Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

(FOTOGALERIJA) “JADRANSKO BRODOVLJE IZMEĐU DVIJE OBALE” / Na Sveučilištu predstavljena knjiga u kojoj je popisano 77 različitih brodova koje su Hrvati koristili u 18. stoljeću

Objavljeno

-

U Velikoj dvorani Odjela za povijest Sveučilišta u Zadru predstavljena je knjiga “Navigli adriatici fra le due sponde nel Settecento” (Jadransko brodovlje između dvije obale u 18. stoljeću) autorice doc. dr. sc. Zrinke Podhraški Čizmek. Riječ je o izuzetno vrijednom djelu koje prikazuje sve vrste i glavne karakteristike brodova koji se spominju u prva tri sveska Hrvatskih pomorskih regesta, odnosno oko 16.000 dokumenata koji se odnose na jedrenjake koji su plovili Jadranom i Mediteranom u 18. stoljeću. Studija prikazuje 18.536 spomena plovila klasificiranih u 79 različitih naziva koji se uspoređuju s obzirom na njihovu etimologiju i razna obilježja poput nosivosti, jedrilja i namjene.

– Prvi koraci u nastajanju knjige nastali su u šezdesetim godinama prošlog stoljeća, kada je povjesničar Nikola Čolak krenuo u istraživanje pomorske povijesti. Zadar je bio važna sastavnica istraživanja pomorske povijesti, budući da je u njemu zalaganjem Čolaka, Vjekoslava Maštrovića i drugih pripremljen Pomorski zbornik tadašnje JAZU. Međutim Čolak nije bio podoban, neko vrijeme proveo je na robiji a onda je 1966. emigrirao u Italiju, gdje je na raspolaganju imao puno dokumenata o našoj pomorskoj povijesti, najviše u Italiji. Pripremio je veliki broj tzv. regesta, sažetaka dokumenata u arhivima, koji su ključni za daljnja istraživanja, istaknuo je izv. prof. dr. sc. Mateo Bratanić.

Povijesni okvir razdoblja kojim se knjiga bavi dao je prof. dr. sc. Milorad Pavić, koji je istaknuo kako se radi o vremenu kada Venecija gubi utjecaj na Mediteranu te se sve više orijentira na Jadran. Tijekom 18. stoljeća nastaju brojni centri pomorskog prometa mimo Venecije i Dubrovnika, o čemu svjedoči činjenica da su početkom stoljeća u Malom Lošinju bilo stotinjak jedrenjaka, da bi na kraju bilo 105 jedrenjaka duge plovidbe.

 Analiza autorice pokazuje kako su vlasnici brodova radije koristili manje brodove (nosivosti do 300 tona), dobrih maritimnih svojstava, a čiji je brz utovar i istovar išao u prilog ubrzanu ritmu toga stoljeća. Brodovi koji se najčešće spominju su trabakul, a zatim tartana, pelig, pulaka, marsilijana, filjuga, barca, keč  i bracera. Čak 70 posto odnosilo se na plovila srednje i manje nosivosti (do 300 tona), dok se 20, posto sveukupnoga prometa, izvanjadranskog, mediteranskog (prema Jonskim otocima i dalje) te prema sjevernim morima, odnosio na brodove veće nosivosti, među kojima su nave i vašeli te fregaduni.

Komparativnom analizom njihovih karakteristika i posebnosti pokazano je da je između luka istočne i zapadne obale Jadrana u osamnaestom stoljeću postojala intenzivna dnevna trgovina čija je glavna značajka bila nevjerojatna dinamičnost maloga i srednjeg poduzetništva koje se uspjelo etablirati kako u pomorskoj trgovini, tako i u brodogradnji, ostavivši golem utjecaj na obje jadranske obale.

– Knjiga je nastala na analizi 16 tisuća dokumenata, iz kojih sam izvukla 77 vrsta brodova. Među njima je možda nekoliko brodova za koje se koriste drugačiji nazivi, ali ima i onih za koji se može naći samo jedno ime iako se radi o potpuno različitim plovilima, npr. tartanama.  Za neke brodove znanstvenici od Genove do Krete koje sam kontaktirala ne znaju koji su. Ovi arhivski regesti su nevjerojatno bogato svjedočanstvo povijesti, ali i svađa, pregovora, života naših ljudi prije 350 godina. Htjela bih da ova knjiga bude poticaj znanstvenicima za daljnje istraživanje, a javnosti prilika da vide bogatstvo  materijalne i nematerijalne baštini koje imamo, istaknula je autorica knjige, inače i unuka na početku spomenutog Nikole Čolaka.

Drugi odvojak knjige je velika izložba koja će biti postavljena na obje obale Jadrana, od Pesara do Atene, a zadnja stanica će biti Sveučilište u Zadru, gdje će ostati u stalnom postavu.

 

ZADAR / ŽUPANIJA

NA POMOLU NOVA PROMJENA VREMENA / Uživajte u suncu i visokim temperaturama, od sredine tjedna opća kiša

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Danas pretežno sunčano ponegdje s umjerenom naoblakom, a ujutro u unutrašnjosti s mjestimičnom kratkotrajnom maglom. Vjetar slab do umjeren jugozapadni i jugoistočni, prema kraju dana na otvorenom moru sjeverozapadni. Najviša dnevna temperatura u većini krajeva od 21 do 26 °C.

U ponedjeljak pretežno sunčano i toplo, uglavnom ponegdje u unutrašnjosti i vrlo toplo. Vjetar u unutrašnjosti slab do umjeren jugoistočni i istočni. Na Jadranu sredinom dana i poslijepodne slab i umjeren jugozapadnjak, mjestimice sjeverozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 6 i 11, na Jadranu od 10 do 15, a najviša dnevna većinom između 22 i 27 °C.

IZGLEDI VREMENA:

Pretežno sunčano, toplo i vrlo toplo. U srijedu uz umjeren razvoj oblaka mjestimice su mogući kratkotrajni pljuskovi. Vjetar slab do umjeren jugozapadni, na Jadranu jugo.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTO / Obilježen Dan Općine Starigrad i blagdan sv. Jurja

Objavljeno

-

By

Svečanom sjednicom općinskog vijeća obilježen je Dan općine Starigrad i blagdan zaštitnika sv. Jurja.

Godišnja nagrada općine dodijeljena je Osnovnoj školi Starigrad za doprinos u području obrazovanja kao i očuvanju i promociji kulturno-povijesne baštine, Grb općine za osobit doprinos u području znanosti i kulture uručen je Sveučilištu u Zadru, a zahvalnice za doprinos na pripremi i uređivanju znanstvene monografije Starigrad Paklenica uručene su Anti Uglešiću, Zoranu Šikiću i Marijani Tomić. Posthumno su priznanja  dodijeljena Rimmi Koić i  za doprinos u međunarodnoj afirmaciji Općine Starigrad te Mariji Maji Knežević za doprinos u humanitarnom i kulturno-društvenom radu.

Uz općinskog načelnika Marina Čavića i općinske vijećnike, na sjednici su bili nazočni ministar regionalnog razvoja i fondova EU Šime Erlić, zamjenik župana Zadarske županije Šime Vicković, državna tajnica Marija Pletikosa te brojni drugi gosti.

Osvrćući se na proteklo razdoblje načelnik Općine Starigrad je rekao da je općina u proteklim godinama realizirala mnoge projekte koji su pridonijeli kvaliteti života i boravka žitelja i gostiju, poboljšavajući pri tom turističku ponudu.

„Prije nekoliko godina realizirali smo projekt uređenja plaže Jaz u Selinama, započeli smo, zatim, projekt uređenja središnjeg obalnog pojasa u Starigradu-Paklenici, koji obuhvaća preko 600 metara obale. Sada smo, u suradnji sa Županijskom lučkom upravom, započeli projekt uređenja luke Starigrad, a u narednom razdoblju izradom projektne dokumentacije nadamo se i početku samih radova“, najavio je Čavić.

Istaknuo je da je izgradnja i održavanje komunalne infrastrukture, pored prirodnih ljepota, najvažniji segment turističkog razvoja ovoga kraja, ali i da je jedan od zadataka u budućem razdoblju priprema što više projekata za financiranje iz europskih i nacionalnih fondova.

Zamjenik župana Zadarske županije, Šime Vicković, istaknuo je da podvelebitski kraj, poput čitave županije, iz godine u godinu privlači sve više gostiju te je stoga potrebno i dalje ulagati u poboljšanje ponude i povećanje kvalitete smještaja te sadržaje koji se gostima mogu ponuditi.

„Posebna pozornost posvećuje se djeci, koja su naša budućnost. Uz redovna sredstva za ovdašnju osnovnu školu s područnom školom u Tribnju Krušćici, iz vlastitog proračuna sufinanciramo razne aktivnosti. U suradnji s općinom pripremili smo cjelokupnu projektnu dokumentaciju za izgradnju nove zgrade osnovne škole i očekujemo uskoro rješenje o njezinom financiranju kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti“, istaknuo je zamjenik župana Šime Vicković.

Govoreći o projektima za naredno razdoblje koji će se  realizirati europskim sredstvima Vicković je naveo   Centar za školjkarstvo u Selinama na kojem bi  radovi  mogli početi već krajem ove godine, ali i podsjetio je da je Zadarska županije službeno među četiri najrazvijenije županije, na čijem se području trenutno provode projekti vrijedni više od 600 milijuna eura.

Ministar Šime Erlić naglasio je da su prioriteti Vlade u budućem razdoblju prije svega demografija i sigurnost.

„Krunu naših ulaganja u sigurnost imali smo prilike vidjeti jučer, na Plesu u Velikoj Gorici, kada su došli novonabavljeni avioni koji će čuvati naše nebo, koji su simbol hrvatskog suverenizma. To je izniman događaj za Hrvatsku, nabavljena je najnovija generacija ratnih vojnih aviona i sad imamo najsuvremeniju flotu od Bavarske do Grčke. To je pokazatelj dobrog puta kojim Hrvatska kroči. Ratna su stanja danas činjenica i moramo ulagati u vojsku“, kazao je Erlić.

U ime nagrađenih nazočnima se obratio rektor Sveučilišta u Zadru  Josip Faričić, a u programu je sudjelovala klapa Arija iz Starigrada.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

(FOTOGALERIJA) Svečano obilježen Dan Općine Povljana

Objavljeno

-

By

U subotu, 27. travnja svečano je obilježen Dan Općine Povljana. Program je započeo svečanom sjednicom Općinskog vijeća u 10 sati, nakon čega je u Domu kulture u organizaciji Općine Povljana i Kulturnog centra Sv. Martin – Hrvatska u suradnji s Institutom za etnologiju i folkloristiku te Hrvatskim katoličkim sveučilištem predstavljena knjiga „Život svetoga Martina” autora Sulpicija Severa. Na promociji knjige govorila je dr. sc. Antonija Zaradija Kiš, dopredsjednica znanstveno-kulturne udruge Kulturni centar sv. Martin – Hrvatska i znanstvena savjetnica Instituta za etnologiju i folkloristiku, koja je predstavila višegodišnji projekt i put njezina nastanku ukazavši na značaj koji knjiga danas nosi.

Knjiga „Život svetoga Martina” u izdanju Kršćanske sadašnjosti, Kulturnog centra sv. Martin – Hrvatska i Hrvatskog katoličkog sveučilišta prijevod je djela čovjeka očarana milosrđem i humanošću sv. Martina, Sulpicija Severa, svetčeva suvremenika i sljedbenika, koju je na hrvatski jezik preveo prof. dr. sc. Stjepan Kušar.

Prof. dr. sc. Ines Sabotič, predsjednica Kulturnoga centra sv. Martin – Hrvatska i profesorica Hrvatskog katoličkog sveučilišta predstavila je projekt Kulturne rute Vijeća Europe u Republici Hrvatskoj, a dr. sc. Radomir Jurić, dugogodišnji ravnatelj Arheološkog muzeja Zadar govorio je o crkvi Sv. Martina i običajima vezanim uz slavljenje kulta Sv. Martina u Povljani na otoku Pagu.

Crkva sv. Martina spominje se kao prva župna crkva naselja Povljane već davne 1334. godine, a sagradio ju je Dižislav Radogostić Vučo u Staroj Povljani. Crkva je iznimno vrijedan spomenik srednjovjekovne arhitekture koja je 2001. godine u cijelosti konzervirana i tako dugoročno spašena, kao iznimno vrijedan spomenik hrvatskog srednjovjekovnog graditeljstva.

Općina Povljana od ove godine učlanjena je u Kulturni centar sveti Martin – Hrvatska koji okuplja gradove i općine pod zaštitom ovog sveca, kao i brojne štovatelje Martinske baštine.

Svečano slavlje nastavljeno je na Trgu Bana Josipa Jelačića u Povljani uz domjenak i druženje s građanima.

„Danas smo u društvu naših gostiju i građana svečano obilježili Dan Općine Povljana. Tradicija obilježavanja svake godine obogaćuje našu zajednicu te zahvaljujemo svima koji su nam se pridružili  kako bismo zajedno proslavili Dan naše općine.” – rekao je Predrag Rukavina, načelnik Općine Povljana.

Foto: Elvis Šmit/Radio Pag

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu