Connect with us

Svijet

Slovenija je masovno kažnjavala ljude u koroni. Sad im vraća novac i briše dosjee

Objavljeno

-

Burek je koštao izgladnjelog dostavljača 400 eura jer je sjeo na stepenice crkve u Ljubljani kako bi pojeo svoju užinu tijekom prve karantene u slovenskoj prijestolnici. Sve je snimljeno kamerom. Fotografija policije koja je okružila dostavljača zbog “zločina” skidanja maske brzo se proširila Slovenijom.

BBC piše kako je ovaj slučaj postao simbolom oštrog načina na koji su vlasti provodile covid mjere. Međutim, sad će taj vozač dobiti svoj novac natrag i njegov policijski dosje će biti izbrisan. Isto vrijedi i za više od 60.000 drugih Slovenaca koji su prekršili mjere tijekom pandemije. 

Policija je izdala kazne u vrijednosti od gotovo 6 milijuna eura u razdoblju dužem od dvije godine, ali od ovog tjedna na snagu stupa zakon o povratu tog novca. Time se ispunjava obećanje koje je dao premijer Robert Golob prije nego što je njegov Pokret za slobodu, stranka lijevog centra, izabran prošle godine.

Nije se moglo normalno živjeti bez covid-potvrda

Prethodna administracija, koju je vodio bivši premijer Janez Janša, nametnula je stroga ograničenja slobode kretanja i okupljanja. Slovencima nije bilo dopušteno putovati izvan svojih lokalnih područja, a na snazi je bio i policijski sat noću.

Gladni dostavljač bio je samo jedan od mnogih koji su kažnjeni zbog kršenja obveze nošenja maske za lice koja se odnosila na otvorene prostore, ali i na unutrašnjost pojedinih objekata. Bilo je gotovo nemoguće obavljati svakodnevne aktivnosti bez covid-potvrda. 

Ustavni sud je ukinuo sve te mjere. No vlastima je sve do sada trebalo poništiti izrečene kazne. Ekolog Rok Rozman, višestruko kažnjen zbog sudjelovanja u prosvjedima, smatra da je donesena ispravna odluka.

Član Janšine strane: Ovo je pljuvačka u lice zdravstvenim radnicima

“Dekreti kojima su izricali kazne nisu bili utemeljeni na zakonu. Vlada je to znala – i ako to znači da sada moraju vratiti novac, tako to ide. Ako živite u zemlji s vladavinom prava, to bi se trebalo odnositi na sve”, kazao je. 

To gledište dijeli i sadašnja administracija. Ministrica pravosuđa Dominika Švarc Pipan izjavila je da bi vraćanje novca pomoglo ponovnoj izgradnji povjerenja Slovenaca u vladavinu prava, “koje je značajno narušeno uporabom pretjerane i protuustavne represije tijekom pandemije”.

Ipak, zakon o restituciji nije naišao na opću dobrodošlicu. Jedan zastupnik iz Janšine Slovenske demokratske stranke smatra da vraćanje kazni “pljuje u lice svim onim zdravstvenim radnicima koji su se neumorno borili za živote naših sugrađana”.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Pala vrijednost dolara

Objavljeno

-

Na azijskim se burzama danas trguje oprezno jer ulagači ne žele riskirati prije objave novih podataka o inflaciji u SAD-u i Europi, koji bi mogli utjecati na smjer tržišta. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je u 7:00 sati gotovo nepromijenjen u odnosu na jučer, kada je blago pao.

Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks oslabio 0.15 posto, dok su cijene dionica u Hong Kongu i Južnoj Koreji skliznule između 0.3 i 0.9 posto U Australiji i Šangaju porasle su, pak, između 0.1 i 0.5 posto. Nakon što je prošloga tjedna azijski MSCI indeks dosegnuo najvišu razinu u sedam mjeseci, na početku ovoga tjedna na tržištima vlada oprez.

Među ostalim, zbog toga što su jučer na Wall Streetu Dow Jones i S&P 500 indeks skliznuli s rekordnih razina. Dow Jones oslabio je 0.16 posto, dok je S&P 500 skliznuo 0.38, a Nasdaq indeks 0.13 posto. Nakon što su prošloga tjedna indeksi snažno porasli, zahvaljujući euforiji u vezi razvoja umjetne inteligencije, novi je tjedan počeo blagim padom cijena dionica.

Očekuje se da će Fed početi smanjivati kamate od lipnja

S&P 500 indeks porastao je u 15 od posljednjih 17 tjedana, što se dogodilo još samo jednom u posljednjih 50 godina. Tako dugi pozitivan trend zahvaljuje se špekulacijama da će američka središnja banka u ovoj godini agresivno smanjiti kamatne stope, počevši od ožujka.

Međutim, nakon što su nedavni podaci pokazali da je inflacija u SAD-u u siječnju neočekivano porasla, smanjenje kamata Feda u ožujku više se na tržištu ni ne spominje, a splasnuli su i izgledi za rez u svibnju.

Tako sada na tržištu prevladava mišljenje da će Fed početi smanjivati kamate na sjednici u lipnju. Prošloga su tjedna špekulacije o kamatama bile u drugom planu jer je tržište pokretala euforija u vezi umjetne inteligencije, nakon što je proizvođač čipova Nvidia objavio bolje kvartalne poslovne rezultate nego što se očekivalo.

No, tržište se posljednjih dana smirilo, a u fokusu su ponovno gospodarski pokazatelji koji bi mogli utjecati na očekivanja u vezi kamatnih stopa. S najviše pažnje čeka se izvješće o indeksu cijena za osobnu potrošnju, koje Fed pažljivo prati, a koje će biti objavljeno u četvrtak.

Dolar oslabio, cijene nafte stagniraju

Pokaže li se da inflacija ne popušta kako se procjenjuje, tržište bi se moglo naći pod pritiskom, s obzirom da su cijene dionica posljednjih mjeseci rasle gotovo neprestano. Na valutnim je tržištima, pak, vrijednost dolara prema košarici valuta pala.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se jutros oko 103.77 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 104.01 bod. Pritom se tečaj dolara prema japanskoj valuti kreće oko 150,50 jena, kao i jučer u ovo doba.

No, američka je valuta oslabila u odnosu na europsku, pa je cijena eura dosegnula 1,0850 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,0815 dolara. Cijene nafte, pak, stagniraju, nakon jučerašnjeg rasta. Cijena barela na londonskom tržištu ojačala je jutros 0.02 posto, na 82,55 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 0.06 posto, na 77,65 dolara.

 
Nastavi čitati

Svijet

Nike u nezapamćenim problemima

Objavljeno

-

By

Nike je desetljećima bio simbol uspješnog marketinga, sportske opreme najviše kvalitete i uvijek inovativnog dizajna. No od 2020. sve se promijenilo. Sve više tone u prosječnost, a to je krenulo dolaskom jednog čovjeka na čelnu funkciju.

Kada je John Donahoe predstavljen kao izvršni direktor 2020. godine, malo tko je slutio da će taj trenutak označiti kraj jedne ere. Ere u kojoj je Nike dominirao sportskim tržištem, u kojoj su njihove reklamne kampanje bile predmet na fakultetima, a najbolji sportaši borili se za priliku zavrijediti čast da dobiju autorske proizvode, piše tportal.

Samo četiri godine kasnije američki modni gigant djeluje posve obezglavljeno. Najiskusniji i najuspješniji djelatnici napustili su firmu, proizvodi djeluju nemaštovito i reciklirano, a čak se i njihovi sportaši na internetu rugaju proizvodima na kojima je njihovo ime.

Ovakvom strmoglavom padu teško je pronaći jedan uzrok. Dapače, da bi se dogodio toliko zamjetno srozavanje reputacije od najpoželjnijeg do gotovo prosječnog brenda, moralo se dogoditi više toga. Stručnjaci vjeruju da je sve krenulo upravo smjenama ključnih ljudi, onih koji su iz pozadine vukli poteze koje, zasad, nitko ne zna ponoviti.

Koliko se Nike oslanjao na iskustvo i podrobno poznavanje brenda, najbolje govori podatak da je u šest desetljeća postojanja promijenjeno tek četvero izvršnih direktora.

Osim što je na čelo kompanije došao čovjek s bitno drugačijim fokusom i pristupom radu, sve se poklopilo s nizom odlazaka u ključnom sektoru – onom kreativnom. Naime upravo su oko 2020. godine otišli najiskusniji dizajneri, marketinški gurui i direktori s dugogodišnjim iskustvom. Kako bi se kompanija restrukturirala, što je pratio novi niz dolazaka i odlazaka, jedna od odluka s najtežim posljedicama bila je centralizacija odjela.

Asocijacije s neustrašivošću na sportskim terenima i gotovo nadljudskim moćima koje posjeduju proslavljeni sportaši, Nikeove ikone poput Michaela Jordana, Tigera Woodsa i LeBrona Jamesa, uzdigle su ovaj brend do statusa najpoželjnijeg u sportskom svijetu. No preko noći sve je stavljeno u drugi plan, a posljedice su danas gotovo katastrofalne.

Jedan od događaja koji to najzornije prikazuje jest odlazak Woodsa, slavnog golfera koji je, uz Jordana, bio ponajveći simbol Nikea. Otišao je u prosincu, nakon dugih 27 godina bliske suradnje, s već spremnom vlastitom linijom sportske opreme koja će uskoro osvanuti u trgovinama.

I sve bi bilo u redu da je otišao samo Woods. Nike bi preživio bez jedne ugledne zvijezde. No to je bilo daleko od kraja.

U posljednjim mjesecima Nikeu su leđa okrenuli i brojni nogometaši, među kojima su Casemiro (Adidas), Lisandro Martinez (Adidas), Harry Kane (Skechers), Diogo Dalot (Puma), Raheem Sterling (New Balance) te trio iz Manchester Cityja koji se okrenuo Pumi – Jack Grealish, Manuel Akanji i hrvatski reprezentativac Mateo Kovačić.

Uz Jordana, to su Cristiano Ronaldo, Kylian Mbappé i Marcus Rashford, no stručnjaci su složni u stavu da se Nike bez daljnjih ulaganja i novih potpisa opasno poigrava ‘ispadanjem’ sa sportskih terena. Tim više što navedene zvijezde više ni približno ne sjaje kao prethodnih godina.

 
Nastavi čitati

Svijet

Florida donijela zakon o zabrani društvenih mreža djeci ispod 16 godina

Objavljeno

-

By

Unsplash/Adem AY

Parlament Floride pod republikanskom kontrolom donio je zakon o zabrani društvenih medija djeci ispod 16 godina, potez za koji pristaše tvrde da će zaštititi maloljetnike od online rizika za njihovo mentalno zdravlje.

Mjera, koja sada ide na potpis republikanskom guverneru Ronu DeSantisu, zahtijeva od društvenih mreža da ukinu račune svih ispod 17 godina.

Zastupnički dom je zakon usvojio sa 108 glasova za i sedam protiv, nekoliko sati nakon što je Senat dao svoje konačno odobrenje.

DeSantis, koji nije otkrio hoće li potpisati mjeru, prošli mjesec je izrazio zabrinutost o potencijalnom kršenju prava na privatnost.

Pristaše su rekle da će zakon štititi djecu od štetnih učinaka društvenih medija poput anksioznosti, depresije i drugih mentalnih bolesti te da će biti na dobrobit onima koje takve platforme koriste prekomjerno.

Kritičari kažu da zakon krši prvi amandman američkog ustava koji jamči slobodu govora i da bi roditelji, a ne vlada, trebali donositi takve odluke.

Utah je u ožujku 2023. postala prva savezna američka država koja je usvojila zakone o regulaciji dječjeg pristupa društvenim mrežama, a uskoro su mu se pridružili Arkansas, Louisiana, Ohio i Teksas, prema analizi pripremljenoj uoči donošenja zakona na Floridi. Analiza kaže da i brojne druge savezne države razmišljaju o sličnim regulativama.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu