Tech
Moramo li imati zimske gume i ako nema snijega?
Vozači u Hrvatskoj od 15. studenoga tekuće godine do 15. travnja iduće godine moraju imati zimsku opremu na zimskim dionicama javnih cesta, a od 1. studenog do 31. ožujka i danju je na motornim vozilima obavezno korištenje dnevnih ili kratkih svjetala.
Obavezna upotreba zimske opreme odnosi se na sve vrste motornih vozila bez obzira na vremenske uvjete i stanje kolnika, izuzev vozila oružanih snaga Republike Hrvatske, piše HAK.
Zimska oprema
U Hrvatskoj je zimska oprema obvezna na zimskim dionicama javnih cesta od 15. studenoga tekuće godine do 15. travnja iduće godine.
Pod zimskom opremom motornih vozila kategorije M i N čija najveća dopuštena masa nije veća od 3,5 tona, podrazumijevaju se:
– četiri zimske gume (M+S) ili
– četiri ljetne gume s najmanjom dubinom profila od 4 mm i s lancima za snijeg spremnim na postavljanje na pogonske kotače.
Zimska oprema za autobuse podrazumijeva:
– lanci na pogonskim pneumaticima ili
– zimski pneumatici (M+S) postavljeni na pogonske kotače.
Autobusi i teretna vozila koja zbog tehničkih razloga ne mogu postaviti lance na pogonske kotače, moraju imati zimske gume (M+S) na pogonskim kotačima.
Treba li imati lance i ako nema snijega?
Kako piše HAK, sukladno članku 193. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (NN 70/19) zimski uvjeti podrazumijevaju kolnik prekriven snijegom ili kad je na kolniku poledica.
Ako prometna policija zatekne vozilo bez zimske opreme na cesti u vrijeme kada je zimska oprema obvezna, naredit će vozaču da odmah zaustavi vozilo ili da nastavi voziti cestom na kojoj je kretanje te vrste vozila dopušteno ili da upotrijebi zimsku opremu. U suprotnom, vozaču prijeti novčana kazna od 132,72 eura, odnosno 1.000 kuna.
Kako je to uređeno u drugim zemljama?
Pravila o zimskoj opremi nisu u svim zemljama ista. HAK donosi europske zakone koji su u pogledu zimske opreme vozila vrlo različiti. U većini država ta je obveza datumski određena, no kod nekih je obavezna zimska oprema kad su na snazi zimski uvjeti na cestama, odnosno kad je na kolniku snijeg, ugaženi snijeg ili kad je poledica.
U većini europskih država zimsku opremu čine četiri zimske gume, no u pojedinim državama, kao i u Hrvatskoj pod zimskom opremom dopuštene su četiri ljetne gume, minimalnog utora do 4 mm, s lancima za snijeg u prtljažniku.
Primjerice u Austriji sva vozila moraju imati zimsku opremu. Kazne se kreću od 35 eura do 5.000 eura. Gume moraju biti M+S i utori moraju biti duboki minimalno 4 mm. Također, umjesto zimskih guma na vozilu može biti i kombinacija ljetnih guma s lancima.
U Sloveniji je obavezna zimska oprema unutar vremenskog perioda, kao i izvan vremenskog perioda u slučaju zimskih uvjeta na cestama. Za vozila do 3.5t: 4 zimske gume ili ljetne gume (min. 4mm utora) + lanci.
Bosna i Hercegovina ima obveznu zimsku opremu bez obzira na vremenske uvjete. Zimska oprema podrazumijeva četiri zimske gume (MS, M+S, M&S, Snow Winter i dr.) ili zimske gume (MS, M+S, M&S, Snow Winter i dr.) na pogonskim kotačima i lanci za snijeg na najmanje dva pogonska kotača ili četiri ljetne gume (min 4mm dubine utora) s lancima na najmanje dva pogonska kotača.
U Srbiji je zimska oprema također obavezno, no u zimskim uvjetima vozila moraju imati M+S gume na pogonskim kotačima vozila do 3.5 t. Minimalna dubina utora je 4 mm. Lanci za snijeg su obavezni na označenim dionicama. Autobusi i kamioni moraju imati lopate za snijeg.
Detalje kakvi su propisi u pojedinima europskim zemljama pronađite OVDJE.
Tech
KRAJ JEDNE ERE / Volkswagen povukao povijesni potez – ukinut Golf dizel
Volkswagen Golf i dizelski motori čine nerazdvojnu cjelinu još od prve generacije ovog modela, no jedno veliko europsko tržište upravo je poslalo legendarni Golf u povijest. Zbog iznimno slabe potražnje kupaca, Volkswagen je donio radikalnu odluku i u Velikoj Britaniji u potpunosti izbacio dizelske inačice Golfa iz prodajnog programa.
Kako je za automobilski magazin auto motor und sport službeno potvrdio glasnogovornik Volkswagena, konfiguriranje novih Golfova s dizelskim motorom za britanske kupce više nije moguće. Svi tamošnji ljubitelji dizela koji pod svaku cijenu žele kupiti ovaj model morat će se zadovoljiti isključivo gotovim vozilima koja se trenutačno nalaze na skladištima i lagerima ovlaštenih trgovaca, piše Ivana Kaldinov za Fenix magazin.
Povijest duga točno pola stoljeća
Ova odluka označava bolan prekid tradicije koja je započela još davne 1976. godine u prvoj generaciji Golfa, pod čijim je poklopcem kucao atmosferski 1,5-litreni dizelaš s tek 50 KS (kasnije pojačan na 1,6 litara i 54 KS). Dolaskom turbopunjača rođen je legendarni GTD sa 70 KS, a kroz iduće generacije i desetljeća smjenjivale su se legendarne generacije SDI i legandarnih TDI motora koji su stekli status ikone diljem Europe, a posebice na našim prostorima.
U aktualnoj osmoj generaciji (Golf 8), kupci su mogli birati dobro poznati 2.0 TDI motor u izvedbama sa 116 ili 150 KS. Međutim, na otoku je ta priča sada trajno završena.
Britanci masovno okrenuli leđa dizelašima
Odluka o uklanjanju dizelskih opcija iz ponude izravna je posljedica drastičnog pada interesa kupaca. Brojke Europskog udruženja proizvođača automobila (ACEA) zorno prikazuju razmjere ovog tržišnog sloma: u Velikoj Britaniji su u prvih pet mjeseci 2026. godine prodana tek 16.943 automobila s dizelskim motorom – i to računajući sve automobilske marke zajedno! Kada se ta brojka usporedi s ukupnim britanskim tržištem koje je u istom razdoblju iznosilo čak 925.000 vozila, jasno je da su dizelaši spali na statističku pogrešku.
Volkswagen se stoga na britanskom tržištu odlučio u potpunosti fokusirati na benzinske (TSI) i sve popularnije hibridne (eHybrid) pogonske sklopove.
Prijeti li isti scenarij i ostatku Europe?
Ipak, ljubitelji tradicionalnih motora na ostatku europskog kontinenta za sada mogu odahnuti. Iz sjedišta Volkswagena u Wolfsburgu naglašavaju kako ostala europska tržišta trenutačno ne moraju brinuti o dostupnosti dizelskih inačica. Golf s TDI pogonom i dalje se normalno proizvodi na tvorničkim trakama te će se redovito isporučivati na svim tržištima gdje za njim postoji ekonomski opravdana potražnja.
Tech
SAVJETI / Opcija na klima uređaju koju gotovo nitko ne koristi, a smanjuje račun za struju i učinkovitije rashlađuje prostoriju
Ne morate znati čemu služi svaki gumb na daljinskom upravljaču, ali neke postavke mogu znatno olakšati podnošenje vlage i pomoći u smanjenju računa za električnu energiju.
Što možete učiniti?
Energetski savjetnik Alan Langworthy kaže da svoje domove možemo odmah učiniti ugodnijima i jeftinijima za hlađenje ako se prvo usredotočimo na uklanjanje vlage iz zraka, prenosi ABC.net.au.
„Prvo i najvažnije, povisite temperaturu na klima-uređaju. Najprije se pokušajte riješiti vlage, a tek onda regulirati temperaturu”, kaže.
Njegov „magični broj” u domu je 27 Celzijevih stupnjeva.
„Da, to je toplo, 27 °C, ali nije sparno. A to čini veliku razliku”, ističe.
„Rad klima-uređaja na 27 °C mnogo je jeftiniji nego na 21 °C.”
Langworthy smatra da je zamjena starih prozorskih klima-uređaja modernim inverterskim modelima bila logičan potez.
„Neki ljudi drže klimu na 19 ili 20 °C, 24 sata na dan. To mi je teško razumjeti.”
Kada izlazite iz kuće
Ako se dvoumite treba li ugasiti klima-uređaj kada nakratko odlazite po namirnice ili po dijete u školu, možda se ne trebate previše brinuti.
Dr. Xiaolin Wang, viša predavačica strojarstva na Australskom nacionalnom sveučilištu, kaže da trošak ponovnog pokretanja uređaja može biti veći od troška njegova kontinuiranog rada.
„Ako ga ugasite, prostorija se zagrije, a klima-uređaj mora ponovno intenzivno raditi kako bi je rashladio, što vas može stajati više novca”, kaže Wang.
„Stalno uključivanje i isključivanje nije dobro ni za kompresor klima-uređaja. Kad jednom radi, ja bih ga ostavila da radi.”
Sve ovisi o učinkovitosti uređaja i izolaciji doma, ali u njezinu slučaju već jedan do dva sata odsutnosti opravdavaju ostavljanje klime uključenom.
Pratite vremensku prognozu
Iako je primamljivo zatvoriti se u kuću tijekom vrućeg dana, Wang savjetuje da ipak pratite vremensku prognozu.
„Kada vidite da temperatura pada, ugasite klima-uređaj jedan do dva sata prije nego što vanjska temperatura padne na 25 °C”, kaže.
„Ta dva sata možete iskoristiti zahvaljujući već rashlađenom prostoru, a zatim ćete prirodno dosegnuti ugodnu temperaturu.”
Radi li način odvlaživanja?
Stanovnici Darwina tijekom monsunske sezone često koriste opciju „dry mode” na svojim klima-uređajima.
Wang kaže da ta funkcija do određene mjere djeluje, ali njezina učinkovitost nije uvijek lako procijeniti jer kod standardnih kućnih klima-uređaja nije moguće precizno podesiti razinu odvlaživanja.
„Ne znamo na koju temperaturu klima hladi zrak pa ne možemo točno procijeniti koliko učinkovito uklanja vlagu iz njega.
Ako vlagu smanjite s 80 na 60 posto, nije potrebno značajno sniziti temperaturu.
Ali ako želite smanjiti vlagu sa 60 na 40 posto, zrak treba mnogo više rashladiti. Klima-uređaj nije toliko sofisticiran da samostalno optimizira taj proces.”
Pokrenite zrak u prostoriji
Prema Wang, bolje razumijevanje kretanja zraka može vam uštedjeti više novca nego proučavanje priručnika za korištenje klima-uređaja.
„Umjesto da dodatno spuštate temperaturu na klima-uređaju, uključite ventilator”, savjetuje.
„Otvor kroz koji izlazi hladan zrak nalazi se samo na jednom mjestu pri stropu.
Ako sjedite neposredno ispod njega, osjećat ćete se mnogo hladnije nego u drugim dijelovima prostorije.”
Wang preporučuje temperaturu između 24 i 28 °C tijekom ljeta te između 18 i 22 °C tijekom zime.
„U tom temperaturnom rasponu osjećat ćete se ugodno, a istodobno ćete znatno uštedjeti energiju”, kaže.
„Svi reagiramo na temperaturu okoline.
A kada je vlaga visoka, osjećamo se toplije nego što temperatura zapravo jest.”
Tech
Vozite li se s otvorenim prozorima kada udari vrućina? Zapamtite brzinu od 72 km/h – stručnjaci otkrivaju što se tada događa
U što se kunete tijekom toplinskih valova? U otvorene prozore automobila ili u klima-uređaj? Ako radije vozite s otvorenim prozorima, postoji nešto što biste svakako trebali znati.
Ljeti, kada sunce nemilosrdno zagrijava lim automobila, mnogi vozači suočavaju se s naizgled jednostavnom dilemom, koja je još izraženija tijekom toplinskih valova poput ovoga kojem svjedočimo ovih dana. Ima li više smisla spustiti prozore i pustiti svježi zrak u kabinu ili uključiti klima-uređaj?
Odgovor nije tako očit kao što biste možda pomislili, jer se ključ krije u jednom broju.
Granica od 72 kilometra na sat
Kada temperature porastu, većina vozača automatski poseže za jednim od dva rješenja. Neki se zaklinju u otvorene prozore jer vjeruju da tako štede gorivo, dok drugi bez razmišljanja uključuju klima-uređaj.
No istraživanja pokazuju da je istina negdje između.
Ključna prekretnica je brzina od 72 kilometra na sat. Ispod te granice vožnja s otvorenim prozorima uglavnom je ekonomičniji izbor. Strujanje zraka kroz vozilo pomaže rashladiti kabinu, a utjecaj na potrošnju goriva ostaje relativno malen.
Međutim, kada brzina prijeđe približno 72 km/h, situacija se počinje mijenjati. Otvoreni prozori značajno utječu na aerodinamiku vozila. Otpor zraka postaje veći, pa motor mora trošiti više energije kako bi automobil nastavio kretanje, prenosi Avto Magazin.
Zbog toga vožnja s otvorenim prozorima pri većim brzinama može rezultirati većom potrošnjom goriva nego korištenje klima-uređaja. Taj zaključak temelji se na istraživanju Društva automobilskih inženjera (SAE), koje je uspoređivalo utjecaj otvorenih prozora i klima-uređaja na potrošnju goriva.
Veća potrošnja goriva
Rezultati pokazuju da korištenje klima-uređaja može povećati potrošnju goriva za oko 10 posto. Na prvi pogled to se može činiti mnogo, no otvoreni prozori pri brzinama na autocesti mogu biti još skuplji izbor.
Zbog povećanog otpora zraka, potrošnja goriva može porasti i do 20 posto.
Naravno, istraživači naglašavaju da na konačni rezultat utječe niz čimbenika. Važno je, među ostalim, koliko je prozora otvoreno, kakva je aerodinamika konkretnog modela automobila, koliko dugo radi klima-uređaj te koristi li vozač samo ventilaciju bez hlađenja.
Ipak, brzina od 72 km/h ostaje najkorisnija smjernica za svakodnevnu vožnju.
Nije važna samo potrošnja goriva
Ljetne vrućine ne utječu samo na potrošnju goriva. Važan je i zrak koji udišemo tijekom vožnje.
U gradskom prometu, gdje vozila često stoje u kolonama, otvoreni prozori znače izravan kontakt s ispušnim plinovima automobila oko nas. Zrak koji ulazi u kabinu može sadržavati sitne čestice i druge štetne tvari koje ispuštaju vozila ispred nas.
Zbog toga stručnjaci često preporučuju drukčiji pristup u gradskoj vožnji. Ako su vrućine nepodnošljive, ima smisla uključiti klima-uređaj i prebaciti sustav na unutarnju recirkulaciju zraka.
Na taj način uređaj hladi zrak koji se već nalazi u kabini, umjesto da stalno uvlači novi zrak izvana. Time se smanjuje ulazak onečišćenog zraka u vozilo, a klima-uređaj obično radi učinkovitije jer hladi već prethodno rashlađeni zrak.
Što je najbolje rješenje?
Iako se rasprava o otvorenim prozorima i klima-uređaju ponavlja gotovo svakoga ljeta, istraživanja pokazuju da ne postoji univerzalno rješenje.
- Pri sporijoj gradskoj vožnji (ispod 72 km/h) otvoreni prozori često su razuman i štedljiv izbor.
- Pri većim brzinama (iznad 72 km/h) klima-uređaj može biti ekonomičnije rješenje zbog manjeg aerodinamičkog otpora.
Drugim riječima, sljedeći put kada sjednete u automobil tijekom toplinskog vala, sjetite se broja 72 km/h. On može odlučiti hoćete li uštedjeti gorivo ili ga nepotrebno trošiti.
-
Tech3 dana prijeKRAJ JEDNE ERE / Volkswagen povukao povijesni potez – ukinut Golf dizel
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prijeFOTOGALERIJA / Nadbiskup Zgrablić predvodio proslavu sv. Nediljice u Vrani
-
Hrvatska3 dana prijePROGNOZA / Nastavlja se nestabilno vrijeme, bit će izraženijih pljuskova, grmljavine
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prijeU Zadru dodijeljen 151 ugovor za projekte vrtića i dječjih igrališta vrijedan 3,8 milijuna eura





