Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

TRAGEDIJA U ZADRU SE MOGLA SPRIJEČITI? / Prijatelji životinja: “Hitno promijeniti Pravilnik o opasnim psima!”

Objavljeno

-

Zbog smrtnih slučajeva Ujedinjeno Kraljevstvo zabranilo američke XL bulije; nisu krivi psi, nego neodgovorni ljudi

Nedavna tragedija u Zadru, kada je staricu nasmrt izgrizao pas pasmine američki staford, trajno će obilježiti živote i psa i članova obitelji nesretne žene. Poražavajuće je što se, kažu iz udruge Prijatelji životinja, ova užasna nesreća s velikom vjerojatnošću mogla izbjeći da je na snagu stupio novi Pravilnik o opasnim psima. Iako je javna rasprava o njemu završila još 2021. godine, nakon toga nije otišao u daljnju proceduru. Zašto je to tako trebalo bi pitati nadležno Ministarstvo poljoprivrede, koje od 2008. godine nije donijelo novi propis unatoč rastućem broju ugriza i napada pasa. To ukazuje da je potrebno hitno mijenjati aktualni Pravilnik, i to radi dobrobiti i ljudi i pasa.

Obavezna kastracija i socijalizacija, koja podrazumijeva školovanje i test socijalizacije, osnovne su preventivne mjere koje bi novim Pravilnikom o opasnim psima trebalo propisati za određene snažne pasmine i njihove križance iz nekontroliranog uzgoja. Tim jednostavnim mjerama, koje pomažu psima, spriječili bi se ugrizi pasa, ozljede i smrt ljudi i pasa, a time i usmrćivanje pasa koji su prouzročili napade i smrtne slučajeve”, kažu iz Prijatelja životinja. 

Pojašnjavaju da bi se te preventivne mjere odnosile na pse koji zbog svojih genetskih predispozicija, učestalosti napada, veličine i snage ugriza mogu, za razliku od manjih pasa, nanijeti teške ozljede ili usmrtiti čovjeka ili drugoga psa: „U najvećem dijelu europskog zakonodavstva te pasmine proglašavaju opasnima. Mi smatramo da nema opasnih pasa, ali postoje ljudi koji ih mogu takvima učiniti. Kastracija velikih pasmina sprječava nastanak neželjenih legala pasa iz nekontroliranog uzgoja, koji u rukama neodgovorne osobe mogu postati opasni, a ako završe u skloništu, praktički su neudomljivi. Odgovorno nabavljanje i držanje takvih pasmina štiti ne samo ljude nego i pse.”

Nakon što su već ranije zabranili pasmine: američki pitbulterijer, tosa, argentinska doga i brazilska fila, od 31. prosinca 2023. u Engleskoj i Walesu protuzakonito je uzgajati, prodavati, poklanjati, napuštati ili razmnožavati američke XL bulije. Od 1. veljače 2024. zabranjeno je i posjedovanje pasa te pasmine osim ako ih njihovi skrbnici nisu registrirali. Registrirani psi moraju biti kastrirani i mikročipirani te u javnosti nositi brnjice i biti cijelo vrijeme na povodcu. Ove mjere donesene su zato što je prethodnih godina porastao broj zabilježenih napada pasa te pasmine, i to na gotovo 22 000 u 2022., pri čemu je prošle godine u napadu XL bulija smrtno stradalo sedmero ljudi, a prošle subote i prva žrtva ove godine. Škotska i Sjeverna Irska također su najavile skoru zabranu ove pasmine.

I druge europske zemlje primjenjuju posebne propise za određene pasmine i njihove križance koji su najčešće navedeni na popisu pasa s velikim brojem napada, pa i onih sa smrtnim ishodom. Primjerice, pasmina kanarski pas ilegalna je u Australiji i na Novom Zelandu jer ju smatraju vrlo agresivnom. Zakonodavstva nekih država iz istog razloga zabranjuju neke pasmine – rotvajlera u Poljskoj, Portugalu, Rumunjskoj i Irskoj, argentinsku dogu u Portugalu, Australiji itd., američkog buldoga u Danskoj i Singapuru, brazilsku filu u Ujedinjenome Kraljevstvu i Norveškoj, kavkaskog ovčara čak i u Gruziji iz koje potječe, tibetanskog mastifa u nekim kineskim pokrajinama…

Zato Prijatelji životinja ukazuju na važnost prevencije: „Česte su situacije da pse snažnih pasmina nabavljaju neodgovorni pojedinci iz pogrešnih razloga. To rezultira napadima na ljude i druge pse ili ih pak osobe iz kriminalnog miljea zloupotrebljavaju za borbe pasa. Kastrirane pse ne koriste za borbu pa minimalne preventivne mjere kao što su kastracija i socijalizacija štite pse od mogućnosti da u rukama neodgovornih pojedinaca postanu opasni.”  

Iz Udruge pozivaju Ministarstvo poljoprivrede da što prije donese novi Pravilnik o opasnim psima kako bi se spriječili napadi pasa na ljude i druge životinje, tragični smrtni slučajevi, kao i borbe pasa. Ujedno pozivaju građane na odgovorno ponašanje i da ne puštaju pse da se nekontrolirano i bez nadzora kreću na javnim površinama kako ne bi ugrozili sigurnost ljudi i životinja. Skrbnike pasa koji su, prema Pravilniku o opasnim psima, u kategoriji opasnih pasa, podsjećaju da je izvođenje takvoga psa na javne površine dopušteno jedino s brnjicom i na povodcu.

Više informacija i popis pasmina za koje se Prijedlogom Pravilnika o opasnim psima propisuju minimalne mjere u cilju sprječavanja opasnog ponašanja nalazi se na www.prijatelji-zivotinja.hr.

 

ZADAR / ŽUPANIJA

NA POMOLU NOVA PROMJENA VREMENA / Uživajte u suncu i visokim temperaturama, od sredine tjedna opća kiša

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Danas pretežno sunčano ponegdje s umjerenom naoblakom, a ujutro u unutrašnjosti s mjestimičnom kratkotrajnom maglom. Vjetar slab do umjeren jugozapadni i jugoistočni, prema kraju dana na otvorenom moru sjeverozapadni. Najviša dnevna temperatura u većini krajeva od 21 do 26 °C.

U ponedjeljak pretežno sunčano i toplo, uglavnom ponegdje u unutrašnjosti i vrlo toplo. Vjetar u unutrašnjosti slab do umjeren jugoistočni i istočni. Na Jadranu sredinom dana i poslijepodne slab i umjeren jugozapadnjak, mjestimice sjeverozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 6 i 11, na Jadranu od 10 do 15, a najviša dnevna većinom između 22 i 27 °C.

IZGLEDI VREMENA:

Pretežno sunčano, toplo i vrlo toplo. U srijedu uz umjeren razvoj oblaka mjestimice su mogući kratkotrajni pljuskovi. Vjetar slab do umjeren jugozapadni, na Jadranu jugo.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTO / Obilježen Dan Općine Starigrad i blagdan sv. Jurja

Objavljeno

-

By

Svečanom sjednicom općinskog vijeća obilježen je Dan općine Starigrad i blagdan zaštitnika sv. Jurja.

Godišnja nagrada općine dodijeljena je Osnovnoj školi Starigrad za doprinos u području obrazovanja kao i očuvanju i promociji kulturno-povijesne baštine, Grb općine za osobit doprinos u području znanosti i kulture uručen je Sveučilištu u Zadru, a zahvalnice za doprinos na pripremi i uređivanju znanstvene monografije Starigrad Paklenica uručene su Anti Uglešiću, Zoranu Šikiću i Marijani Tomić. Posthumno su priznanja  dodijeljena Rimmi Koić i  za doprinos u međunarodnoj afirmaciji Općine Starigrad te Mariji Maji Knežević za doprinos u humanitarnom i kulturno-društvenom radu.

Uz općinskog načelnika Marina Čavića i općinske vijećnike, na sjednici su bili nazočni ministar regionalnog razvoja i fondova EU Šime Erlić, zamjenik župana Zadarske županije Šime Vicković, državna tajnica Marija Pletikosa te brojni drugi gosti.

Osvrćući se na proteklo razdoblje načelnik Općine Starigrad je rekao da je općina u proteklim godinama realizirala mnoge projekte koji su pridonijeli kvaliteti života i boravka žitelja i gostiju, poboljšavajući pri tom turističku ponudu.

„Prije nekoliko godina realizirali smo projekt uređenja plaže Jaz u Selinama, započeli smo, zatim, projekt uređenja središnjeg obalnog pojasa u Starigradu-Paklenici, koji obuhvaća preko 600 metara obale. Sada smo, u suradnji sa Županijskom lučkom upravom, započeli projekt uređenja luke Starigrad, a u narednom razdoblju izradom projektne dokumentacije nadamo se i početku samih radova“, najavio je Čavić.

Istaknuo je da je izgradnja i održavanje komunalne infrastrukture, pored prirodnih ljepota, najvažniji segment turističkog razvoja ovoga kraja, ali i da je jedan od zadataka u budućem razdoblju priprema što više projekata za financiranje iz europskih i nacionalnih fondova.

Zamjenik župana Zadarske županije, Šime Vicković, istaknuo je da podvelebitski kraj, poput čitave županije, iz godine u godinu privlači sve više gostiju te je stoga potrebno i dalje ulagati u poboljšanje ponude i povećanje kvalitete smještaja te sadržaje koji se gostima mogu ponuditi.

„Posebna pozornost posvećuje se djeci, koja su naša budućnost. Uz redovna sredstva za ovdašnju osnovnu školu s područnom školom u Tribnju Krušćici, iz vlastitog proračuna sufinanciramo razne aktivnosti. U suradnji s općinom pripremili smo cjelokupnu projektnu dokumentaciju za izgradnju nove zgrade osnovne škole i očekujemo uskoro rješenje o njezinom financiranju kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti“, istaknuo je zamjenik župana Šime Vicković.

Govoreći o projektima za naredno razdoblje koji će se  realizirati europskim sredstvima Vicković je naveo   Centar za školjkarstvo u Selinama na kojem bi  radovi  mogli početi već krajem ove godine, ali i podsjetio je da je Zadarska županije službeno među četiri najrazvijenije županije, na čijem se području trenutno provode projekti vrijedni više od 600 milijuna eura.

Ministar Šime Erlić naglasio je da su prioriteti Vlade u budućem razdoblju prije svega demografija i sigurnost.

„Krunu naših ulaganja u sigurnost imali smo prilike vidjeti jučer, na Plesu u Velikoj Gorici, kada su došli novonabavljeni avioni koji će čuvati naše nebo, koji su simbol hrvatskog suverenizma. To je izniman događaj za Hrvatsku, nabavljena je najnovija generacija ratnih vojnih aviona i sad imamo najsuvremeniju flotu od Bavarske do Grčke. To je pokazatelj dobrog puta kojim Hrvatska kroči. Ratna su stanja danas činjenica i moramo ulagati u vojsku“, kazao je Erlić.

U ime nagrađenih nazočnima se obratio rektor Sveučilišta u Zadru  Josip Faričić, a u programu je sudjelovala klapa Arija iz Starigrada.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

(FOTOGALERIJA) Svečano obilježen Dan Općine Povljana

Objavljeno

-

By

U subotu, 27. travnja svečano je obilježen Dan Općine Povljana. Program je započeo svečanom sjednicom Općinskog vijeća u 10 sati, nakon čega je u Domu kulture u organizaciji Općine Povljana i Kulturnog centra Sv. Martin – Hrvatska u suradnji s Institutom za etnologiju i folkloristiku te Hrvatskim katoličkim sveučilištem predstavljena knjiga „Život svetoga Martina” autora Sulpicija Severa. Na promociji knjige govorila je dr. sc. Antonija Zaradija Kiš, dopredsjednica znanstveno-kulturne udruge Kulturni centar sv. Martin – Hrvatska i znanstvena savjetnica Instituta za etnologiju i folkloristiku, koja je predstavila višegodišnji projekt i put njezina nastanku ukazavši na značaj koji knjiga danas nosi.

Knjiga „Život svetoga Martina” u izdanju Kršćanske sadašnjosti, Kulturnog centra sv. Martin – Hrvatska i Hrvatskog katoličkog sveučilišta prijevod je djela čovjeka očarana milosrđem i humanošću sv. Martina, Sulpicija Severa, svetčeva suvremenika i sljedbenika, koju je na hrvatski jezik preveo prof. dr. sc. Stjepan Kušar.

Prof. dr. sc. Ines Sabotič, predsjednica Kulturnoga centra sv. Martin – Hrvatska i profesorica Hrvatskog katoličkog sveučilišta predstavila je projekt Kulturne rute Vijeća Europe u Republici Hrvatskoj, a dr. sc. Radomir Jurić, dugogodišnji ravnatelj Arheološkog muzeja Zadar govorio je o crkvi Sv. Martina i običajima vezanim uz slavljenje kulta Sv. Martina u Povljani na otoku Pagu.

Crkva sv. Martina spominje se kao prva župna crkva naselja Povljane već davne 1334. godine, a sagradio ju je Dižislav Radogostić Vučo u Staroj Povljani. Crkva je iznimno vrijedan spomenik srednjovjekovne arhitekture koja je 2001. godine u cijelosti konzervirana i tako dugoročno spašena, kao iznimno vrijedan spomenik hrvatskog srednjovjekovnog graditeljstva.

Općina Povljana od ove godine učlanjena je u Kulturni centar sveti Martin – Hrvatska koji okuplja gradove i općine pod zaštitom ovog sveca, kao i brojne štovatelje Martinske baštine.

Svečano slavlje nastavljeno je na Trgu Bana Josipa Jelačića u Povljani uz domjenak i druženje s građanima.

„Danas smo u društvu naših gostiju i građana svečano obilježili Dan Općine Povljana. Tradicija obilježavanja svake godine obogaćuje našu zajednicu te zahvaljujemo svima koji su nam se pridružili  kako bismo zajedno proslavili Dan naše općine.” – rekao je Predrag Rukavina, načelnik Općine Povljana.

Foto: Elvis Šmit/Radio Pag

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu