Connect with us

Hrvatska

Stiže novi zakon o plaćama u državnoj i javnim službama. Nekima jako rastu

Objavljeno

-

Hrvatski sabor je sa 77 glasa za, 12 protiv i 24 suzdržana donio Zakon o plaćama u državnoj službi i javnim službama na temelju kojeg bi zaposlenici s najnižim plaćama u idućoj godini mogli dobiti osjetno povećanje, a prve plaće po novom zakonu trebale bi biti one za ožujak. Cilj tog zakona je standardizirati plaće u javnom sektoru na održiv način za gotovo 240 tisuća zaposlenih čija se plaća osigurava u državnom proračunu. Vlada uređenje plaća u državnoj i javnoj službi ističe kao najveći reformski pothvat u javnoj upravi u posljednjih 30 godina.

Najniži koeficijent, s 0.631 porast će na 1.06, čime bi namještenici četvrte vrste, najslabije plaćeni, trebali dobiti osjetno veće plaće. Taj zakon zamjenjuje više od 300 propisa kojima je uređeno pravo na plaću te mijenja sadašnji sustav s 2500 kategorija radnih mjesta i više od 560 dodataka.

Njime se uvodi jedinstvena platna lista sa 16 platnih razreda i s rasponom koeficijenata od 1 do 8, s time da se najniži koeficijenti povećavaju za gotovo 60 posto. Novina je i uvođenje dodatka na plaću za učinkovitost rada koji će moći iznositi i do 30 posto, a bit će moguće i ostvarivanje godišnjeg bonusa za one s najboljim rezultatima.

Ocjenjivanje službenika

Kod ocjenjivanja službenika, najviše pet posto ukupnog broja zaposlenih službenika i namještenika moći će tijekom jedne kalendarske godine dobiti ocjenu “izvrstan”, a “naročito uspješan” najviše 15 posto. Ocjenjivanje će obavljati rukovodeći kadar.

Na zakon prihvaćeni su amandmani HDZ-a koji se odnose na zadržavanje dodataka na plaću službenicima i namještenicima osnovnih škola koji sudjeluju u eksperimentalnom programu te na uređenje dodataka pravosudnim policajcima zbog rada u posebnim uvjetima.

Izglasan je i Zakon o državnim službenicima koji donosi jedinstvena pravila za prijam u državnu službu, napredovanje u službi, ocjenjivanje, odgovornost za povrede službene dužnosti, stručno osposobljavanje i drugo.

Centraliziranim sustavom zapošljavanja, koji je u fazi provedbe, zapošljavanje će se provoditi centralizirano, putem online testiranja, čime će se osigurati objektivnost i transparentnost postupka izbora kandidata, ubrzati postupak izbora kandidata i doprinijeti zapošljavanju kandidata s potrebnim kompetencijama, tvrde iz vlade.

Zakon, uz ostalo, propisuje da se državnog službenika može bez njegove suglasnosti premjestiti iz jednog u drugo mjesto rada koje može biti udaljeno do 50 kilometara od mjesta stanovanja.

Broj stanovnika godinama pada, broj ljudi zaposlenih u javnom sektoru i državnim firmama godinama raste

Iako je Hrvatska izgubila 396.360 stanovnika od 2011., a više od pola milijuna od 2001., broj zaposlenih u javnom sektoru oštro je narastao. Zaposlenika u javnom sektoru je sve više i na državnoj i na lokalnoj odnosno regionalnoj razini.

Prema zadnjim raspoloživim podacima, iz 2019., u 576 jedinica lokalne i regionalne samouprave bilo je zaposleno 19.047 službenika i namještenika, odnosno 2409 zaposlenih u županijama, 10.777 u gradovima i 5861 u općinama.

U proteklih 20 godina u općinama se broj zaposlenih povećao više od dva i pol puta, u županijama je udvostručen broj zaposlenih, dok se u gradovima broj zaposlenih povećao za oko 50 posto.

Isti trend vrijedi i za državni javni sektor, u koji osim zdravstva, obrazovanja i socijalne skrbi spadaju ministarstva, agencije, policija i pravosuđe.

Prema podacima Ministarstva pravosuđa i uprave, u javnom sektoru je krajem 2020. radilo 237.990 ljudi. Ali bizarna stvar je da nitko nije zaista siguran u to koliko točno ljudi u Hrvatskoj radi u javnom sektoru. Osim informacija Ministarstva pravosuđa i uprave, koje ne obuhvaćaju državne kompanije poput HAC-a i Hrvatskih željeznica, postoje podaci prema kojima se broj zaposlenih penje do 350.000.

Hrvatski javni sektor godinama je meta kritika javnosti. No nikad dosad se nije poradilo na tome da se uvede nekakav sustav kojim bi se nagradilo dobre djelatnike dok bi se loše, za koje nitko ne skriva da postoje u značajnom broju, kaznilo. Tako se stvorio dojam o javnom sektoru kao leglu uhljeba, što je samo dijelom točno.

No nikad ni vlast ni sindikati nisu iskazali nikakav interes da se tim problemom pozabave, nego sve povišice koje se daju iz godine u godinu dobivaju svi, bez obzira kako i koliko rade. To javni sektor i dalje čini sporim, tromim, skupim i masivnim, građani su nezadovoljni uslugom koju iz godine u godinu skupo plaćaju, a nepravedno je prema dobrim i vrijednim radnicima iz javnog sektora.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Pogledajte koliko su plaće rasle u državnom, a koliko u privatnom sektoru

Objavljeno

-

By

Najnoviji statistički podaci pokazuju ubrzanje trenda rasta neto plaća pod snažnim utjecajem povišica u javnom i državnom sektoru.

Prosječna neto plaća isplaćena u travnju za ožujak iznosila je 1326 eura, što je u odnosu na isti mjesec lani nominalno više za 17,3 posto, a realno za 12,7 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. U ožujku su na snagu stupila dogovorena povećanja plaća u državnom i javnom sektoru pa je zabilježen snažan skok na mjesečnoj razini. Prosječna plaća je u odnosu na veljaču ojačala 6,3 posto nominalno, odnosno 5,4 posto realno.

U početku godine značajan utjecaj na snažan rast prosječnih plaća imao je rekordan skok minimalne plaće, koja je najzastupljenija u industriji i osobnim uslugama, a novo ubrzanje rasta potaknuto je povišicama u državnom i javnom sektoru, prenosi tportal.

Nakon što je Vlada uoči izbora odobrila najveće povećanje plaća u povijesti, vrijedno 1,63 milijarde eura, djelatnosti u kojima prevladava država bilježe nekoliko puta veću godišnju stopu rasta u odnosu na djelatnosti u kojima dominira privatni sektor.

Najveći skok dogodio se u zdravstvu i socijalnoj skrbi, gdje je prosječna plaća korigirana za inflaciju uzletjela 33,9 posto, dosegnuvši 1771 euro. Za usporedbu, realne plaće u prerađivačkoj industriji i trgovini, djelatnostima koje zapošljavaju najviše ljudi, porasle su 7,2 posto (na 1175 eura), odnosno 9,1 posto (na 1164 eura).

S godišnjim realnim rastom od 28,8 posto, prosječna plaća u javnoj upravi i obrani popela se na 1682 eura. U obrazovanju je zabilježena nešto niža stopa rasta (23,1 posto), uz prosjek od 1492 eura.

Ako izdvojimo dobrostojeće branše financija i ICT industrije, veći dio privatnog sektora sada znatno zaostaje u primanjima u odnosu na nacionalni prosjek. U većini djelatnosti u kojima prevladavaju privatne tvrtke prosjek plaća kreće se između 1000 i 1200 eura.

Prema izvješću DZS-a, medijalna neto plaća za ožujak iznosila je 1086 eura, što znači da je polovica zaposlenih imala manje, a polovica više od toga.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Popodne nas očekuje grmljavinsko nevrijeme. DHMZ izdao upozorenja, oglasila se i Civilna zaštita

Objavljeno

-

By

Nestabilno s kišom i vjetrom, a ponegdje i olujno nevrijeme s tučom, tako bi se najbolje moglo opisati vrijeme kakvo će u utorak biti u Hrvatskoj.

DHMZ je za zagrebačku regiju i za istok zemlje objavio narančasto upozorenje zbog mogućeg grmljavinskog nevremena, a i ostatak zemlje vjerojatno će biti izložen pljuskovima i grmljavini.

Upozorenje je stiglo i iz Ravnateljstva Civilne zaštite.

Pljuskove, grmljavinu i vjetar prognozirao je i meteorolog Bojan Lipovšćak.

“Glavnina nestabilne zračne mase nalazi se nad Istrom i sjevernim Jadranom. Prema mjerenjima mreže postaja pljusak.com od jutra je u Istri i na Kvarneru palo od 20 do 30 litara kiše na četvorni metar. Nad sjevernim Jadranom je pojačana grmljavinska aktivnost, linija nestabilnosti proteže se od Istre do obale Italije i premješta se prema srednjoj Dalmaciji, brzina premještanja je oko 45 km/h. Prema Slavoniji i Baranji premješta se oblačni sustav koji se brzo razvija nad planinama Bosne i Hercegovine. Grmljavinske aktivnosti bez značajnijih oborina ima i u Podravini”, kaže naš meteorolog Bojan Lipovšćak.

Što se tiče vremena u srijedu, DHMZ prognozira da će u većini krajeva biti djelomice sunčano, ali i dalje ne posve stabilno. Mjestimice malo kiše i pljuskovi s grmljavinom, osobito poslijepodne u unutrašnjosti, a navečer i na sjevernom Jadranu. Vjetar slab do umjeren jugozapadni i zapadni. Najniža jutarnja temperatura od 11 do 16, na obali i otocima između 15 i 19 °C. Najviša dnevna većinom između 20 i 25 °C.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Još imate kune? Evo gdje ih možete zamijeniti za eure

Objavljeno

-

By

Mnoštvo građana odlučilo si je sačuvati nekoliko kovanica i novčanica kune za uspomenu, no ako ste među onima koji su ih zametnuli ili ih nisu odnijeli na vrijeme, još imate priliku.

Svoje kune možete osobno donijeti u Hrvatsku narodnu banku na adresi Jurišićeva 17, Zagreb, od ponedjeljka do petka u vremenu od 8.30 do 15.30 sati. Novčanice možete zamijeniti bez vremenskog ograničenja, a kovanice sve do 31. prosinca 2025.

Iznos do 14.999,99 kuna moguće je na vlastitu odgovornost dostaviti i putem poštanskih usluga na adresu Hrvatska narodna banka, Direkcija za pohranu, obradu i opskrbu gotovim novcem, Trg hrvatskih velikana 3, 10000 Zagreb, uz informaciju o željenom načinu preuzimanja gotovog novca eura (u Hrvatskoj narodnoj banci ili dostava putem poštanskih usluga na adresu donositelja), ističu na službenim stranicama Banke.

Također, ako imate oštećene eure, možete ih zamijeniti za ispravne novčanice ili kovanice u HNB-u, prenosi 24sata.hr.

Hrvatska narodna banka prima na zamjenu euronovčanice čija površina iznosi 50% ili manje od 50% površine autentične originalne novčanice, euronovčanice obojene elektrokemijskom zaštitom, iznimno oštećene euronovčanice te neprikladne eurokovanice koje su prepoznatljive s lica ili naličja, uz uvjet da su dostavljene uz pripadajući obrazac zahtjeva s potrebnim prilozima, ističu.

 
Nastavi čitati

U trendu