U izložbenoj dvorani Znanstvene knjižnice sinoć je predstavljeno prošireno izdanje knjige Petra Kuničića iz 1893. godine “Hrvati na ledenom moru”, uz koju je prikazana izložba o ekspediciji i o hrvatskim pomorcima, istraživačima Arktika, autora Milorada Stanića i Miljenka Smokvine koji je nakon godina istraživanja detalja te polarne ekspedicije pripremio pretisak i nadopunu Kuničićeve knjige.

Specijalno građen za polarnu ekspediciju, brod Admiral Tegetthoff je 1872. godine krenuo u potragu za novim morskim prolazom  između dva kontinenta u arktičkom pojasu. Od 24 člana posade njih 12 bili su Hrvati, koji su posebice nakon Viške bitke važili su za hrabre, snalažljive i pouzdane pomorce navikle na buru i oluje. Nakon dva i pol mjeseca plovidbe brod je upao u vječni led. Posada je s njega odlazila u istraživanja koja su, između ostalog, rezultirala pronalaskom novog arhipelaga nazvanog  Zemlja Franje Josipa. Kad su otkrivena oštećenja na brodu posada ga je ostavila u ledu i puna tri mjeseca pješačila do spasa, ruskog broda na kojemu je počelo njihovo putovanje prema domovima. Na svojim su krajnjim odredištima članovi posade dočekani kao heroji zaslužni za jedno od najvećih pomorskih dostignuća Austro-Ugarske.

– Ova knjiga sustavno se bavi pomorskom prošlosti i posebno je intrigantna jer se radi o vremenu kada je Hrvatska bila dio Austro-Ugarske te su naši zemljaci doprinosili novim geografskim spoznajama, koje nisu bile važne samo zbog enciklopedijskih znanja, nego pronalaskom jedne od alternativa za skraćenje putovanja između važnih odredišta u svjetskoj trgovini. 

Taj izazov je bio velik, prostor je dugo okovan ledom, a tako je i danas, iako nešto manje zbog klimatskim promjenama, koje ovih dana osjećamo i na našem području, istaknuo je u pozdravnoj riječi rektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Josip Faričić.

Cijeli projekt Zadranima predstavlja Sveučilište u Zadru u suradnji s Lions klubom Quarnerol Lovran, što je bila prilika da predsjednik Lions kluba Zadar Tomislav Peričić istakne njegov humanitarni karakter, jer će prihod od knjiga ići za potrebe udruge Svjetlo.

Prof.dr.sc. Robert Lončarić s Odjela za geografiju Sveučilišta u Zadru podsjetio na povijesne okolnosti u kojima ekspedicija nastaje. Ona je pokrenuta i kako bi se vratio ponos državi nakon izgubljenog rata i cijepanja  na dva dijela

– Temeljna svrha je između ostaloga ukazati da su jaki i važni i da će ostaviti svoj trag u europskoj povijesti. Ekspediciji nije bilo cilj doznaje Sjevernog pola, to je bilo izvan mogućnosti, već znanstveno istraživanje polarnog područja, a ako vrijeme bude dopusti traženje sjeveroistočnog prolaza, kojega Rusi nazivaju danas Sjeverni morski put, kojim se preko Beringovog tjesnaca spajaju Arktički i Tihi Ocean. Brod je simbolički dobio ime po Admiralu Tegetthoffu, koji je bio pobjednik Viške bitke i koji se uvjerio u sposobnosti hrvatskih pomoraca. U financiranju ekspedicije svi su sudjelovali, pa joj je tako doprinio i Grad Zadar sa 198 forinti, rekao je Lončarić.

Izv. prof. dr. sc. Luka Grbić s Pomorskog odjela je istaknuo kako je od ekspedicije prošlo 150 godina, a rukopis svjedoči o tome koliko se od tada promijenilo u pomorstvu i komunikaciji. Pitanje je bi li se u uvjetima koji su onda vladali, bez suvremenih tehnoloških rješenja, u Hrvatskoj našlo 12 ljudi koji bi se odvažili na polarnu ekspediciju.

– Plovidba nakon samo nekoliko mjeseci i zarobljavanja broda arktičkim ledom zapravo više i nije bila plovidba. Možemo slobodno kazati da je to za zapovjednika broda značilo, kao što znači i danas:  završila je navigacija, slijedi preživljavanje na moru, bolje reći ledu. Ono što učimo i na koji način podučavamo mi profesori buduće pomorce na temu podizanja morala, i način preživljavanja na moru odnosno ledu zorno je prikazano u ovoj knjizi, rekao je Grbić.

Istaknuo je pritom kako su se na brodu provodila dnevna podučavanja, budući da mornari na ekspediciju polaze nepismeni. Jednom tjedno čitaju se pučke knjižice i tumače iznimne pojave sjevernih krajeva.

– Nijedni mornari svijeta ne bi ovakve muke tako pretrpjeli kao što su pretrpjeli naši mornari. Mornari naših obala mogu stati uz bok engleskim i francuskim pretečama po sjevernim krajevima, sa stalnom sviješću da su to mjesto potpuno zaslužili. Najmanje što se od nas očekuje je prenošenje glasa njihovom postojanju i njihovom radu te učenje iz njihovih spoznaja, rekao je Grbić.

Izložba će biti otvorena do 10. studenog, a posjetiti se može uz prethodnu najavu u Znanstvenu knjižnicu.