Hrvatska
IZMJENE ZAKONA / Bolnice nezadovoljne, mladi liječnici pozdravljaju promjene u specijalizacijama
Ravnatelji bolnica i domova zdravlja protive se predloženim promjenama specijalizacija i upozoravaju da će to nepovratno naštetiti javnom zdravstvenom sustavu, dok mladi liječnici ukidanje tzv. robovlasničkih ugovora pozdravljaju kao rezultat svoje desetogodišnje borbe.
Promjene u specijalizacijama doktora medicine predložene su izmjenama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, o kojima je upravo završeno javno savjetovanje. Na temelju predloženog, liječnici će biti oslobođeni plaćanja dosadašnjih penala u slučaju da, prije isteka ugovora, otiđu iz bolnice koja ih je poslala na specijalizaciju. Ubuduće moći će otići raditi kamo žele, uz plaćeni trošak edukacije od najviše 7000 eura.
Udruga poslodavaca u zdravstvu (UPUZ), koja okuplja ravnatelje javnozdravstvenih ustanova, upozorava da su predložene izmjene neprihvatljive i nepopravljive te inzistiraju na tome da se za specijalističko usavršavanje pronađe drugo, cjelovitio rješenje.
Dijelovi zemlje mogli bi ostati bez dostupne zdravstvene zaštite, upozorava u razgovoru za Hinu direktor UPUZ-a Dražen Jurković, a povodom završenog eSavjetovanja o zakonskim izmjenama, po kojima bi u roku od šest mjeseci bolnice i domovi zdravlja trebali ponuditi nove ugovore specijalizantima i specijalistima te ih osloboditi potpisanih obaveza.
U UPUZ-u smatraju da će ovaj potez neminovno dovesti do još masovnijeg egzodusa liječnika iz manje atraktivnih dijelova zemlje u velike gradove i velike bolnice, odnosno privatni sektor i inozemstvo.
Primjerice, u Zagrebu je danas 719 liječnika na 100.000 stanovnika, u Splitsko-dalmatinskoj županiji 425, u Primorsko-goranskoj 497, a u Osječko-baranjskoj 433. S druge strane, u Virovitičko-podravskoj županiji svega je 274 liječnika na 100.000 stanovnika, u Ličko-senjskoj županiji 239, a u Požeško-slavonskoj 380.
Država treba osigurati privlačenje kadrova u manje atraktivne sredine
“Predložene izmjene apsolutno su neprihvatljive. Budu li usvojene u ovom obliku, dovest će do smanjenja kvalitete, dostupnosti i kontinuiranosti zdravstvene zaštite za građane, osobito u javnom zdravstvenom sustavu, koji je i mora ostati temelj cjelokupnog zdravstvenog sustava u Hrvatskoj”, upozorava UPUZ.
Ovakav je prijedlog, kažu, vjerojatno prekopiran iz susjedne Slovenije “u kojoj se pokazao kao iznimno loš za slovenski zdravstveni sustav te ga već sada mijenjaju”.
Predlažu da se uvedu cjelovite promjene te da država preuzme odgovornost na način da se uvede centralno raspisivanje specijalizacija i njihovo centralno financiranje, koje bi snosila država.
“Ako se rade ovakve izmjene Zakona, najbolje rješenje jest da država/Ministarstvo zdravstva raspisuje natječaje, financira specijalizacije te osigura mehanizme privlačenja i zadržavanje kadrova u javnozdravstvenome sustavu. Na taj način bi se osigurala kadrovska redistribucija zdravstvenih potreba u svim ustanovama u Hrvatskoj”, kaže direktor UPUZ-a.
U suprotnom, postoji opasnost da javne zdravstvene ustanove postanu izvor gotovih specijalista, što će značajno narušiti mogućnost zadržavanja kvalificiranog kadra.
U slučaju raskida ugovora, trebalo je zadržati minimalnu naknadu od 33.000 eura
U UPUZ-u upozoravaju i na ozbiljnu financijsku štetu za zdravstvene ustanove.
Navode da ukupan trošak specijalizacije po liječniku i njegova bruto plaća iznose do 200.000 eura, a prema predloženim izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, liječnik-specijalist morat će vratiti zdravstvenoj ustanovi manje od 7000 eura.
U UPUZ-u opovrgavaju tvrdnje mladih liječnika da su specijalizanti, u slučaju prijevremenog raskida ugovora, do sada snosili troškove od 100 i više tisuća eura. Tvrde da je ukupan iznos bio maksimalno oko 33 tisuće eura, prema Zakonu o zdravstvenoj zaštiti, koji je na snazi od 1. siječnja 2019. godine, te smatraju da je to minimalan iznos naknade koji treba zadržati.
U Inicijativi mladih liječnika (IML), s druge strane, daju bezrezervnu potporu konačnom ispunjenju svojih zahtjeva za ukidanjem tzv. robovlasničkih ugovora, zbog kojih su i prosvjedovali.
Smilović: Više od 5000 liječnika ima robovlasnički ugovor
Oni raspolažu i drugačijim podacima o ugovorima, odnosno tvrde da i dalje neki liječnici imaju obavezu vraćanja ustanovi iznosa većih od 100.000 eura.
“Više od pet tisuća liječnika ima robovlasnički ugovor, tj. obavezu vraćanja bruto plaća, božićnice, regresa, darova za djecu i sl. (max. 150.000 eura) ili vraćanja umnožene proračunske osnovice (max. 33 tisuće eura). Oko 1500 liječnika u stvarnoj su opasnosti da ih bolnica ili dom zdravlja ovrše u slučaju da poslodavcu daju otkaz prije isteka ugovorne obveze o radu nakon završetka specijalizacije”, navodi Marin Smilović iz Inicijative mladih liječnika.
Ističe da će zakonske izmjene ostaviti samo “realne troškove specijalizacije”.
“Specijalističko usavršavanje ne košta 33.000 eura ni 150.000 eura, već 7000 eura. “Ustanove su se do sada pravdale da plaćaju plaće liječnicima koji nisu kod njih” (već na edukaciji u KBC-u), kaže Smilović te napominje da sav taj novac također dolazi iz poreza i državnog proračuna.
Osim toga, županijske bolnice od Nove godine su državne, pa možemo reći da država financira sve specijalizacije, dodao je.
Napominje i da će troškove edukacije od 7000 eura vraćati samo liječnici koji odlaze iz javnog sustava, a oni koji se odluče u njemu ostati, neće ništa plaćati pri promjeni ustanove.
“Sada kada je eSavjetovanje završilo, nadamo se da će već sljedeći tjedan to ići u saborsku proceduru i konačnu implementaciju zakona. Borba za liberalizaciju ugovora o specijalistickom usavršavanju traje sada već sigurno deset godina i trajat će i dalje dok ne dobijemo sve crno na bijelo”, kaže Smilović.
Hrvatska
Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik
Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.
Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.
Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.
Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.
Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.
Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.
Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.
Hrvatska
FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime
Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.
Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.
Prosinac
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.
Siječanj
U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.
Veljača
Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.
Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Snježne oborine
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.
Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.
Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.
Hrvatska
U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu
Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.
Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.
Podaci o proizvodu:
- Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
- Zemlja podrijetla: Kina
- Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
-
magazin3 dana prijeFOTOGALERIJA / Gastro turneja po adventskim kućicama u Zadru, 4. dio – đir po Božićnom gramofonu na Pijaci
-
magazin4 dana prijeMJESEČNI HOROSKOP ZA PROSINAC: Jarac ubire plodove svog truda, Vodenjak upoznaje posebnu osobu!
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prijeFOTOGALERIJA / Svečani domjenak u OB Zadar za djelatnike koji su otišli u mirovinu
-
Hrvatska4 dana prijeVUKOSAV, PEDIĆ, FRANCIŠKOVIĆ, VUČAK-LONČAR… / Objavljen je godišnji popis: Ovo su najbolji doktori i doktorice u Zadru i u Hrvatskoj…







