ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTO) PROJEKT STOLJEĆA / Završeni radovi na dogradnji luke Sali – od sada bolja povezanost Dugog otoka s kopnom
Završeni su radovi na dogradnji luke Sali koja će s novim lukobranom, u dužini od 116 metara, te 149,44 metara novoizgrađene privezne obale, dovesti do povećanja sigurnosti pomorskog prometa u luci, osiguranja usluge prijevoza tijekom cijele godine te bolje povezanosti Dugog otoka s kopnom.
Rezultat je to velikog projekta Županijske lučke uprave Zadar čija ukupna vrijednost iznosi 12.018.642,20 EUR-a, od čega se 85 % sufinancira iz Kohezijskog fonda Europske unije u okviru „Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020.”, dok 15 % sufinancira Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture.
Svaki projekt ima svoju priču, a kako je podsjetio Davor Škibola, ravnatelj Županijske lučke uprave Zadar, ova je krenula još prije 15-ak godina kada je Općinsko vijeće donijelo Urbanistički plan uređenja dijela luke Sali. Zbog nedostatka sredstava za njegovu realizaciju, projekt je dugo vremena stajao u arhivi, dok ga 2017. godine bivši načelnik dr. Ivo Basioli nije prezentirao Škiboli prilikom slučajnog susreta u luci.
“Dobili smo veliku podršku lokalne samouprave, koja je na čelu s načelnikom Zoranom Morovićem u rekordnom roku od tri mjeseca izmijenila UPU čime su stvoreni uvjeti za uspješnu provedbu projekta, odnosno hvatanje zadnjeg vlaka za povlačenje sredstava iz EU fondova. Kad smo započeli, mnogi nisu vjerovali da ćemo uspjeti jer je bio zahtjevan projekt, no danas smo stigli do kraja radova i na korak do izdavanja uporabne dozvole”, poručio je Škibola, zahvaljujući Vladi, ministarstvima i osnivaču, Zadarskoj županiji, te svom timu kao i Saljanima na podršci, razumijevanju i strpljenju kojeg su pokazali tijekom izvođenja radova.
Samo privezna obala izgrađena je na 72 pilota, dok temelj lukobrana čine 26 pilota i 24 stupa. Kako bi približila kompleksnost radova, pomoćnica ravnatelja Županijske lučke uprave Zadar Branka Batur usporedila je zahvat s gradnjom nebodera, ali ispod mora, i to s temeljima na dubini od 30 metara.
„Prilikom gradnje privezne obale i lukobrana ugrađeno je 915 tisuća kilograma armature, 6000 kubika betona, kao da se gradi 50-katni neboder tlocrtne površine sto kvadrata. Zahvaljujem tvrtki Obali i projektantu Josipu Zekanu te izvođačima radova, zajednici ponuditelja Adriaing i Kali gradnja, jer ovakvo nešto dosad još nije napravljeno. Zaista smo ponosni na ovaj projekt”, rekla je Batur na završnoj konferenciji projekta koja je održana u srijedu, 27. prosinca, u prostorijama Općine Sali.
Prema riječima načelnika Općine Sali Zorana Morovića, ova investicija od životnog je značaja za otočane.
„Lukobran garantira sigurnost saljskom portu, a samim time i povezanost naše općine s cijelim svijetom. Iz godine u godinu sve je veći broj nautičara kojima smo omiljena destinacija. Tijekom turističke sezone broj stanovnika poveća se s dvije na 15 tisuća. Život žitelja Sali oduvijek je bio vezan uz more, ali bez sigurne luke život je nemoguć“, istaknuo je Morović.
Župan Zadarske županije Božidar Longin naglasio je kako je riječ o jednom od najvećih infrastrukturnih projekata na zadarskim otocima.
„Sali su morska vrata ne samo Kornata i Telašćice, već i cijele zadarske regije. Izgradnjom nove operativne obale i lukobrana te uređenjem zaobalne površine iza novoizgrađene obale, povećana je dimenzija luke, stvoreni su uvjeti za sigurnije prometanje i pristajanje brodova na području saljske luke. Sve to napravili smo prvenstveno radi podizanja kvalitete života lokalnoga stanovništva, ali i brojnih gostiju koji već godinama otkrivaju čari Dugoga otoka”, poručio je Longin ističući kako je u razdoblju od 2017. do danas kroz ŽLU, samo u lučku infrastrukturu uloženo više od 30 milijuna eura.
Na nacionalnoj razini ta se brojka penje na preko 300 milijuna eura.
„Dogradnja luke Sali drugi je najskuplji među ukupno 28 projekata unaprjeđenja lučke infrastrukture u Hrvatskoj financiranih iz sredstava Europske unije. Riječ je o renesansi na našoj obali. Ovo je još jedan poklon kojim obilježavamo 10 godina članstva u Europskoj uniji. Čestitike na grandioznom projektu koji će Sali pogurati na još jedan viši nivo razvoja”, naveo je Josip Bilaver, državni tajnik za more i EU fondove u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture
Ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Šime Erlić dodao je kako je riječ o projektu stoljeća za Sali.
„Uz to, ovaj je projekt pokazatelj nastojanja Vlade i ulaganja u otoke i bolju povezanost te najbolji primjer onoga što nam mogu donijeti EU fondovi kada su usmjereni na pametan način. U Zadarskoj županiji imamo tri velebna zdanja ulaganja u lučku infrastrukturu, luku Tkon, rivu i Sali. Sve su to kapitalni projekti kojima su učinjeni velik iskoraci u kontekstu bolje povezanosti otoka i sigurnijeg prometovanja”, istaknuo je Erlić.
Kao Saljanin, predstojnik Ureda predsjednika Vlade Zvonimir Frka-Petešić bio je iznimno zadovoljan rezultatima projekta.
„Ovaj lukobran uistinu je od povijesne važnosti za Sali. Nikad prije saljski porat nije bio zaštićeniji niti su Sali ikad u povijesti imale bolje infrastrukturne uvjete za daljnji gospodarski razvoj. Osim već spomenutog lukobrana, saljski porat dobiva dodatnih 150 metara uređene rive, koja će biti u potpunosti dovršena prije sljedeće zime s izgradnjom pristupne ceste, od Punti Bluda do novog lukobrana – kojemu bi što prije trebalo dati službeno ime, jer već imamo Novi mul i Novu đigu. Možda điga sv. Mikule, zaštitnika pomoraca kojem je posvećena i crkva na portu? Kao Saljanin jako sam sretan što smo ovaj projekt uspješno priveli kraju, a u čemu je ključna bila suradnja svih”, poručio je Frka-Petešić kao izaslanik predsjednika Vlade na završnoj konferenciji projekta „Dogradnja gradske luke Sali na Dugom otoku”.
ZADAR / ŽUPANIJA
ENERGIJA OTOKA / Psihijatrijska bolnica Ugljan s partnerskim općinama Sali i Vir u energetskoj tranziciji otoka Zadarske županije!
Psihijatrijska bolnica Ugljan kao nositelj s projektnim partnerima Općinom Sali i Općinom Vir započela je provedbu projekta Energija otoka: Energetska tranzicija otoka Zadarske županije. Tim povodom u svečanoj dvorani Bolnice održana je početna konferencija projekta.
Svim sudionicima konferencije uvodnim govorom obratio se ravnatelj Psihijatrijske bolnice Ugljan izv.prof.dr.sc. Mladen Mavar ističući važnost ovog, ali i drugih projekata financiranih EU sredstvima.

Nakon ravnatelja Mavara okupljenima su se obratili načelnik Općine Sali Zoran Morović i Načelnik Općine Vir Marino Radović, obojica ističući važnost ovog projekta za razvoj i unaprjeđenje lokalne infrastrukture.
Kako je nositelj projekta zdravstvena ustanova, na konferenciji je direktor Udruge poslodavaca u zdravstvu Dražen Jurković istaknuo dobrobiti korištenja dostupnih EU sredstava u sektoru zdravstva u Hrvatskoj.

Po završetku uvodnih obraćanja projekt je predstavila voditeljica projekta Danijela Stipanić Graf.
Projekt sufinancira Europska unija u okviru Integriranog teritorijalnog programa za otoke(ITP) korištenjem Europskog fonda za regionalni razvoj. Usklađen je s Teritorijalnom strategijom Zadarske županije, a sama Strategija u skladu je s Nacionalnim planom razvoja otoka za razdoblje 2021.-2027. Sa svim navedenim strateškim dokumentima usklađen u ožujku ove godine objavljen je Poziv na dostavu projektnog prijedloga u postupku izravne dodjele bespovratnih sredstava. Stoga je Psihijatrijska bolnica Ugljan kao nositelj projektni prijedlog prijavila u partnerstvu s Općinom Sali i Općinom Vir. U listopadu ove godine s Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova Europske unije kao Upravljačkim tijelom i Središnjom agencijom za financiranje i ugovaranje kao Posredničkim tijelom za provedbu operacija sklopili smo Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava ukupne vrijednosti 9.586.793,75 eura. Uz intenzitet potpore od 85% bespovratna sredstva iznose 8.148.774,68 eura. Sredstva prema projektnim partnerima su raspoređena na sljedeći način. Psihijatrijska bolnica Ugljan će za aktivnosti vrijedne 7.433.499,99 eura bespovratno dobiti 6.318.474,99 eura. Općina Sali će za aktivnosti ukupne vrijednosti 1.730.701,91 eura dobiti 1.471.096,62 eura, dok će Općina Vir povući 359.203,07 eura bespovratnih sredstava za aktivnosti vrijedne 422.591,85 eura. CILJ projekta je poticanje energetske tranzicije otoka Ugljana, Dugog otoka i Vira kroz implementaciju mjera energetske učinkovitosti, korištenja obnovljivih izvora energije te primjenu inovativnih i energetski učinkovitih rješenja u javnom sektoru. Time će se umanjiti problem nedovoljnog korištenja obnovljivih izvora energije te velikih izdataka za podmirenje troškova energenata javnog sektora na otocima. To namjeravamo postići sljedećim aktivnostima. Psihijatrijske bolnice Ugljan će provesti energetsku obnova 3 svoje zgrade, ulagat će u fotonaponsku elektranu, održat će i edukacije o ophođenju s osobama s invaliditetom, a kao nositelj projekta tu su i aktivnosti upravljanja projektom te promidžba i vidljivost.
Općina Sali će provesti energetsku obnova 8 zgrada javne namjene na svom području te će provesti nadogradnju i modernizaciju sustava vodocrpilišta uz upotrebu alternativnih izvora energije u Salima.
Općina Vir će provesti energetsku obnovu zgrade javne namjene Općine Vir te modernizirati javnu rasvjete na području Općine primjenom mjere energetske učinkovitosti.
Sve ove aktivnosti dovest će do sljedećih rezultata i pokazatelja:
Doprinijet će se jednoj strategiji za integrirani teritorijalni razvoj, točnije Teritorijalnoj strategiji Zadarske županije.
Ostvarit će se 4.088,39 m² ploštine korisne površine u ukupno 12 javnih zgrada koje će imati poboljšana energetska svojstva.
Nadalje, bit će ukupno 8.011,36 m² bruto površine stvorenih ili regeneriranih prostora na otocima.
Godišnja potrošnja primarne energije smanjit će se za 1.588,70 MWh godišnje.
11.630 osoba s cijelog otoka Ugljana, Dugog otoka i Otoka Vira imat će pristup novoj ili poboljšanoj socijalnoj infrastrukturi na otocima.
19.761 stanovnika svih otoka Zadarske županije obuhvaćeno je projektima Teritorijalne strategije Zadarske županije.
ZADAR / ŽUPANIJA
28. PROSINCA U KATEDRALI / Nadbiskup Zgrablić poziva na zatvaranje Godine Jubileja u Zadarskoj nadbiskupiji
Zadarski nadbiskup Milan Zgrablić uputio je Poziv na zatvaranje Jubilejske godine župnicima, redovničkim zajednicama i vjernicima laicima u Zadarskoj nadbiskupiji. Poziv nadbiskupa Zgrablića objavljujemo u cijelosti:
Draga braćo svećenici i redovnici, drage sestre redovnice!
U radosti i zahvalnosti Bogu, obraćam vam se povodom zatvaranja Jubilejske godine u Zadarskoj nadbiskupiji.
Svečani obred zatvaranja Jubilejske godine u mjesnoj Crkvi slavit ćemo za vrijeme svete Mise na svetkovinu Svete Obitelji lsusa, Marije i Josipa, u nedjelju, 28. prosinca 2025., s početkom u 18,00 sati, u katedrali sv. Stošije u Zadru. Srdačno vas pozivam na ovo euharistijsko slavlje, zajedno s vjernicima koji su vam povjereni.
Ova Jubilejska godina bila je obilježena mnogim milosnim trenucima, a osobito želimo istaknuti tri zajednička važna događaja koji su je snažno obilježili u našoj Nadbiskupiji:
otvaranje Jubilejske godine, 27. prosinca 2024., u crkvi sv. Šime i katedrali sv. Stošije u Zadru, uz sudjelovanje velikog broja vjernika;
središnju proslavu Jubilejske godine i slavlje „mnogoga dobra“ koje smo proslavili euharistijskim slavljem na Forumu i procesijom oko poluotoka Zadra, na Nedjelju Božjega milosrđa, 27. travnja 2025.;
– hodočašće u Rim, susret sa Svetim Ocem te pohod rimskim bazilikama.
Uz ove događaje, Jubilejska godina bila je obogaćena i brojnim drugim slavljima, susretima i inicijativama na nadbiskupijskoj i župnoj razini, po kojima je Božja milost bila živo prisutna u našim vjerničkom zajednicama. Svjesni smo da su milosti koje smo od Boga primili tijekom ove Svete godine najveće duhovno dobro koje čovjek može primiti, dar koji nadilazi svako Ijudsko nastojanje.
Stoga je zatvaranje Jubilejske godine ujedno i dragocjena prigoda za zajedničku zahvalu Bogu za sva dobročinstva, milosti i oproste kojima nas je Gospodin obasipao tijekom ove Svete godine.
Zbog ovog važnog dogadaja, određujem da se na području Nadbiskupije na dan zatvaranja Jubilejske godine ne održavaju večernje svete mise, nego da se vjernike potakne i pozove da se, zajedno s nama, okupe na euharistijskom slavlju zatvaranja Jubilejske godine u katedrali sv. Stošije u Zadru.
Podsjećam i na upute za zatvaranje Jubilejske godine koje naglašavaju: „Treba paziti da poziv na to slavlje dopre do svih vjernika”. Stoga vas bratski molim da ovu obavijest prenesete župnim zajednicama, koristeći sva raspoloživa sredstva obavješćivanja.
Zahvaljujem vam na vašoj požrtvovnoj svećeničkoj i redovničkoj službi te na svemu što ste, zajedno s vjernicima, učinili da ova Jubilejska godina bude vrijeme obraćenja, nade i duhovne obnove.
Uz srdačan bratski pozdrav i zaziv Božjeg blagoslova,
+ Milan Zgrablić, nadbiskup
ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTO) ODRŽANA BOŽIĆNA UTRKA U BIOGRADU: Nastup mažoretkinja, milenijska fotografija i prekrasno vrijeme obilježili četvrto izdanje
Biograd na Moru, 18. prosinca 2025. – U subotu, 13. prosinca, održana je četvrta Božićna utrka pod organizacijom Atletskog kluba Biograd. Ovogodišnje izdanje utrke uvelike se razlikuje od prošlih budući da je na istu bilo prijavljeno više od 300 natjecatelja, što je značajan skok u odnosu na prošlo izdanje.
Utrku je otvorio Damir Aljinović, direktor Božićne utrke Biograd te zahvalio svima na dolasku. „Četvrtu godinu smo tu i imamo značajan broj prijava. Hvala svim natjecateljima, sponzorima, partnerima, volonterima i roditeljima iz kluba koji su sudjelovali u organizaciji i provedbi “, kazao je direktor i trener. Prije početka samih natjecanja, Biogradske mažoretkinje izvele su svoju točku te su se svi uputili na snimanje milenijske fotografije u obliku biogradskog srca, simbola grada i kluba. Nakon zajedničkog razgibavanja, mladi natjecatelji su zauzeli svoje startne pozicije ovisno o metraži utrke na koju su se prijavili.
Cjelokupno događanje počelo je s najmlađima u 11:00 ujutro, to jest utrkom za djecu do šest godina starosti na 100 metara. Nakon utrke za predškolce redom prema starosti natjecali su se osnovškolci u utrkama na 200 metara, 300 metara, 400 metara i 500 metara. Utrke su trajale sat vremena, nakon čega je zlatne, srebrne i brončane medalje mladim trkačima i trkačicama uručila Nevena Blanuša, prva pobjednica regionalnog showa ‘Survivor’.
Uvjeti za utrku bili su idealni, te su članovi Vespa kluba Zadar na suncem obasjanoj rivisvečano otvorili i predvodili utrke na 1 kilometar, 5 kilometara i memorijalnu utrku „Ten 4 Jole“ na 10 kilometara.
Najbolje tri natjecateljice utrke na 1 kilometar bile su Inge Perić koja je osvojila zlato, Nora Begić koja je osvojila srebro te Dora Bjelogradski broncu. Najbolji muški natjecatelji navedene utrke bili su Juraj Bilaver (zlato), Boško Rušinič (srebro) i Božo Čanić (bronca).
Prvo mjesto utrke na 5 kilometara osvojili su Ivana Židić i Noa Senkić. Drugo mjesto pripalo je trkačici Emi Borovini i natjecatelju Toniju Grguroviću, a treće mjesto osvojili su Petra Batalić i Hrvoje Goreta.
Utrka koja je imala poseban značaj ove godine bila je memorijalna utrka za pokojnog trenera Josipa Tomića, poznatom po nadimku Jole. Najbolje natjecateljice utrke „Ten 4 Jole“ bile su Natalija Gulin, poznata biogradska maratonka, koja je osvojila zlatnu medalju, Tomislava Skoblar koja je osvojila srebro te Ella Nicole Povh koja je osvojila broncu. Najuspješniji i najbrži natjecatelj bio je Dario Špehar, koji je dva kruga oko Biograda otrčao za samo 36 minuta i 37 sekundi. Drugo mjesto pripalo je Miru Jamanu te je treće mjesto osvojio Josip Šaleković.
„Prekrasno je vrijeme i uvjeti za utrku nisu mogli biti bolji. Drago mi je da se ovakva natjecanja događaju u našem gradu i pozivam naše sugrađane da se što više uključe u bodrenje trkača“, istaknula je Natalija Gulin, najbolja natjecateljica memorijalne utrke „Ten 4 Jole“ koja je istrčala maratone diljem svijeta, a trenutno se priprema za utrku u Cape Townu na kojoj će predstavljati Hrvatsku.
Tradicija se nastavlja te je iduća Božićna utrka zakazana za 12. prosinca iduće godine. Više informacija o Atletskom klubu Biograd i nadolazećim aktivnostima nalaze se na društvenim mrežama – službenim Instagram i Facebook profilima kluba.







