Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

(FOTOGALERIJA) ARBANASI: Molitva vjernika “Vojske Bezgrešne” za svećenike i posveta Bezgrešnom Srcu Marijinom

Objavljeno

-

foto: Ines Grbić/Zadarska nadbiskupija

Skupina vjernika kao dio molitvene inicijative ‘Vojska Bezgrešne’ i podupiratelji Svećeničkog marijanskog pokreta (Cenakula), izvršili su posvetu Bezgrešnom Srcu Marijinom u petak, 8. prosinca, u župnoj crkvi Gospe Loretske u Arbanasima.

Susret je počeo euharistijskim klanjanjem, zatim je održano misno slavlje a potom molitveni susret posvete Bezgrešnom Srcu Marijinom na svetkovinu Bezgrešnog začeća. Prije sâmog čina posvete, susret u pokrajnjoj lađi crkve gdje se nalazi kip Gospe Loretske počeo je zazivom Duha Svetoga. Potom su vjernici, među kojima su bili župljani iz Arbanasa i iz drugih gradskih župa, molili krunicu, Litanije Bezgrešnom začeću, a onda su zajedno čitali tekst posvete Bezgrešnom Srcu Marijinom koji je obrazac predanja sebe Mariji iz pokreta Cenakula.

S vjernicima je bio i arbanaški župnik don Mate Kujundžić koji je također izmolio posvetu, a nakon posvete vjernike je poškropio blagoslovljenom vodom. Čin posvete sastoji se u osobnoj obnovi vjere u istine Evanđelja, riječ Isusa Krista koji je put, istina i život. Zatim se obnavlja krsni zavjet i predanje Kristu odričući se grijeha i potom izriče predanje Mariji. Za vrijeme posvete vjernici su imali  upaljene svjećice koje su na kraju susreta ostavili pred Gospinim oltarom.

Na početku susreta, vjernicima se obratila Sonja Petani, inicijatorica te molitvene inicijative. „Zadnjih godinu dana svakog ponedjeljka u crkvi Gospe Loretske molimo za svećenike. Nakon večernje mise ostanemo u molitvi pred Gospinim kipom i molimo za svećenike, biskupe, Papu i Crkvu. Prije četiri godine bili smo počeli moliti na jednu nakanu, a Duh Sveti nas je na kraju nadahnuo da cijela naša molitva bude za svete svećenike, po srcu Marijinom, kako je želio sv. Ivan Pavao II. koji je i zaštitnik ovog pokreta kao djela ljubavi za svećenike, biskupe i Papu. Prema Katekizmu Katoličke Crkve, „pastirska služba Petra i drugih apostola spada u temelje Crkve. Nastavljaju je biskupi pod Papinim prvenstvom”.

Papa Ivan Pavao II. posvećivao je sebe i cijeli svijet Gospi, i njegovo papinsko geslo je ‘Totus Tuus – Sav tvoj, Marijo’. Posvećivao je i prikazivao naše svećenike Mariji, tako i mi želimo. Otvoreni smo za sve da nam se priključe, tko želi moliti za svetu Crkvu i za svete svećenike dobro došao je ponedjeljkom, uvijek nakon večernje mise. Molimo zimi i ljeti, svaki ponedjeljak, bez stanke“, rekla je Petani.

Za dan posvete pripremali su se na osobit način 33 dana prikazivanjem sebe Bezgrešnoj. Nakon godinu dana okupljanja u molitvi, prvi put su u zajedništvu učinili posvetu Bezgrešnom Srcu Marijinom. To molitveno okupljanje Vojske Bezgrešne u Arbanasima prije četiri godine počele su tri arbanaške župljanke, Sonja Petani, Mira Batur i Marina Jurčević. Počeli su s jednom nakanom u devetnici, a onda se molitva profilirala baš u molitvu za svećenike.

„Došlo je i vrijeme korone, stanje u Crkvi je bilo kakvo je i slijedile smo poticaj. Dobile smo poticaj u srcu da treba moliti za svećenike i za Crkvu, da nas okupe, održe, tim više kad je bilo vrijeme korone. Postojane smo, Bogu hvala. Nismo odustajale ove četiri godine. Kad jedna nije mogla, molile bi dvije; ako se nismo mogle naći u crkvi, svaka bi molila kući. Onda su nam se i drugi ljudi počeli priključivati. Na početku smo molili za naše svećenike salezijance iz župe. Kako je rastao broj ljudi, odlučili smo da svatko moli s obzirom na poticaj koji dobije. Netko moli cijelu krunicu za jednog svećenika, netko svaku deseticu za drugog svećenika; netko može svako zrno desetice za drugog svećenika, za biskupe i nova svećenička zvanja.

Molitva uvijek počinje zazivom Duha Svetoga, pa molimo otajstva krunice, pretežno radosna otajstva jer želimo da se rasplamsa radost u srcima. Onda molimo Litanije za svećenike i svećenička zvanja, čitamo iz knjige ‘Svećenicima, Marijinim predragim sinovima’ don Stefana Gobbija. Molimo molitvu Bezgrešnom Srcu Marijinom i na kraju pjevamo marijansku himnu, pjesmu Svećeničkog marijanskog pokreta. Neka Gospodin čini, neka to sjeme raste, neka se širi Božja ljubav“, rekla je Sonja Petani, poručivši: „Pozivamo one koji žele da nam se priključe. Imamo srce kojim molimo za svećenike. Pozvani su svi koji prepoznaju ovo vrijeme i vide što se događa, vide stanje Crkve, u Hrvatskoj i svijetu. Mi u Hrvatskoj još smo zaštićeni, rekla bih, pod Gospinim plaštem“, istaknula je Petani.

O milostima po predanju Bezgrešnoj, Petani svjedoči i kako je njen suprug obolio od teške bolesti baš na blagdan Bezgrešnog začeća 2022. g. „Prošle godine bili smo u devetnici s određenim nakanama pred Bezgrešnom, kad se suprug razbolio. Ja sam uvijek sve predavala Bezgrešnoj. Veliki je križ, ali i velika je milost. To je veliko čudo u našem životu. Ljudi kažu: ‘Teška je dijagnoza, neka se dogodi čudo’, ali čudo se već dogodilo, da je toliko među nama. Uz Gospu, kad ideš pod križ s Gospom, sve je drugačije. Što god mi je teško, stavim se pred Mariju. Pomislim kako je ona prolazila razne situacije, posebno kad je bila pod križem. I onda imaš snagu, milosni mir“, rekla je Sonja Petani.

Posvetu Bezgrešnom Srcu Marijinom učinila je i Eni Perović. Priključila se molitvi u crkvi Gospe Loretske prije godinu i pol, privukla je molitva baš za svećenike. „Treba nam svećenika i trebamo moliti za naše svećenike, da im Bog da snage, da budu na pravom putu. U svijetu danas teško je njima i nama. Salezijanska sam suradnica, a  sv. Ivan Bosco kaže da su euharistija i Gospa veliki stupovi na uzburkanom moru današnjice, kad i Crkvu šibaju oluje. Pa sam rekla, ‘Idem pokloniti tih pola sata Gospi’. Bogu hvala koliko nas sada ima. Bog je velik i ništa mu nije nemoguće. Znalo se dogoditi da nekad i jedna osoba ostane poslije mise i moli, ili dvije. Ali uvijek je netko ostajao u molitvi za svećenike i biskupe. I to me dirnulo“, rekla je Perović.

Cenakul ili Svećenički marijanski pokret priznati je molitveni pokret u Katoličkoj Crkvi čije je djelovanje kao duhovsko Gospino događanje blagoslovio sv. Ivan Pavao II. Ime je dobio po Cenakulu na kojem su se okupljali apostoli s Marijom. Korijeni pokreta su u nadahnuću talijanskog svećenika don Stefana Gobbija (1930.–2011.) za okupljanjem svećenika koje je dobio tijekom molitve na hodočašću u kapelici ukazanja u Fatimi. Dok je 28. svibnja 1972. molio za svećenike koji su bili u napasti da iznevjere svećeničko zvanje i nepokorni crkvenoj vlasti, Gospa mu je počela govoriti. Na početku se uplašio, a Marija ga je ohrabrila riječima: “Ne boj se, ja sam ta koja ti govori. Želim preko tebe osnovati jedno djelo koje će biti velika pomoć Crkvi za buduća vremena”. Don Stefano je zamolio Mariju za znak potvrde, kojeg je dobio toga mjeseca u Nazaretu.

Prvi Cenakuli, molitve i bratstva između svećenika i vjernika počeli su 1974. i proširili su se po cijelom svijetu. Na Gospin poticaj, Svećenički marijanski pokret promiče predanje i posvetu Bezgrešnom Srcu Marijinom i širenje te pobožnosti među vjernicima. Don Stefano Gobbi svojevremeno je posjetio i Hrvatsku, Zadar i Zagreb, a djelovanje Svećeničkog marijanskog pokreta blagoslovio je i blagopokojni kardinal Franjo Kuharić.

Ines Grbić

Foto: I. Grbić

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

Općina Sv. Filip i Jakov među prvima u zemlji u povlačenju iz EU fondova!

Objavljeno

-

By

Vrtići i škole, vatrogasni i kulturni centri, mobilne ljekarne, biciklističke staze, aglomeracije, proširenje luka, centri za starije, energetske obnove, pomoćnici u nastavi… tek su neki od mjera i projekata realizirani sredstvima iz europskih fondova, a za dio njih nositelji su općine. Blizu 350 općina lani je povuklo iz europskih fondova 138 milijuna eura, a na vrhu su po povučenim sredstvima u odnosu na broj stanovnika općine Šandrovac, Velika Ludina, Rovišće, Goričan…, a po udjelu povučenog novca u odnosu na ukupno povučena Konavle, Rovišće, Medulin… Konavle su imale i najveći rast povučenih sredstava na godišnjoj razini. 

Posljednjih godina najizdašniji izvor europskog novca je NPOO. Pa je tako za izgradnju i opremanje više od tisuću osnovnih škola do sada  uloženo 2 milijarde eura, a oko 1,5 milijarde je bespovratno. Uloženo je 530 milijuna eura za mjesto u vrtiću za svako dijete, za gradnju 900 dječjih vrtića i stvaranje 44 tisuće novih kapaciteta. Dodatnih 320 milijuna eura izdvojilo se je za obnovu od potresa kojima je obnovljeno 150 škola i vrtića te 34 fakulteta i instituta na potresom pogođenim područjima.

Krajem ožujka uplaćena je osma tranša iz Mehanizma za oporavak i otpornost čime su sredstva dosegnula 7,3 milijardi eura od ukupnih 10 milijardi eura koliko iznosi ukupna alokacija. U financijskoj perspektivi 2021. – 2027. Hrvatskoj je iz svih izvora na raspolaganju 14,68 milijardi eura.

Prema izvješću od veljače, u plusu smo  gotovo 20 milijardi eura, a iz aktualne financijske omotnice 2021. – 2027. pokrenuto je 409 poziva za dodjelu bespovratnih sredstava vrijednih 10,76 milijardi eura. U međuvremenu taj je broj i veći.

Prema podacima Europske komisije objavljenim na portalu Cohesion Data, ugovorenost na razini Europske unije za kohezijsku politiku 2021. – 2027. (Europski fond za regionalni razvoj, Kohezijski fond, Europski socijalni fond plus i Fond za pravednu tranziciju) na dan 31. prosinca 2025. godine iznosila je 63,3 %, dok je Hrvatska iznad prosjeka EU te sa 72,1 % zauzima 10. mjesto.

Prema podacima Ministarstva financija, razlika između sredstava uplaćenih iz proračuna Europske unije u hrvatski proračun i sredstava uplaćenih iz hrvatskog proračuna u proračun Europske unije na kraju prošle godine iznosila je 19,92 milijarde eura u korist hrvatskog proračuna, od čega se 6,39 milijardi eura odnosi na Nacionalni plan oporavka i otpornosti.

Podatke koje smo analizirali preuzeti su iz Konsolidiranih izvještaja o prihodima i rashodima te primicima i izdacima 2025 za JLS (PRRAS), a odnose se na  Direktne pomoći (konta 6623 – tekuće pomoći od institucija i tijela EU-a te konto 6324 – kapitalne pomoći od institucija i tijela EU-a) te Indirektne pomoći (konto 6381 – tekuće pomoći iz državnog proračuna temeljem prijenosa sredstava EU i konto 6382 –kapitalne pomoći iz državnog proračuna temeljem prijenosa sredstava EU).

Podaci pokazuju da su općine u 2025. godini povukle 138 milijuna eura bespovratnih sredstava, a godinu prije 84,1 milijun eura. Odnosno, na godišnjoj razini povučeno je 54 milijuna eura ili čak 60 posto više. Lani 80-tak općina nije povuklo sredstva, kao ni preklani, a 227 općina povećalo je iznose povučenih bespovratnih sredstava u odnosu na godinu prije.

Najviše je po stanovniku lani povukla Općina Šandrovac, 1,1 tisuću eura, Velika Ludina je povukla po stanovniku nešto više od 920 eura, Rovišće 858 eura, Goričan 841 euro, Kraljevec na Sutli 824 eura, Vladislavci i Kijevo blizu 820 eura, Lokve 784,5 eura, Gola 780,5 i Donja Motičina blizu 705 eura po stanovniku. Najveći udjel povučenih sredstava u odnosu na ukupno povučena od strane općina imale su: Konavle 2,53 posto, Rovišće 2,45 posto, Medulin 2 posto, Velika Ludina 1,53 posto, Cestica i Nedelišće 1,49 posto, Sveti Filip i Jakov 1,36 posto, Goričan 1,34 posto, Lipovljani 1,32 posto, Cerna 1,30 posto i Stubičke Toplice 1,27 posto.

Pogleda li se trend, odnosno apsolutni rast povučenih sredstava u 2025. u odnosu na 2024. godinu, predvode Konavle s rastom od gotovo 3,5 milijuna eura, slijedi Rovišće s rastom od 3,2 milijuna, Cestica s rastom od 2 milijuna, Velika Ludina povukla je blizu 1,75 milijuna eura više novca iz europskih fondova, a tek nešto manje Stubičke Toplice i Lipovljani, nešto više od 1,5 milijuna rast povučenih sredstava imala je Gola, blizu 1,5 milijuna Goričan, nešto manje Cerna i za 1,4 milijuna rast povučenih europskih sredstava imao je Lobor.

U relativnom pokazatelju, u prvih deset su sljedeće općine: Konavle s rastom od preko 17 tisuća posto, Stubičke Toplice s rastom od 7,2 tisuće posto, Pisarovina 4,8 tisuća posto, Cestica 4,2 tisuće, Šenkovec 3,5 tisuće, Gornja Stubica povećala je iznos povučenog novca na godišnjoj razini za 2,9 tisuća posto, nešto manje Lobor i Zrinski Topolovac, dok su za nešto više od 2 tisuće posto povećanje povučenog novca imale Velika i Sveti Juraj na Bregu. (L.K.)

Izvor: nacelnik.hr

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

U Domu Županije sastanak o jednom od najvećih vodoopskrbnih projekata u Hrvatskoj

Objavljeno

-

By

U Domu Zadarske županije održan je radni sastanak posvećen analizi stanja i daljnjim koracima u realizaciji strateškog projekta vodoopskrbe zadarskog područja, koji se nadovezuje na koordinacijski sastanak održan u ožujku u Banskim dvorima.

Riječ je o jednom od najvećih i najkompleksnijih sustava vodoopskrbe u Hrvatskoj, čija je provedba ključna za trajnu, stabilnu i pouzdanu opskrbu pitkom vodom stanovnika otoka, priobalja i zaleđa Zadarske županije.

Na sastanku su sudjelovali predstavnici Hrvatskih voda, predvođeni generalnim direktorom Zoranom Đurokovićem, predstojnik Ureda predsjednika Vlade Zvonimir Frka-Petešić, župan Josip Bilaver i gradonačelnik Zadra Šime Erlić sa suradnicima, načelnici otočnih općina, predstavnici Vodovoda Zadar te projektanti.

Sastanak u Domu Županije bio je usmjeren na operativnu razradu, usklađivanje dinamike aktivnosti te pripremu sljedećih koraka u provedbi projekta. Razgovaralo se o tehničkim, organizacijskim i provedbenim pitanjima, kao i o koordinaciji svih uključenih dionika kako bi se projekt nastavio razvijati prema predviđenom planu.

Projekt obuhvaća dva velika segmenta – otočni i kopneni dio sustava. Na otočnom području planirano je ukupno 238 kilometara cjevovoda, od čega 24 kilometra podmorskih dionica, 13 vodospremnika, među kojima su tri s hidrostanicom, deset crpnih stanica te tri desalinizatora. Za otočni dio završeni su idejni projekti, a u izradi su 64 glavna projekta.

Kopneni dio projekta obuhvaća 136 kilometara cjevovoda, deset vodospremnika i 12 crpnih stanica, a u tijeku je završna faza izrade 24 idejna projekta.

Uz pripremu projektne dokumentacije i provedbu velikih infrastrukturnih zahvata, Vodovod Zadar među prioritetnim ciljevima ima i sustavnu borbu protiv gubitaka vode — osobito važnu na području koje u ljetnim mjesecima bilježi znatno povećanje potrošnje i dodatno opterećenje mreže.


Na sastanku je naglašena važnost nastavka kvalitetne suradnje između lokalne razine, Hrvatskih voda, Vodovoda Zadar, resornog ministarstva i Vlade RH. Upravo je takva koordinacija ključna za provedbu projekta ovakve veličine i složenosti. Projekt će dugoročno pridonijeti sigurnijoj, učinkovitijoj i održivijoj vodoopskrbi zadarskog zaleđa i otoka. Njegovim dovršetkom uspostavit će se pouzdana i trajna opskrba pitkom vodom i na onim područjima, osobito na većini otoka i u dijelovima zaleđa, gdje javni vodoopskrbni sustav danas još nije uspostavljen.

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTO / Ministar Fuchs obišao novu zgradu “Ante Kuzmanića”, jednu od najmodernijih medicinskih škola u Hrvatskoj

Objavljeno

-

By

Ministar znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs danas je boravio u radnom posjetu Zadarskoj županiji, tijekom kojeg je u pratnji župana Josipa Bilavera i gradonačelnika Šime Erlića  obišao novu zgradu Medicinske škole Ante Kuzmanića u Zadru-jedan od najmodernijih centara kompetentnosti u Hrvatskoj.

Nova školska zgrada, u koju su učenici uselili nakon uskrsnih blagdana, donijela je značajno unapređenje uvjeta rada i obrazovanja. Ravnateljica škole Anita Basioli istaknula je veliko zadovoljstvo učenika i djelatnika novim prostorima i opremom.

„Presretni smo. Učenici su oduševljeni uvjetima rada i svime što im nova škola omogućuje. Ovo nije samo nova zgrada, već i novi standard obrazovanja“, poručila je Basioli, zahvalivši svima uključenima u projekt.

Gradonačelnik Šime Erlić čestitao je svima koji su sudjelovali u realizaciji projekta, istaknuvši kako je riječ o važnom iskoraku za obrazovni i zdravstveni sustav.

Naglasio je da Zadar danas ima moderan i kvalitetan centar kompetentnosti koji zadovoljava najviše standarde obrazovanja te omogućuje učenicima stjecanje znanja i vještina potrebnih za rad u zdravstvenom sustavu.

„Ovo je centar kompetentnosti s najvišim standardima učenja, gdje će se učenici moći specijalizirati u području koje je iznimno važno i deficitarno-zdravstvenom sektoru. Ovdje će stasati nove generacije mladih stručnjaka koje će jačati naš zdravstveni sustav“, rekao je Erlić.

Dodao je i kako je realizacija projekta rezultat dugogodišnjeg rada i suradnje brojnih dionika, zahvalivši pritom djelatnicima škole, resornom ministarstvu i Vladi Republike Hrvatske, kao i ministru  Fuchsu na podršci i dolasku u Zadar.

Župan Zadarske županije Josip Bilaver istaknuo je kako je riječ o jednom od najvažnijih obrazovnih projekata u županiji te je izrazio zadovoljstvo što je Medicinska škola konačno preselila u novi, suvremeno opremljeni prostor koji učenicima omogućuje znatno bolje uvjete rada, osobito u izvođenju praktične nastave.

Naglasio je da je ovo velik dan ne samo za školu, nego i za cijelu Zadarsku županiju, budući da je riječ o prvoj novoj srednjoj školi izgrađenoj u 21. stoljeću u našoj županiji. Posebno je istaknuo da je škola jedan od dva centra kompetentnosti u županiji, dok ih u Hrvatskoj ukupno ima 25, što dodatno potvrđuje važnost projekta.

Podsjetio je kako se na realizaciju čekalo dulje nego što se očekivalo, ali da je konačan rezultat u potpunosti opravdao ulaganja i vrijeme.

„Najvažnije je da je škola danas u funkciji i da učenici imaju vrhunsku opremu i uvjete koji im otvaraju nove mogućnosti za stjecanje znanja i vještina potrebnih za rad u zdravstvenom sustavu“, poručio je župan.

Zahvalio je  svima koji su sudjelovali u realizaciji projekta, čestitao djelatnicima škole i učenicima te posebno zahvalio Vladi Republike Hrvatske na financijskoj i institucionalnoj potpori, uz napomenu kako se planiraju i daljnja ulaganja u projektiranje  još dvije nove srednje škole.

Ministar Radovan Fuchs naglasio je kako je riječ o jednom od pet najopremljenijih centara kompetentnosti u Hrvatskoj te primjeru snažnog ulaganja u strukovno obrazovanje.

„Dobili smo jedan od najvrjednijih centara kompetentnosti u Hrvatskoj, na najvišoj mogućoj razini kvalitete. Ovakav objekt rijetko se viđa i na europskoj razini, a svojim sadržajem i opremom podsjeća na malu bolnicu, što učenicima omogućuje vrhunsku praktičnu edukaciju“, rekao je ministar.

Podsjetio je kako Vlada kontinuirano ulaže u obrazovni sustav, s više od 3,2 milijarde eura ulaganja u sve razine obrazovanja- od vrtića do visokog školstva. Cilj je, među ostalim, do 2030. godine osigurati mjesto u vrtiću za svako dijete te omogućiti jednosmjensku nastavu u svim školama.

Dodao je i kako se paralelno razvija visoko obrazovanje, istaknuvši važnost Sveučilišta u Zadru koje kontinuirano jača svoju akademsku i međunarodnu prepoznatljivost.

Obilazak nove zgrade Medicinske škole Ante Kuzmanića dio je šireg investicijskog ciklusa u obrazovanje, s ciljem podizanja standarda nastave i stvaranja kvalitetnijih uvjeta za obrazovanje budućih generacija.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu