Svijet
Politico: Opasnost ovaj put nije imaginarna, radikalna desnica prijeti Europi
Scenarij je poznat: svakih pet godina stranke lijevog i desnog centra uoči europskih izbora počinju paničariti zbog uspona radikala i populista. A onda opasnost iznenada nestane jer te tradicionalne snage sklope koaliciju i ostave radikale na marginama. Ovaj put ne valja se uzdati u to, piše Politico.
U ovoj se godini desničarski val u anketama čini većim i ozbiljnijim, a predviđa se da bi nacionalisti i krajnja desnica u lipnju mogli osvojiti gotovo četvrtinu mjesta u Europskom parlamentu.
Čak i ako desni centar, za koji se trenutačno vjeruje da će biti najjači na izborima, odbije formirati vladajuću koaliciju sa sve snažnijim marginalnim radikalnim strankama, još uvijek postoji dobra šansa da će krajnja desnica, prvi put, moći utjecati na europski politički smjer.
Time će doći u mogućnost da ugrozi svete vrijednosti EU-a o vladavini prava i ljudskim pravima i blokira ili čak poništi glavne ekološke i klimatske zakone.
“Vidjet ćemo zaista značajan pomak udesno”, predviđa Simon Hix, profesor komparativne politike na Europskom sveučilišnom institutu, misleći na izbore u lipnju, kada 400 milijuna ljudi diljem Europske unije ima pravo glasa za novi saziv Europskog parlamenta.
Hix prognozira da će krajnje desni klub zastupnika Identitet i demokracija (ID) u Europskom parlamentu, sada šesti po veličini od sedam, dobiti dodatnih 40 mjesta u lipnju, što znači da bi u novom sazivu mogao imati 98 zastupnika i time zasjesti na treće mjesto koje trenutačno drže liberali.
ID je već prihvatio njemačku radikalno desnu Alternativu za Njemačku (AfD) i francuske krajnje desničare Nacionalno okupljanje (RN).
Zatim, ako trenutačno peti najveći klub, 67-člana desničarska skupina Europskih konzervativaca i reformista (ECR), koji su dom poljskog Prava i pravde (PiS) i talijanske Braće Italije premijerke Meloni, također poraste za oko 18 mjesta, što Hix drži vjerojatnim, mogla bi postati četvrta najveća skupina u parlamentu, nadmašivši i zelene i liberale.
S ovim predviđanjima i dvanaestero članova stranke Fidesz mađarskog premijera Viktora Orbána, koji sada ne pripadaju nijednom klubu, a najavljuju pristup konzervativcima, ECR i ID mogli bi skupiti 25 posto mjesta u sljedećem sazivu Europskog parlamenta, prema anketi koju je naručilo Europsko vijeće za vanjske odnose.
Govoreći o ECR-u i ID-u, šef kabineta mađarskog premijera Gergely Gulyás rekao je ovaj tjedan da vidi “realnu šansu da ta dva kluba zajedno postanu najjači klub u Europskom parlamentu.”
To bi moglo utjecati na politiku koju donose institucije EU-a u sljedećih pet godina, a i na njihovo kadroviranje.
Na primjer, povećanje zastupljenosti desnice moglo bi otežati parlamentarni proces odobrenja za osobe poput predsjednice Europske komisije s desnog centra Ursule von der Leyen, koja će, naslućuje se, tražiti još jedan mandat.
Koalicijska načela
U prosincu je POLITICO izvijestio da su u desetak europskih zemalja, uključujući Francusku i Njemačku, tvrdokorne antiimigracijske stranke, od kojih su neke ekstremnije i od nizozemskog Geerta Wildersa, trenutačno na vrhu ili na drugom mjestu anketa.
Desetljećima glasači diljem Europe napuštaju politički establišment koji muči muku s obuzdavanjem nekoliko kriza; povećanja troškova života, velikim financijskim krahom, milijunima izbjeglica koji prelaze istočne i južne granice bloka, terorističkih napada u glavnim gradovima i drastičnih skokova energetskih troškova usred rata koji ne napreduje niti mu se nazire kraj. Ipak su svaki put uspjeli oduprijeti se prijetnjama.
Hans Kundnani, autor knjige Eurowhiteness, koji je pisao o mogućem ostvarenju krajnje desne EU, rekao je da “ekstremna desnica može pobijediti i bez pobjede ako desni centar preuzme takvu retoriku i politiku, posebno kad se radi o njihovim političkim temama; identitetu, imigraciji i islamu.”
Čak i ako bi prema trenutačnim predviđanjima, poput Hixove, tri centrističke skupine i dalje imale većinu, mada s 30 mjesta manje, to ne znači da se utjecaj krajnje desnice neće povećati. A do izbora su ostala još četiri mjeseca.
Šef EPP-a Manfred Weber rekao je za Politico da je grupacija povukla crvenu liniju odnosa s antieuropskom radikalnom desnicom. “Tri su načela koja sam kao stranački vođa definirao za naše potencijalne partnere, moraju biti za Europu, za Ukrajinu i za vladavinu prava,” odlučan je.
No EPP se mjesecima suočava s napadima socijalista, liberala i zelenih zbog koketiranja sa strankama desnijima od njih samih. Weber je odbacio svaku mogućnost suradnje s ekstremno desnim strankama, a posebno s poljskim euroskepticima Pravo i pravda (PiS) iz ECR-a, ID-ovim strankama Alternativom za Njemačku (AfD) i francuskim Nacionalnim okupljanjem (RN).
Čini se da su zastupnici krajnje desnice ovaj put naumili konačno preskočiti zid koji ih odvaja od moći i utjecaja. Maximilian Krah, njemački krajnje desničarski europarlamentarac, predvodi listu za AfD, koja obećava narasti u sljedećem sazivu Parlamenta.
“Želim izaći iz prostora ‘cordon sanitairea’ i iskoristiti prilike ovog parlamenta na konstruktivan način”, rekao je misleći na načelo političke karantene prema kojem se demokratske stranke slažu da neće surađivati s antidemokratskim snagama. “Nisam ovdje kako bih unio razdor.”
Rasklimani stroj
Kao svjetlo na kraju tunela napredne i proeuropske stranke gledaju to što krajnja desnica nije u stanju djelovati jedinstveno. Primjerice, članovi Alternative za Njemačku u Europskom parlamentu uvelike su međusobno posvađani. Desnica starog kova ne slaže se s mladim snagama stranke. Grupa Identitet i demokracija, po svojoj prirodi sastavljena od nacionalista, nema ‘stranačku stegu’ jer svaka njihova nacionalna stranka sama odlučuje kako će glasati.
“Klub ID najdecentraliziraniji je od sviju”, potvrđuje to Tobias Teuscher, zamjenik glavnog tajnika tog kluba zastupnika.
Prošlog tjedna čelnica krajnje desničarskog Nacionalnog okupljanja Marine Le Pen napala je tako svoje njemačke kolege zbog prevelike radikalnosti u pogledu planova za deportaciju milijuna ljudi o kojima su raspravljali na konferenciji, a koje su otkrili novinari. Dovela je stoga u pitanje mogućnost zajedničkog djelovanja na razini EU.
Svijet
Orban: Europa ima dvije opcije, jedna vodi izravno u rat
Mađarski premijer Viktor Orban izjavio je da je rat između Rusije i Ukrajine doveo Europu do “povijesne prekretnice”, naglasivši da američki predsjednik Donald Trump “nije odustao od svoje namjere da donese mir Ukrajini”.
Orban je rekao da se Europa sada suočava s “dva moguća puta”.
“Možemo se vratiti s ove slijepe ulice i konačno se ujediniti iza mirovne inicijative predsjednika Trumpa, uključujući i briselske birokrate. To bi zahtijevalo od čelnika koji zagovaraju rat da se suoče s činjenicom da su u protekle tri i pol godine trošili teško zarađeni novac Europljana na rat koji se ne može dobiti na bojnom polju”, rekao je.
Orban: Europa ima dvije opcije, jedna vodi izravno u rat
Druga opcija, rekao je, vodi “izravno u rat”.
“Ako europski čelnici koji zagovaraju rat nastave slati novac i oružje Ukrajini bez podrške Sjedinjenih Država, otvorit će put europsko-ruskom sukobu. Europa samo previše dobro zna kamo taj put vodi, a posljedice su oduvijek bile tragične”, rekao je Orbán.
Naglasio je da “nema sumnje koji put Mađarska bira, to je put mira.“
“Ovo je mandat koji nam je dao mađarski narod, a diktiraju ga moral i zdrav razum. Danas u tom duhu šaljem pismo predsjedniku Europske komisije“, dodao je.
Svijet
Slovenci sutra izlaze na referendum o potpomognutom samoubojstvu
Slovenci sutra biraju hoće li podržati ili odbaciti nedavno usvojeni “Zakon o pomoći pri dobrovoljnom okončanju života”, na drugom referendumu u dvije godine o potpomognutom samoubojstvu. Slovenija je postala prva istočnoeuropska zemlja koja je legalizirala potpomognuto samoubojstvo, ali to možda promijeni rezultat sutrašnjeg zakonodavnog referenduma.
Slovenski je parlament u srpnju ove godine usvojio zakon s 50 glasova “za” i 34 “protiv”, a troje zastupnika bilo je suzdržano. Prethodno je 2024. godine 55 posto birača na savjetodavnom referendumu podržalo pravo na potpomognuto samoubojstvo. Inijacitivu za referendum potpisalo više od 46.000 građana
Ubrzo se pojavila inicijativa za referendum o odbacivanju zakona koji je pokrenula skupina na čelu s konzervativnim aktivistom Alešom Primcem i ima potporu oporbe, crkve i dijela zdravstvenih stručnjaka. Potpisalo ju je više od 46.000 građana.
Birači će na referendumu morati odgovoriti na pitanje: “Jeste li za uvođenje zakona o potpomognutom umiranju, koji je Državni zbor usvojio na sjednici 24. srpnja 2025.?”
Za odbacivanje zakona moraju se zadovoljiti dva uvjeta – da većina birača koji izađu na referendum glasaju protiv te da najmanje 20 posto svih birača glasa protiv. Prema podacima slovenskog ministarstva unutarnjih poslova, Slovenija ima 1.696.025 registriranih birača. Minimalan broj glasova potrebnih za odbacivanje zakona iznosi 339.205, prenijela je ranije STA. Što piše u izglasanom zakonu?
Prema izglasanom Zakonu o pomoći pri dobrovoljnom okončanju života, pacijenti u Sloveniji dobili bi pristup potpomognutom samoubojstvu. Ukoliko se uvaži zahtjev pacijenta, isti će dobiti supstancu kojom će si sam okončati život.
Pacijenti će morati dva puta izraziti svoju namjeru svom liječniku prije podnošenja formalnog zahtjeva, što će onda morati odobriti neovisni liječnik. Njihovu sposobnost donošenja odluke također će procijeniti psihijatar. Zdravstvenim radnicima se zadržava pravo da odbiju sudjelovati u ovoj proceduri.
Pravo neće moći biti korišteno u slučajevima neizdržive patnje koja je posljedica mentalne bolesti i za mlađe od 18 godina. Eutanazija, odnosno smrt od ruke njegovatelja na zahtjev bolesnika, ostaje zabranjena.
Prvi djelomični rezultati očekuju se nakon zatvaranja birališta u 19 sati, a službeni rezultat bit će potvrđen tek nakon 4. prosinca, kada se potvrdi konačan broj birača i utvrdi je li postignut kvorum za odbacivanje zakona, objavila je STA.
Svijet
Institut: Gotovo desetina njemačkih kompanija u kritičnom stanju
Gotovo svaka deseta njemačka tvrtka smatra da se nalazi u kritičnom stanju, a posebno je teška situacija u sektoru maloprodaje, pokazalo je u petak istraživanje instituta Ifo.
U listopadu ove godine 8,1 posto tvrtki iskazalo je bojazan za opstanak, nasuprot njih tek 7,3 posto u istom razdoblju prošle godine, objavio je institut za ekonomska istraživanja sa sjedištem u Münchenu.
“Broj korporativnih stečajeva stoga će vjerojatno ostati visok u mjesecima koji dolaze”, rekao je voditelj istraživanja u Ifou Klaus Wohlrabe.
Nedostatak narudžbi najveća prijetnja
Tvrtke u svim sektorima najvećom prijetnjom smatraju nedostatak narudžbi budući da im donosi uska grla u likvidnosti.
Pritišću ih i povećani operativni i troškovi radnika te slabija potražnja koja im smanjuje prihod, a dodatne probleme stvara im i birokracija.
“Zbog nedostatka novih narudžbi, slabe potražnje i sve jače međunarodne konkurencije, brojne tvrtke su pod pritiskom”, dodao je Wohlrabe.
Maloprodaja i usluge najugroženije
U posebno je teškom položaju, prema institutu, maloprodajni sektor, s 15 posto ispitanika koji imaju izrazite ekonomske probleme. U listopadu lani njihov je udio iznosio 13,8 posto.
Strah od stečaja pojačan je i u uslužnom sektoru, pokazalo je istraživanje, pa tako otprilike 7,6 posto tvrtki smatra da im je ekonomski opstanak ugrožen. U listopadu lani njihov udio iznosio je 5,8 posto.
Situacija u industriji neznatno se pak poboljšala, prema padu udjela tvrtki koje stanje ocjenjuju kritičnim za pola postotna boda, na 8,1 posto.
Osjetno je pak splasnuo pesimizam među građevinskim tvrtkama, zahvaljujući pojačanoj aktivnosti, pa se udio tvrtki koje strahuju za opstanak spustio sa 7,9 na 6,3 posto.
-
magazin3 dana prijeFOTOGALERIJA / Gastro turneja po adventskim kućicama u Zadru, 4. dio – đir po Božićnom gramofonu na Pijaci
-
magazin4 dana prijeMJESEČNI HOROSKOP ZA PROSINAC: Jarac ubire plodove svog truda, Vodenjak upoznaje posebnu osobu!
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prijeFOTOGALERIJA / Svečani domjenak u OB Zadar za djelatnike koji su otišli u mirovinu
-
Hrvatska4 dana prijeVUKOSAV, PEDIĆ, FRANCIŠKOVIĆ, VUČAK-LONČAR… / Objavljen je godišnji popis: Ovo su najbolji doktori i doktorice u Zadru i u Hrvatskoj…






