Hrvatska
Što se sve mijenja u zdravstvu od 1. siječnja: Mnogima će porasti troškovi

Godinu dana od stupanja na snagu reformskog paketa ministra Vilija Beroša, zdravstvo i dalje pritišću stari problemi – duge liste čekanja, nestašica lijekova i dugovi prema dobavljačima. U idućoj godini pacijentima prijeti rast cijena dopunskog zdravstvenog osiguranja, a oni koji nemaju dopunsku policu plaćat će veću participaciju za određene zdravstvene usluge.
U zakonskim izmjenama koje su stupile na snagu početkom ove godine zacrtano je i poskupljenje participacije, međutim s odgodom primjene za početak 2024. godine.
poster
Dakle od 1. siječnja svi osiguranici koji nemaju dopunsko zdravstveno za određene zdravstvene usluge plaćat će uvećan iznos participacije, iskazan u postotku porezne osnovice, prenosi tportal.
Tako se, primjerice, participacija po svakom danu bolničke zdravstvene zaštite uvećava s 3,01 na 4,01 posto proračunske osnovice ili s 13,29 na 17,70 eura.
Participacija se za specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu, uključujući dnevnu bolnicu i kirurške zahvate u dnevnoj bolnici, te za specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu u ambulantnoj fizikalnoj medicini i rehabilitaciji, raste s 3,31 na 4,41 euro.
Participacija za specijalističku dijagnostiku koja nije na razini primarne zdravstvene zaštite, za ortopedska pomagala i druge medicinske proizvode utvrđene listom tih pomagala i proizvoda podiže se sa 6,62 na 8,83 eura.
Za dentalna pomagala osobe od 18 do 65 godina plaćat će najviše 176,97 eura, umjesto sadašnjih 132,74 eura participacije, a stariji od 65 godina 88,46 umjesto 66,35 eura.
Participacija što je plaćaju oni bez dopunskog osiguranja liječnicima u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i za izdavanje lijeka po receptu dogodine se neće mijenjati i ostat će 1,32 eura.
Zakonom je određeno da osiguranici sudjeluju u troškovima zdravstvene zaštite u visini od 20 posto pune cijene zdravstvene zaštite, a taj iznos ne može biti manji od utvrđenog postotka proračunske osnovice. S druge strane, najviši iznos participacije po ispostavljenom računu za izvršenu zdravstvenu zaštitu ne može biti viši od 120,26 posto proračunske osnovice.
Proračunska osnovica za 2023. godinu iznosi 441,44 eura, a ista je i za 2024. godinu. Trenutno je najviši iznos participacije 265,44 eura, a sukladno rastu postotka proračunske osnovice u narednoj godini, penje se na 580,88 eura.
Privatnici dižu cijene dopunskog zdravstvenog
Privatne osiguravateljske kuće najavile su poskupljene polica dodatnog zdravstvenog osiguranja od 1. siječnja za tridesetak posto, uz obrazloženje da je usklađivanje cijena s inflacijom nužan potez kako bi se i dalje osigurala kvalitetna usluga na temelju polica osiguranja.
HZZO zasad neće dizati cijene dopunskog osiguranja, kao što je i najavljeno pri donošenju zakonskih izmjena.
Za dio osiguranika s niskim primanjima dopunsko zdravstveno plaća država, a ovih dana provedeno je usklađenje prihodovnog cenzusa s promjenama prosječnog indeksa potrošačkih cijena i promjenama prosječne bruto plaće u Hrvatskoj.
Prema novom cenzusu, pravo na besplatno dopunsko osiguranje od 1. siječnja moći će ostvariti osiguranici ako im ukupan prihod u prethodnoj kalendarskoj godini, iskazan po članu obitelji, mjesečno nije veći od 379,49 eura te samci ako im prihod u prethodnoj kalendarskoj godini mjesečno nije veći od 475,12 eura.
Smanjenje lista čekanja
Jedan od glavnih prioriteta za Beroševo ministarstvo i u narednoj godini bit će smanjenje lista čekanja. Zadnjih nekoliko mjeseci primjetan je napor bolnica diljem Hrvatske da skrate rokove čekanja na preglede. Većina ih je uvela mjere poput rada u poslijepodnevnim smjenama i vikendom kako bi se smanjilo čekanje na postupke po godinu dana i više.
Jedna od mjera koje je uvelo Ministarstvo zabrana je rada u privatnoj praksi doktorima koji su neophodni za dijagnostičke postupke na koje pacijenti čekaju dulje od 270 dana, prenosi tportal.
Naputak takvog sadržaja ministar Beroš poslao je nedavno bolničkim ravnateljima, a sve u cilju da se smanje liste čekanja.
Pazite da ne izgubite pravo na zdravstveno
Tijekom ove godine mnoge nezaposlene osobe izgubile su pravo na zdravstveno osiguranje zato što su se vodile kao nezaposlene u evidenciji Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, no istovremeno nisu bile u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.
Sve osobe u ovoj situaciji trebale su se javiti HZZO-u do kraja lipnja 2023. godine kako bi prijavile svoj status, a oni koji su to propustili učiniti ostali su bez zdravstvenog osiguranja.
Ako ste se našli u ovom problemu, morate obnoviti svoj status te se nakon prijave na zdravstveno kao nezaposlene osobe javljati HZZO-u najmanje jednom u tri mjeseca kako bi se provjerile okolnosti na temelju kojih vam je status osiguranika prvotno utvrđen. Ako to ne učinite, opet riskirate gubitak zdravstvenog osiguranja.
Hrvatska
PROGNOZA / Sunčano diljem zemlje, tek ponegdje prijete grmljavinski pljuskovi

Donosimo vremensku prognozu meteorologa Bojana Lipovšćaka
Nalazimo se pod utjecajem grebena visokog tlaka anticiklone sa središtem nad srednjom Europom. Manja količina nestabilnog zraka kruži u ciklonalnom vrtlogu nad sredozemnim morem.
Danas će vrijeme biti djelomice sunčano. Slab do umjeren razvoj dnevne naoblake u planinskim krajevima unutrašnjosti te u dalmatinskoj zagori može lokalno biti praćen grmljavinom i pokojim pljuskom. Na sjevernom Jadran će poslijepodne i navečer zapuhati bura, jaka u podvelebitskom primorju.
Najviše dnevne temperature zraka od 18 u unutrašnjosti do 24 na Jadranu. Temperature mora je od 18 do 20C.
U utorak djelomice sunčano.
Prijepodne će povećane naoblake biti na sjevernom Jadranu i sjeverozapadnim krajevima unutrašnjosti. Mjestimice u Istri i Gorskom kotaru moguć je pokoji grmljavinski pljusak. Puhat će slab do umjeren sjeveroistočnjak, a na Jadranu bura koja će navečer na sjevernom dijelu i u podvelebitskom primorju doseći i olujnu jačinu.
Jutarnje temperature u unutrašnjosti od 3 do 6, uz mjestimičnu maglu po kotlinama i u dolinama rijeka. Na Jadranu jutarnje temperature oko 13 uz obalu do 17 na otocima. Najviše dnevne temperature u unutrašnjosti od 15 do 20, na Jadranu od 21 do 26C.
UV indeks je visok.
Hrvatska
Hrvatska destinacija među najgorima u Europi: Ne može izdržati navalu turista

Dok se hrvatski turistički djelatnici brinu kako privući što više posjetitelja, mnoge europske destinacije suočavaju se s potpuno suprotnim problemom – kako se nositi s turističkim valovima tsunamija koji ih preplavljuju.
Nova analiza Which? Travel otkrila je šokantne brojke o pretjeranom turizmu koji uništava neke od najpopularnijih europskih odredišta.
Rekorder je grčki otok Zakintos gdje noćenja nadmašuju broj stanovnika u omjeru 150:1. Mallorca drži neslavni rekord u ukupnom broju noćenja, dok Pariz ima nevjerojatnih 418.000 noćenja po kvadratnom kilometru – daleko više od drugoplasiranog grada Atene, prenosi tportal.
“Jasno je da je u mnogim mjestima dosegnuta prijelomna točka”, objašnjava Rory Boland, urednik časopisa Which? Travel. “Negativne strane turističkog booma, bilo da se radi o rastu cijena nekretnina, antisocijalnom ponašanju ili pritisku na lokalne usluge, nadmašuju koristi.”
Pretjerani turizam
Iako izraz “pretjerani turizam” djeluje kao novitet, stručnjaci ističu da problem nije nov. ‘Pritužbe na utjecaj turističkih masa sežu više od stoljeća unazad, svakako barem u slučaju Venecije’, ističe profesor Richard Butler sa Sveučilišta Strathclyde. Za neke destinacije, smatra on, pravi problem nije broj posjetitelja, nego njihovo nepoželjno ponašanje.
“Dugogodišnja turistička mjesta poput Blackpoola, Las Vegasa i Orlanda ne bilježe pritužbe na pretjerani turizam. Oni su u osnovi nastali s turizmom kao jedinom djelatnošću i njihov razvoj uvijek je bio usmjeren na turizam”, objašnjava Butler.
Hrvatski Jadran među neslavnim rekorderima
Zanimljivo je da se prema izvješću časopisa Which? Travel, Istra našla na drugom mjestu najopterećenijih turističkih destinacija u Europi s više od 133.000 noćenja na tisuću stanovnika. Unatoč tome, marketinške kampanje i dalje je često nazivaju najbolje čuvanom tajnom” Hrvatske.
Najveći problem imaju stare povijesne jezgre gradova koji nisu građeni za masovni turizam. “Dubrovnik i Prag ozbiljno pate”, ističe Butler. “No ponekad su rane koje su si sami nanijeli. Barcelona je jedan od glavnih primjera pritužbi na pretjerani turizam u medijima, ali ta je destinacija namjerno stavila fokus na turizam kao izvor razvoja, počevši od Olimpijskih igara 1992.”
Kao alternativa prenapučenim destinacijama, izvješće časopisa Which? Travel preporučuje manje poznata istočnoeuropska odredišta poput Rybnika u Poljskoj, Severoistočena u Sjevernoj Makedoniji i dijelove Rumunjske.
Mircea Crisbășanu, koji organizira biciklističke ture u Rumunjskoj, ističe da je jug zemlje vrlo miran: ‘Neka sela imaju prekrasnu tradicionalnu arhitekturu, a ljudi su vrlo prijateljski nastrojeni.’
Najmanje posjećena opcija u cijeloj Europi, s nula posjetitelja, jest norveški otok Jan Mayen. Budući da se nalazi unutar Arktičkog kruga i za posjet je potrebna posebna dozvola, vjerojatno će i ostati neobična turistička destinacija.
Statistike koje zabrinjavaju
Najviši turistički pritisak (turisti na 1.000 stanovnika):
- Zakintos, Grčka: 149.887
- Istarska županija, Hrvatska: 133.467
- Fuerteventura, Kanarski otoci: 118.720
Najveći broj turista po km²:
- Pariz: 418.280
- Središnja Atena: 88.535
- Kopenhagen: 63.944
Najviše noćenja:
- Mallorca: 51.193.029
- Pariz: 43.919.010
- Rim: 41.135.744
Hrvatska
Topli dani pred nama, evo kad dolazi promjena

Danas će vrijeme biti pretežno sunčano i razmjerno toplo. Poslijepodne u planinskim krajevima unutrašnjosti slab razvoj dnevne naoblake. Na Jadranu će puhati maestral i pulenat.
Pod utjecajem anticiklone, polja visokog tlaka, nad naše krajeve nastavlja se pritjecanje stabilnog suhog zraka sjevernih zemljopisnih širina. Ciklonalni poremećaji s Atlantika zadržavaju se pred zapadnom obalom Europe, a manja količina nestabilnog zraka prodire nad zapadno Sredozemlje.
Danas će vrijeme biti pretežno sunčano i razmjerno toplo. Poslijepodne u planinskim krajevima unutrašnjosti slab razvoj dnevne naoblake. Na Jadranu će puhati maestral i pulenat. Najviše dnevne temperature u unutrašnjosti oko 20, a na Jadranu do 25C.
Ultravioletni indeks je visok u planinskim krajevima i vrlo visok. Temperatura mora je od 18 do 20C.
Sutra u ponedjeljak u kotlinama unutrašnjosti, a mjestimice i na sjevernom Jadranu smanjena vidljivost zbog jutarnje magle. Nakon razilaženja magle sunčano uz slab razvoj dnevne naoblake osobito u gorju unutrašnjosti te nad priobalnim planinama.
Navečer porast naoblake sa zapada, a na sjevernom Jadranu će zapuhati slaba bura. Jutarnje temperature u unutrašnjosti od 5 do 8, na Jadranu oko 12C, najviše dnevne u unutrašnjosti od 17 do 20, na Jadranu od 22 do 25C.
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prije
DAN SESTRINSTVA / Evo tko su dobitnici odličja “Zadarsko bijelo srce” za 2025. godinu…
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 dan prije
AKO ZATREBA… / Danas su otvorene sljedeće trgovine u Zadru…
-
magazin3 dana prije
[VIDEO] Ivan Ive Županović predstavlja “Što san ti ja” – Još jedna pjesma za dušu
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prije
FOTOGALERIJA IZ BIOGRADA / Otkrivanjem spomenika kralja Tomislava i istoimenim dokumentarnim filmom započelo obilježavanje 1100 godina Hrvatskog Kraljevstva