ankete. Na pouzdanost računice ponaprije utječe specifičnost D’Hondtove metode koja u pravilu favorizira najjače liste. Usto, otegotna je okolnost i velika statistička pogreška kao i velik udio neodlučnih birača. To su osnovne postavke za kritičko promatranje grafičkog prikaza u kojem stoji:
U I. izbornoj jedinici HDZ ima 5 zastupnika, SDP 4, Možemo! 3, a po jedno Domovinski pokret i Most.
U II. izbornoj jedinici HDZ ima 6 zastupnika, SDP 4, DP 2, a po jedno Možemo! i Most.
Ukupni broj mandata nakon ankete u 10 izbornih jedinica
Time je popunjeno svih 140 mjesta iz svih 10 takozvanih hrvatskih izbornih jedinica. Znači, bez 11. u kojoj glasuje dijaspora i 12. u kojoj se bira osam manjinskih zastupnika – konačna bi računica bila:
HDZ 60 mandata.
SDP-ova koalicija “Rijeke pravde” dobiva 44 mjesta, tri zastupnika više od Bernardićeve Restart koalicije 2020. godine.
Penavin Domovinski pokret osvojio bi 14 zastupnika, dva manje od Škorina Domovinskog pokreta na prošlim izborima.
Most je za jedan mandat u plusu i sad je na devet zastupnika.
Možemo! u odnosu na 2020., ima dva zastupnika više, njih devet.
IDS ima jedan manje, odnosno dva.
Još dva mandata koja su preostala pripadaju Fokusu i međimurskom županu Matiji Posavcu.
To bi bio sastav novog, 11. saziva Hrvatskog sabora, ali anketni. Onaj stvarni odredit će točno 3.773.283 hrvatska državljanina s pravom glasa na izborima sljedeću srijedu.
0 seconds of 2 minutes, 20 secondsVolume 90%
HRT će u petak, 12. travnja, organizirati sučeljavanje političkih stranaka koje su prema HRejtingu, barem u jednoj izbornoj jedinici, prešle 4%. Sučeljavanje ćete moći pratiti odmah nakon središnjeg Dnevnika, od 20.15.
Hrvatska
DAN ANTIFAŠIZMA Na današnji dan 1941. osnovan prvi partizanski odred

Dan antifašističke borbe je državni blagdan koji se slavi 22. lipnja. Obilježava se u sjećanje na 22. lipnja 1941. kad je Brezovici osnovan Prvi sisački partizanski odred
Antifašizam je pokret protiv fašizma i nacizma, koji se od sredine 1930-ih pojavio u gotovo svim europskim zemljama. Kao pokret temelji se na najširim demokratskim osnovama i negira bitne ideološke postavke fašizma i nacizma.
Tijekom 1930-ih i u vrijeme Drugog svjetskog rata antifašizam je prerastao u državnu politiku mnogih zemalja. Ključne ideje antifašističkog pokreta razrađene su na međunarodnim konferencijama kao i u odluci o utemeljenju Organizacije Ujedinjenih naroda.
Antifašizam ugrađen je i u Ustav RH
Suvremena Republika Hrvatska temelji svoj državnopravni kontinuitet i na odlukama Zemaljskoga antifašističkog vijeća narodnoga oslobođenja Hrvatske, najvišega organa narodne vlasti u Hrvatskoj. U Izvorišnim osnovama Ustava Republike Hrvatske navodi se: »Izražavajući tisućljetnu nacionalnu samobitnost i državnu opstojnost hrvatskoga naroda, potvrđenu slijedom ukupnoga povijesnoga zbivanja u različitim državnim oblicima te održanjem i razvitkom državotvorne misli o povijesnom pravu hrvatskoga naroda na punu državnu suverenost, što se očitovalo: … u uspostavi temelja državne suverenosti u razdoblju drugoga svjetskog rata, izraženoj nasuprot proglašenju Nezavisne Državne Hrvatske (1941.) u odlukama Zemaljskoga antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Hrvatske (1943.), a potom u Ustavu Narodne Republike Hrvatske (1947.) i poslije u ustavima Socijalističke Republike Hrvatske (1963.-1990.), na povijesnoj prekretnici odbacivanja komunističkog sustava i promjena međunarodnog poretka u Europi, hrvatski je narod na prvim demokratskim izborima (godine 1990.), slobodno izrađenom voljom potvrdio svoju tisućgodišnju državnu samobitnost.«
Povodom 60. obljetnice pobjede nad fašizmom Hrvatski sabor je 13. travnja 2005. godine donio Deklaraciju o antifašizmu. U tom se dokumentu, između ostalog “potvrđuje antifašističku demokratsku utemeljenost i opredijeljenost Republike Hrvatske”, “potvrđuje da su temeljne vrijednosti antifašizma jednoznačno prihvaćene u Republici Hrvatskoj”, “poziva na trajnu afirmaciju i njegovanje antifašističkih vrijednosti te zaštitu i očuvanje stečevina antifašizma”, te se pozivaju “državna tijela i javne institucije na objektivno, cjelovito i nepristrano sagledavanje povijesnog razdoblja Drugog svjetskog rata i antifašizma u Republici Hrvatskoj, ne izjednačavajući antifašistički pokret s ideologijom komunizma”.
22. lipnja osnovan je Prvi sisački partizanski odred
U Hrvatskoj je Dan antifašističke borbe državni blagdan koji se slavi 22. lipnja. Obilježava se u sjećanje na 22. lipnja 1941. godine kada je u šumi Brezovica kod Siska osnovan Prvi sisački partizanski odred, što je ujedno i prva antihitlerovska postrojba u tadašnjoj okupiranoj Europi.
Na taj datum Dan antifašističke borbe obilježava se od stjecanja hrvatske neovisnosti.
Hrvatska
PROGNOZA / Stiglo je ljeto, ali prvi dan su nas zaobišle teške vrućine. Sljedeći tjedan temperatura iznad 35 Celzijevaca!

Pretežno sunčano uz najvišu temperatura zraka od 24 do 28, a na Jadranu te u unutrašnjosti Dalmacije i Istre od 29 do 33 Celzijeva stupnja, prognoza je vremena Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) za subotu.
Vjetar će biti slab do umjeren sjeveroistočni.
Na Jadranu umjerena do jaka bura, lokalno s olujnim udarima, poslijepodne i sjeverozapadni vjetar.
I u nedjelju sunčano, još malo toplije, ali uglavnom ispod 30 Celzijevih stupnjeva. U novom tjednu zato prave ljetne temperature od 35 i više stupnjeva, sunčano, suho – jedino u utorak u gorskom dijelu može biti pokojeg pljuska. Do utorka će se dobro spavati uz svježe noći i jutra, a onda vruće i noću i danju!
Na Jadranu također ljetno vrijeme – sunčano, suho, vrlo toplo ili vruće. Do utorka oko 30, noću oko 20 stupnjeva, a onda i ovdje temperature rastu.
Hrvatska
PROGNOZA / Danas oblačnije na kopnu i pljuskovi, pretežno sunčano na obali

Danas će duž obale biti pretežno, u unutrašnjosti djelomice sunčano te ne posve stabilno. Kopno će u prvom dijelu dana biti oblačnije i lokalno s vrlo malo kiše, a uz umjeren dnevni razvoj oblaka poslijepodne je poneki pljusak moguć uglavnom u Dalmaciji.
Kristina Klemenčić Novinc, dipl. ing.: “Vrućina će u petak u unutrašnjosti i na sjevernom Jadranu popustiti. Razlog je noćašnje premještanje gotovo suhe hladne fronte, koja će već sutra napustiti naše krajeve dok će sa zapada pojačati utjecaj ogranka anticiklone.
U takvim će okolnostima u Slavoniji, Baranji i Srijemu sutrašnje jutro biti umjereno oblačno i uglavnom suho, a od sredine dana sunčanije. Puhat će umjeren sjeverni vjetar. Najniža jutarnja temperatura zraka od 18 do 20. Najviša dnevna između 27 i 29°C.
U središnjim krajevima temperatura će biti malo niža. U prvom dijelu dana umjerena naoblaka i gotovo svugdje bez oborine, zatim razvedravanje. Umjeren sjeverac i sjeveroistočnjak dodatno će pojačati osjećaj osvježenja.
Na sjevernom Jadranu zapuhat će bura, umjerena do jaka, podno Velebita na udare i olujna. Prevladavat će sunčano vrijeme, a pokoji popodnevni pljusak vjerojatan je uglavnom u unutrašnjosti Istre. Najniža temperatura zraka od 14°C u unutrašnjosti do 24°C na obali. Najviša dnevna oko 24°C u Gorskoj Hrvatskoj, te od 30 do 33°C na moru.
U Dalmaciji će ponegdje vrijednosti biti još više. Veći dio dana bit će u znaku sunca, no popodne, uz lokalno jači razvoj oblaka valja računati na rijetke pljuskove i grmljavinu, osobito u unutrašnjosti. Umjerena bura, na sjevernom dijelu, će zapuhati već ujutro te će se do sredine dana proširiti i drugdje.
Na krajnjem jugu veći dio dana slab vjetar, a bura stiže tek navečer. More stoga mirno ili malo valovito. Unatoč duljim sunčanim razdobljima i ovdje postoji mogućnost pljuskova, ponajprije u zaleđu, no pokoji pljusak mogao bi stići i na obalu. Najviša temperatura između 31 i 34°C.”
Sunčani vikend uz porast temperature i jačanje juga na kopnu
“Za vikend i u ponedjeljak na kopnu se očekuje obilje sunčana vremena. Jutra razmjerno svježa, a dnevna temperatura zraka u porastu, osobito u ponedjeljak kada će mjestimice zapuhati umjeren jugozapadnjak.
Na Jadranu će subota biti vjetrovita uz umjerenu do jaku buru, ponegdje na udare i olujnu, no već će u nedjelju osjetno oslabjeti. Bit će sunčano i danju vruće, dok će u nedjelju i ponedjeljak jutarnja temperatura biti malo niža”, prognozirala je za HRT Kristina Klemenčić Novinc, dipl. ing. iz DHMZ-a.
-
Hrvatska2 dana prije
DAN ANTIFAŠIZMA Na današnji dan 1941. osnovan prvi partizanski odred
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prije
OD UTORKA: Na Trgu Petra Zoranića 12. Smotra folklora Zadarske županije
-
magazin3 dana prije
Zašto psi laju na neke ljude, a na druge ne?
-
Sport3 dana prije
PK JADERA I OŠ “VLADIMIR NAZOR” IZ ŠAKRBNJE: Završena obuka neplivača