Connect with us

Hrvatska

Stručnjakinja otkrila kome će najviše rasti plaće i kako će izgledati oporezivanje napojnica

Objavljeno

-

N1

Predsjednica sekcije rađunovođa pri HGK i tzv. šaptačica poduzetnicima, Đurđica Mostarčić, gostovala je u Newsnightu kod Ivane Tomić gdje je objasnila koliki porast plaća možemo očekivati od 1. siječnja.

Mostarčić kaže kako će povaćenje plaća varirati od grada do grada te da većina gradova još nisu objavili stope poreza koje će vrijediti od 1. siječnja 2024.

“Ako je plaća 1300 eura i više u gradu Zagrebu će rasti za 6,87 eura, u Splitu 6,69, a u Rijeci ili Osijeku 6,58 eura.”

“Trenutno upoznajemo sustav u kojemu imamo nižu stopu poreza – 20 posto plus prirez. U gradu Zagrebu je prirez bio 18,  kad to dvoje zbrojimo dobijemo 23,6 posto – upravo je to stopa novog poreza koja će biti kao takva prihvaćena i objavljena u Narodnim novinama. Očekuje se da će drugi gradovi napraviti isto. Recimo, u Splitu koji ima prirez 15 posto, u zbroju je to 23 posto, pa se očekuje da će to biti i nova stopa”, objašnjava Mostarčić.

Mostarčić je rekla kako još 556 jedinica lokalnih samouprava treba objaviti nove stope poreza i da se to očekuje u sljedećih nekoliko dana.

Za one koji imaju prijavljeno dvoje djece na sebe, plaća će rasti za 0 eura, poručuje Mostarčić i objašnjava zašto.

“Razlog tome je što se povećava osobni odbitak. Netko tko je i do sada imao dvoje djece pa je imao opciju da ne mora plaćati porez plus prirez, neće morati ni sada.”

Najveća razlika za građane koji su na minimalcu

“Oni koji će dobiti plaću za siječanj, njima bruto plaća raste na 840 eura. Ovisno o gradu iz kojeg dolaze, neto plaća otprilike raste od 100 eura na više. Najveći učinak reforme je za građane koji imaju minimalnu plaću. I sam ministar je rekao da je cilj porezne reforme da se pomogne onima koji imaju najniža primanja.”

Mostarčić kaže kako se ovom reformom dosta toga komplicira i da će biti dosta administrativnog opterećenja za poslodavce i radnike.

Posebno pravilo će vrijediti za radnike koji mijenjaju posao usred mjeseca.

“Taj radnik mora obavezno i jednom i drugom poslodavcu dati izjavu gdje navodi kolika mu je bila bruto plaća kod poslodavca od kojeg odlazi.”

“Ako vam ja kao računovođa kod poduzetnika kod kojeg ste prešli želim obračunati plaću, i uzmimo za primjer da radite kod nas 10 dana i plaća vam je bruto 700 eura, prema svim ovim pravilima ja bih vam zapravo morala umanjiti osnovicu za plaćanje mirovinskog prvog stupa. Međutim, vi ste u tom mjesecu i negdje drugdje imali bruto plaću i da bi novo i staro računovodstvo u zbroju moglo vidjeti je li to više od onih 1300 eura što nam trenutno čini limit za obračun svih plaća i umanjenje ove osnovice za mirovinsko, vi svakom računovodstvu morate dostaviti podatak koliko vam je bruto plaća kod onog drugog poslodavca”, objašnjava Mostarčić.

Mostarčić ukazuje da isto pravilo vrijedi i za strane radnike.

Fiskalizacija napojnica?

“S napojnicama će biti jako zabavno. U pravilu me ugostitelji pitaju mogu li oni objaviti da neće više primati napojnice. Ako odemo na kavu i ostavimo 20 centi napojnice, recimo po računu broj 28, u takvoj situaciji konobar treba otići do fiskalne kase i javiti poreznoj upravi da je po računu 28 dobio napojnice u iznosi od 0,20 eura i to naplaćeno u gotovini.”

Prema novoj reformi do 3360 eura u napojnicama godišnje možete imati bez plaćanja poreza.

“To će sve administrativno opteretiti – i poduzetnike i računovođe. Napojnice nisu samo za ugostitelje nego za sve one djelatnosti gdje je uobičajeno primati i davati napojnicu – frizeri, kozmetičari, vulkanizeri…”

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Provjerite jeste li ga kupili: Povlači se još jedan proizvod

Objavljeno

-

By

Unsplash

S hrvatskog tržišta povlači se još jedan proizvod.

Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Posuda za pečenje sa neprijanjajućom podlogom (Lim 28.2×15.4x7cm), bar koda 2200134884561, ostalih oznaka Art. Nr. SKU 34884501 STYLE 348845, zbog ljuštenja podloge lima.

Proizvod nije u skladu s Uredbom 178/2002 o utvrđivanju općih načela i uvjeta zakona o hrani, osnivanju Europske agencije za sigurnost hrane te utvrđivanju postupaka u područjima sigurnosti hrane. Detalji o opozivu proizvoda dostupni su na web stranici subjekta.

Podaci o proizvodu:

Proizvođač: NINGBO GENERAL UNION CO.LTD., Kina

Dobavljač: Pepco Poland Sp. z o.o., Poljska

Maloprodaja: Pepco Croatia d.o.o., Zagreb

Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima.

Detalje možete pogledati na stranici HAPIH-a.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

NESLUŽBENO: Od utorka poskupljuju sva goriva

Objavljeno

-

By

Prema neslužbenim informacijama, sva goriva opet poskupljuju. Od utorka benzin će biti skuplji za dva centa, dizel i plavi dizel za jedan cent. 

Prije dva tjedna, Vlada je 26. ožujka na telefonskoj sjednici odredila nove najviše maloprodajne cijene goriva, prema kojima je litra osnovnog benzina bila 1,52 eura, litra osnovnog dizela 1,45 eura, a litra plavog dizela 0,91 euro.

Cijene rastu zato što je potražnja veća od ponude, a ponuda se smanjuje već u nekoliko valova, vezano uz odluke zemalja OPEC-a i njihovih saveznika za smanjenjem opskrbe tržišta, kazao je u HTV-ovom Studiju 4 Ivan Brodić, glavni urednik portala Energy Pres.

– To je zbog toga što su te zemlje uglavnom ovisne o sirovini, u ovom slučaju nafti, pune proračune, odnosno planiraju proračune na visokoj cijeni te sirovine, kazao je.

– U ovom slučaju predvodi ih Saudijska Arabija, koja je od dolaska na vlast ili preuzimanja efektivne vlasti princa Bin Salmana u velikoj proračunskoj potrošnji, u kulturnom, sportskom, infrastrukturnom dijelu. Rusiji to dakako odgovara jer višom cijenom energenata efikasnije puni proračun, time i financira svoje ratne aktivnosti u Ukrajini, kazao je Brodić.

Istaknuo je da se cijena nafte planira na sastancima OPEC-a kao naftnog kartela jer to tako njima odgovara.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Znate li zašto je Uskrs najveći kršćanski blagdan i kako ga slave Hrvati?

Objavljeno

-

By

Kršćani danas slave svoj najveći blagdan, središnji događaj kršćanstva – Kristovo uskrsnuće od mrtvih. Spomen Kristova uskrsnuća slavi se svečanim misama, koje u većim gradovima predvode nadbiskupi i biskupi.

Noć uoči uskrsne nedjelje slavilo se vazmeno bdijenje, a mnogi smatraju kako je to najbogatiji liturgijski obred u Crkvi. Najranije kršćanske zajednice, po uzoru na pashalno bogoslužje, provodile uskrsnu noć u bdjenju, čitanju biblijskih tekstova i molitvama u očekivanju ponovnoga dolaska Gospodnjega.

Blagdan Uskrsa ne slavi se svake godine u isto vrijeme, već u prvu nedjelju nakon prvoga proljetnoga punog mjeseca (uštapa). Budući da prvi proljetni uštap može biti između 22. ožujka i 25. travnja, Uskrs se slavi unutar toga vremena.

Podrijetlo Uskrsa je u židovskom blagdanu Pashe pa su u katoličkoj liturgiji prisutni mnogi biblijski tekstovi koji podsjećaju na izlazak izabranoga naroda iz egipatskoga sužanjstva i prelazak preko Crvenoga mora.

Od III. stoljeća zaživjela je praksa krštenja katekumena u uskrsnoj noći, od IV. stoljeća Uskrs se slavi tri dana – počinje s večerom Gospodnjom na Veliki četvrtak, preko Velikoga petka i Velike subote, a završava uskrsnim vesperama; vrhunac slavlja čini bdijenje noć uoči Uskrsa. Priprema za Uskrs je 40-dnevni post što počinje na Pepelnicu, kao vremenom sjećanja na krsna obećanja, a kod odraslih katekumena priprava za krštenje i pokore.

Uskrsna je nedjelja jednako tako početak uskrsnoga ciklusa (Pentekoste), koji se zaključuje svetkovinom Duhova; prvih osam uskrsnih dana čini uskrsnu oktavu. Od 4. lateranskoga koncila godine 1215. uvedena je obveza da se vjernici najmanje jednom u godini moraju ispovjediti i o Uskrsu pričestiti.

U zapadnoj liturgiji uskrsno bdjenje obuhvaća blagoslov ognja, paljenje svijeće na “ognju bdjenja” i ophod kroz crkvu, nastavlja se podužim bogoslužjem riječi (pet starozavjetnih i dva novozavjetna čitanja), potom obnovom krsnih obećanja i naposljetku euharistijom.

U hrvatskoj tradicijskoj kulturi isprepleteni su katolički crkveni obredi s tradicijama drugoga podrijetla, posebno običajima i obredima vezanima uz proljetno buđenje prirode. U Velikom tjednu pripremalo se za nastupajuće blagdane – uređivala se kuća, pripremala hrana i odjeća, bojila i ukrašavala jaja – pisanice.

Od Velikoga petka kada utihnu crkvena zvona pa do njihove ponovne uporabe na Veliku subotu mještani su se pozivali na molitvu i u crkvu čegrtaljkama, škrebetaljkama i klepetarnicama.

Uobičajeno je pjevanje crkvenih pučkih napjeva i procesije. Post i nemrs završavaju svečanim blagoslovom jela u crkvi i njegovim blagovanjem u obiteljskom krugu na sam Uskrs. U nekim krajevima uobičajen je bio crkveni blagoslov vatre i obnova kućne vatre te paljenje uskrsnih krjesova, vazmenki. Na Uskrsni ponedjeljak, nakon dugoga vremena odricanja od zabave i plesa, ponovno je započinjao društveni život.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu