Connect with us

Hrvatska

Što se sve mijenja u zdravstvu od 1. siječnja: Mnogima će porasti troškovi

Objavljeno

-

Godinu dana od stupanja na snagu reformskog paketa ministra Vilija Beroša, zdravstvo i dalje pritišću stari problemi – duge liste čekanja, nestašica lijekova i dugovi prema dobavljačima. U idućoj godini pacijentima prijeti rast cijena dopunskog zdravstvenog osiguranja, a oni koji nemaju dopunsku policu plaćat će veću participaciju za određene zdravstvene usluge.

U zakonskim izmjenama koje su stupile na snagu početkom ove godine zacrtano je i poskupljenje participacije, međutim s odgodom primjene za početak 2024. godine.
poster

Dakle od 1. siječnja svi osiguranici koji nemaju dopunsko zdravstveno za određene zdravstvene usluge plaćat će uvećan iznos participacije, iskazan u postotku porezne osnovice, prenosi tportal.

Tako se, primjerice, participacija po svakom danu bolničke zdravstvene zaštite uvećava s 3,01 na 4,01 posto proračunske osnovice ili s 13,29 na 17,70 eura.

Participacija se za specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu, uključujući dnevnu bolnicu i kirurške zahvate u dnevnoj bolnici, te za specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu u ambulantnoj fizikalnoj medicini i rehabilitaciji, raste s 3,31 na 4,41 euro.

Participacija za specijalističku dijagnostiku koja nije na razini primarne zdravstvene zaštite, za ortopedska pomagala i druge medicinske proizvode utvrđene listom tih pomagala i proizvoda podiže se sa 6,62 na 8,83 eura.

Za dentalna pomagala osobe od 18 do 65 godina plaćat će najviše 176,97 eura, umjesto sadašnjih 132,74 eura participacije, a stariji od 65 godina 88,46 umjesto 66,35 eura.

Participacija što je plaćaju oni bez dopunskog osiguranja liječnicima u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i za izdavanje lijeka po receptu dogodine se neće mijenjati i ostat će 1,32 eura.

Zakonom je određeno da osiguranici sudjeluju u troškovima zdravstvene zaštite u visini od 20 posto pune cijene zdravstvene zaštite, a taj iznos ne može biti manji od utvrđenog postotka proračunske osnovice. S druge strane, najviši iznos participacije po ispostavljenom računu za izvršenu zdravstvenu zaštitu ne može biti viši od 120,26 posto proračunske osnovice.

Proračunska osnovica za 2023. godinu iznosi 441,44 eura, a ista je i za 2024. godinu. Trenutno je najviši iznos participacije 265,44 eura, a sukladno rastu postotka proračunske osnovice u narednoj godini, penje se na 580,88 eura.

Privatnici dižu cijene dopunskog zdravstvenog

Privatne osiguravateljske kuće najavile su poskupljene polica dodatnog zdravstvenog osiguranja od 1. siječnja za tridesetak posto, uz obrazloženje da je usklađivanje cijena s inflacijom nužan potez kako bi se i dalje osigurala kvalitetna usluga na temelju polica osiguranja.

HZZO zasad neće dizati cijene dopunskog osiguranja, kao što je i najavljeno pri donošenju zakonskih izmjena.

Za dio osiguranika s niskim primanjima dopunsko zdravstveno plaća država, a ovih dana provedeno je usklađenje prihodovnog cenzusa s promjenama prosječnog indeksa potrošačkih cijena i promjenama prosječne bruto plaće u Hrvatskoj.

Prema novom cenzusu, pravo na besplatno dopunsko osiguranje od 1. siječnja moći će ostvariti osiguranici ako im ukupan prihod u prethodnoj kalendarskoj godini, iskazan po članu obitelji, mjesečno nije veći od 379,49 eura te samci ako im prihod u prethodnoj kalendarskoj godini mjesečno nije veći od 475,12 eura.

Smanjenje lista čekanja

Jedan od glavnih prioriteta za Beroševo ministarstvo i u narednoj godini bit će smanjenje lista čekanja. Zadnjih nekoliko mjeseci primjetan je napor bolnica diljem Hrvatske da skrate rokove čekanja na preglede. Većina ih je uvela mjere poput rada u poslijepodnevnim smjenama i vikendom kako bi se smanjilo čekanje na postupke po godinu dana i više.

Jedna od mjera koje je uvelo Ministarstvo zabrana je rada u privatnoj praksi doktorima koji su neophodni za dijagnostičke postupke na koje pacijenti čekaju dulje od 270 dana, prenosi tportal.

Naputak takvog sadržaja ministar Beroš poslao je nedavno bolničkim ravnateljima, a sve u cilju da se smanje liste čekanja.

Pazite da ne izgubite pravo na zdravstveno

Tijekom ove godine mnoge nezaposlene osobe izgubile su pravo na zdravstveno osiguranje zato što su se vodile kao nezaposlene u evidenciji Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, no istovremeno nisu bile u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

Sve osobe u ovoj situaciji trebale su se javiti HZZO-u do kraja lipnja 2023. godine kako bi prijavile svoj status, a oni koji su to propustili učiniti ostali su bez zdravstvenog osiguranja.

Ako ste se našli u ovom problemu, morate obnoviti svoj status te se nakon prijave na zdravstveno kao nezaposlene osobe javljati HZZO-u najmanje jednom u tri mjeseca kako bi se provjerile okolnosti na temelju kojih vam je status osiguranika prvotno utvrđen. Ako to ne učinite, opet riskirate gubitak zdravstvenog osiguranja.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

E-REGISTAR “NE ZOVI!” / Ne želite da vam trgovci telefonski nude proizvode i usluge? Vrlo jednostavno ih možete spriječiti…

Objavljeno

-

By

Vjerojatno nema vlasnika mobilnog ili fiksnog telefona u Hrvatskoj kojeg barem jednom, pozivom ili porukom, nije kontaktirao neki trgovac ili agent u call-centru nudeći razne proizvode i usluge.

Lako je za pretpostaviti da većina primatelja takvih poziva ili poruka nije bila zainteresirana za ono što im je nuđeno, a vrlo vjerojatno i ljutita zbog neželjenih poziva.

Mnogi, pak, ne znaju da mogu, ako žele, relativno jednostavno spriječiti takve pozive i poruke.

Postoji e-Registar NE ZOVI

Naime, u članku 12.1. Zakona o zaštiti potrošača piše da je “zabranjeno upućivati pozive i/ili poruke putem telefona potrošačima koji su se upisali u registar potrošača koji ne žele primati pozive i/ili poruke u okviru promidžbe i/ili prodaje putem telefona”.

Slijedom toga, u Hrvatskoj već godinama postoji e-Registar “NE ZOVI” – besplatni javni registar telefonskih brojeva potrošača koji ne žele da ih trgovci kontaktiraju telefonskim pozivima ili putem SMS i MMS poruka. Trgovci, pak, imaju zakonsku obvezu sve telefonske brojeve u tom registru izbrisati sa svojih pozivnih lista te ih ne smiju zvati niti slati poruke nudeći im proizvode ili usluge.

Naravno, ako netko želi da ga pojedini trgovci ipak kontaktiraju, može za njih zadržati posebne privole, ali ih može i opozvati u bilo kojem trenutku.

Kako se upisati u Registar?

Registar “NE ZOVI” javno je dostupan na stranicama HAKOM-a (Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti), a u njemu su vidljive samo tri informacije: je li pojedini broj upisan u registar, jesu li za taj broj povučene sve prethodno date privole te vremensku oznaku kada je broj upisan u registar. Ostale informacije vezane uz broj upisan u Registar “NE ZOVI” nisu javno dostupne.

Sam upis u Registar relativno je jednostavan. Obrazac zahtjeva za upis/ispis telefonskog broja koji je moguće preuzeti na stranici HAKOM-a treba popuniti (olovkom nakon ispisa ili elektronički) te ga dostaviti svome teleoperateru osobno u poslovnici ili e-mailom. Teleoperater potom ima rok od sedam dana da vaš broj upiše u Registar. Na ovoj poveznici možete provjeriti nalazi li se vaš broj u Registru nakon što ste zatražili upis.

Što ako trgovci nastave zvati?

Događa se, naravno, da i nakon toga neki trgovci zovu potrošače na brojeve koje su ovi upisali u Registar. Isprva to može biti zato jer trgovac nije još “skinuo” broj s liste pa ga valja upozoriti na to. A ako sepozivi trgovaca učestalo nastave, potrošač takve može prijaviti tržišnoj inspekciji Državnog inspektorata, koja je nadležna u tom slučaju.

Više detalja o e-Registru NE ZOVI možete pročitati OVDJE.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

POČELI UPISI U SREDNJE / Evo koje su najpopularnije, neke lani upisao samo jedan učenik…

Objavljeno

-

By

Pixabay

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih objavilo je detaljne statističke podatke o upisu učenika u srednje škole.

Generacija srednjoškolaca u petak je završila svoje srednjoškolsko obrazovanje, a već su u ponedjeljak počeli upisi u srednje škole diljem zemlje. Očekivani broj novoupisanih u školskoj godini 2024/2025. veći je od 48 tisuća, a upis će se u potpunosti obavljati elektronički.

Na mrežnim stranicama Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih u sklopu aplikacije Školski e-Rudnik objavljeni su statistički podaci o upisu učenika u srednje škole za prethodnu školsku godinu.

Od nešto više od 40 tisuća učenika u Hrvatskoj, 39.318 upisano je u srednju školu. Posjek po osnovnoj školi iznosio je 4,20.

Najviše djece upisalo se u strukovne škole, njih oko 70 posto, 27,4 posto učenika upisalo je gimnazijske programe, dok je umjetničke programe upisalo manje od 2 posto učenika.

Početku nastavne godine posebno se moglo veseliti 82 posto učenika koji su uspješno upisali svoj prvi izbor. Broj učenika s teškoćama u razvoju koji su upisali srednju školu iznosio je oko 3500, tj. oko 9 posto ukupnog broja učenika.

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih/Screenshot

Gimnazijski sektor kao prvi odabir htjelo je upisati 54,3 posto učenika, dok je najnezanimljiviji sektor mladima bio Geološko-naftno-rudarsko-kemijski koji je prvi na svome popisu imalo nešto više od 13 i pol posto učenika.

Od ukupnog broja pristiglih prijava, najuspješniji su bili umjetnički programi koji su upisali gotovo 40 posto učenika koji su se prijavili. Prag od 20 posto upisanih po broju prijava prešli su i Šumarstvo, prerada i obrada drva, Turizam i ugostiteljstvo, Gimnazije te Promet i logistika.

Najneuspješniji su u tom pogledu bili učenici koji su se htjeli upisati u strukovni sektor Grafičke tehnologije i audio-vizualnog oblikovanja gdje je od ukupnog broja prijava upisano svega 14 posto.

Neke od sednjoškolskih, uglavnom strukovnih programa, prošle je godine upisao po jedan učenik.

Za program autolimara na srpskome jeziku prijavilo se osam učenika, a prihvaćen je jedan. Za program na istome jeziku za automehaničara prijavilo se 14 djece. Bačvarem je htjelo postati 13-ero djece, dok se u waldorfsku alternativnu srednju školu namjeravalo upisati osam učenika.

Što se tiče privlačnih sektora po županijama, ne uzimajući u obzir interes za upis u gimnazijske programe, u 11 županija učenici su najviše upisivali smjerove povezane uz strojarstvo, brodogradnju i metalurgiju.

Radi se o Osječko-baranjskoj, Brodsko-posavskoj, Bjelogorsko-bilogorskoj, Koprivničko-križevačkoj, Međimurskoj, Varaždinskoj, Krapinsko-zagorskoj, Karlovačkoj te Zadarskoj i Šibensko-kninskoj županiji.

U tri županije učenici su najviše zanimanja pokazali za ekonomsko-trgovačko-poslovni sektor i to u Vukovarsko-srijemskoj, Virovitičko-podravskoj i Zagrebačkoj županiji.

Elektrotehničare i buduće računalne stručnjake najviše su privukle Sisačko-moslavačka i Požeško-slavonska županija te Grad Zagreb.

Najviše turstičkih djelatnika i menagement stručnjaka dolazi iz Dubrovačko-neretvanske, Splitsko-dalmatinske, Ličko-senjske, Primorsko-goranske te Istarske županije.

Najveći postotak učenika koji su odabrali umjetnički sektor ima Primorsko-goranska županija čijih je nešto manje od četiri posto učenika upisalo neki od umjetničkih programa, piše Dnevnik.hr.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Oprez, povlači se još jedan proizvod!

Objavljeno

-

By

unsplash

Opoziva se Z‘ dežele šunka sendvič od 500 grama s rokom upotrebe do 31. svibnja 2024., zbog utvrđene bakterije Listeria monocytogenes, izvijestili su u ponedjeljak iz Državnog inspektorata.

Riječ je o šunki slovenskog proizvođača Celjske mesnine d.o.o., lot broja 1413100, a veleprodaju ima zagrebački METRO Cash & Carry d.o.o.

Proizvod nije u skladu s Uredbom Komisije (EZ) od 15. studenoga 2005. o mikrobiološkim kriterijima za hranu, a obavijest se odnosi isključivo na navedeni proizvod, stoji u priopćenju.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu