Hrvatska
Ministar Božinović: “Ne možete isključiti nekakvu suludu akciju radikaliziranih pojedinaca”
Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović poručio je u subotu kako u Hrvatskoj nemamo izravnih terorističkih prijetnji ili neposrednih rizika, no i dodao da se nikada ne može isključiti neka “suluda akcija radikaliziranih pojedinaca”.
“Što se tiče Hrvatske, vidjeli ste priopćenje SOA-e, u Hrvatskoj nemamo izravnih prijetnji. Situacija je takva da policija i SOA koordinirano djeluju, prate sve relevantne informacije i procjena je da nema izravnih ili neposrednih rizika. Međutim, ono što vrijedi u Europi,a vrijedi i u Hrvatskoj, ne možete isključiti nekakvu suludu akciju radikaliziranih pojedinaca”, rekao je Božinović u Dnevniku HRT-a.
Osvrćući se na uvođenje graničnih kontrola u Sloveniji, Božinović je rekao da danas nije bilo čekanja te da promet ide bez zastoja.
“Pogotovo nije bilo dužih čekanja, tako da se potvrđuje ono što je već bilo komunicirano, da ne bi trebale te interne kontrole utjecati na protočnost te da je zapravo razlog za njih profilacija putnika koje slovenska policija procijeni da su možda sumnjivi kada je u pitanju organizirani kriminal ili terorizam. Ostali prolaze bez zastoja”, ustvrdio je Božinović.
Najavio je i kako će o tim temama, 2. studenoga u Trstu razgovarati s talijanskim i slovenskim kolegama.
Upitan o trenutnoj situaciji s migrantima u Hrvatskoj, Božinović je uzvratio kako je slabljenje migrantskog pritiska već počelo ‘zadnjih mjesec dana, a možda i nešto više, što ide u nekim cikličkim razdobljima’.
“Dolazi hladnije vrijeme, policiji je, s obzirom da nema vegetacije, lakše uočavati migrantske pokrete. Očekujem da će i dalje padati broj migranata koji će prelaziti ilegalno u Hrvatsku”, kazao je.
Oporba skuplja političke bodove
Osvrnuo se i na zahtjeve oporbe da se stavi vojska na granicu, a neki zazivaju i Frontex.
“Hrvatska vojska ima svoju ustavnu i zakonsku obvezu braniti Hrvatsku, a kad je ne brani u ratu, ona se uvježbava. To je nešto što vojska treba raditi… Imamo cijeli niz nestabilnosti oko Hrvatske. Vojska se treba baviti time. Dakle, postoji mogućnost po zakonu da vojska pruži neku logističku potporu policiji, ali za tim ne postoji potreba jer hrvatska granična policija je jedna od najjačih u Europi, a kad se spominje Frontex, ona je jača nekoliko puta i od Frontexa i od drugih susjednih policija”, ustvrdio je ministar unutarnjih poslova.
Dodao je i da ‘ono što govore iz opozicije da bi Frontex trebalo doći na granice, to nikada nama nije nitko tražio’.
“Zbog toga što ne može tražiti jer smo i mi dio Frontexa i naši ljudi sudjeluju u Frontexovim operacijama i u Grčkoj i u sjevernoj Makedoniji. U Hrvatskoj ima 40 do 50 pripadnika Frontexa koji rade na povratu onih koji su nelegalno zatečeni u Hrvatskoj. Prema tome, to samo govori o tome koliko ljudi ne znaju i kakva je međunarodna regulativa i što se stvarno događa na terenu”, kazao je Božinović prozivajući oporbu za prikupljanje političkih bodova.
Osvrnuo se i na situaciju na Bliskom istoku te o mogućem dodatnom migrantskom valu prema Europi kazavši kako treba vidjeti hoće li doći do egzodusa.
“Egipat, jedino mjesto gdje oni mogu proći, nevoljko bi otvorio granice za izbjeglice iz Palestine. Međutim, u nekom scenariju, kad bi on to i dopustio, procjene svih su da bi ti ljudi išli dalje prema Libiji, a onda opet morskom rutom prema Italiji. Bilo bi praktički nemoguće da obiđu cijeli Bliski Istok, da bi došli na hrvatske granice. Dakle, to ako bi se i dogodilo, ne bi imalo izravne implikacije na Hrvatsku”, ustvrdio je.
Hrvatska
Očekuje li nas bijeli Božić? DHMZ otkrio kakvo nas vrijeme očekuje u zimskim mjesecima
Božić je sve bliže, a ono što mnoge ljude zanima je vremenska prognoza, odnosno možemo li ove godine očekivati bijeli Božić. Iz DHMZ-a su priopćili da nas očekuje još jedna iznadprosječno topla zima.
Unatoč često oprečnim najavama zime koja je pred nama, prema raspoloživim prognostičkim materijalima za dugoročne prognoze vremena u Sektoru za vremenske i pomorske analize i prognoze DHMZ-a te u suradnji s međunarodnim stručnjacima koji se bave tom problematikom, izgledno je da će zima 2024./2025. biti još jedna u nizu iznadprosječno toplih (u odnosu na klimatsku normalu 1991. – 2020.), priopćili su iz DHMZ-a.
U sva tri zimska mjeseca (prosinac, siječanj, veljača) postoji signal za pozitivno odstupanje temperature od prosjeka uz veliku vjerojatnost ostvarenja prognoze. Pritom bi pozitivno odstupanje moglo biti manje izraženo u siječnju 2025. Uz prodore hladnog zraka, kojih će zasigurno biti tijekom zime, temperatura se nakratko može spustiti na vrijednosti oko ili ispod prosječnih.
Što se sezonske količine oborine tiče predviđa se količina oko prosječne uz umjerenu vjerojatnost ostvarenja prognoze. Pritom nema signala za znatnije odstupanje mjesečne količine oborine od prosjeka u nekom od zimskih mjeseci, a malo povećana vjerojatnost za moguć višak postoji na Jadranu u veljači.
Snijeg?
Kako je prognoza količine oborina na sezonskoj skali mnogo složenija od prognoze temperature, i pouzdanost joj je manja. U takvim se okolnostima tijekom sezone mogu izmjenjivati sušna razdoblja s uglavnom kraćim razdobljima obilnijih oborina. Za pouzdaniju informaciju o količini ili vrsti oborine valja pratiti vremenske prognoze na manjoj vremenskoj skali (dnevne, polutjedne, tjedne).
Sezonska prognoza za zimu u skladu je s prognozom Klimatskog foruma za jugoistočnu Europu (SEECOF) te Klimatskog foruma za područje Mediterana i sjeverne Afrike čija je Hrvatska članica, naveli su iz DHMZ-a.
Hrvatska
Samo osam kandidata donijelo dovoljno potpisa? Odustali Kolakušić, Weiss…
Do utorka u ponoć, kada je istekao rok za predaju, 11 potencijalnih predsjedničkih kandidata predalo je Državnom izbornom povjerenstvu (DIP) svoje kandidature, no prema informacijama koje nisu službene, samo osam kandidata ima potrebnih najmanje 10.000 pravovaljanih potpisa.
Tko su oni, odnosno čija će se imena u konačnici naći na listi kandidata, trebalo bi se znati u srijedu poslijepodne kada će DIP objaviti spomenutu listu, a tim činom počet će službena izborna promidžba za osme predsjedničke izbore od stjecanja neovisnosti.
DIP je zaprimio kandidature Zorana Milanovića, aktualnog predsjednika koji uz podršku SDP-a i partnera želi izboriti drugi mandat, Dragana Primorca, iza kojeg stoji HDZ s partnerima, Mostova Mira Bulja, nezavisnih Marije Selak Raspudić, Nike Tokića Kartela, Slobodana Midžića, Tomislava Jonjića.
Zaprimio je i kandidature Dražena Keleminca (Autohtona Hrvatska stranka prava), Ivane Kekin (Možemo), Branke Lozo (Dom i nacionalno okupljanje) i Karoline Vidović Krišto (Odlučnost i pravednost) koja je u utorak posljednja stigla u DIP.
Da bi od potencijalnih, postali ‘pravi’ kandidati za predsjednika, DIP mora utvrditi da je svaki od njih prikupio najmanje 10.000 pravovaljanih potpisa birača.
Neki su birači potpisali za više kandidata
Za to ima rok od 48 sati, no taj će posao obaviti prije, pa će već u srijedu poslijepodne objaviti listu kandidata, a time će početi službena izborna promidžba koja će trajati do ponoći, 27. prosinca (petak). Izbori za predsjednika Republike su u nedjelju, 29. prosinca.
Provjera potpisa traje oko tri sata, a kako se doznaje, u tom se poslu otkrije popriličan broj dvostrukih potpisa, što upućuje da su neki birači potpisali za više potencijalnih kandidata. U takvim slučajevima, potpis se priznaje onom kandidatu koji ih je prvi predao DIP-u.
Nekoliko kandidata odustalo
Do prije 12 dana, kada je počelo prikupljanje potrebnih potpisa, 14 potencijalnih kandidata najavljivalo je ulazak u izbornu utakmicu, no u konačnici su neki odustali, pokazalo se da prikupiti 10.000 potpisa i nije baš lako, posebno onima bez stranačke infrastrukture.
Prvi je odustao Anton Filić, bivši novinar Večernjeg lista, pa nezavisna Aurora Weiss, a u konačnici s potpisima u DIP nije stigao ni Mislav Kolakušić, bivši europarlamentarac i predsjednik stranke Pravo i pravda. Klubu onih koji su odustali priključio se i nezavisni Pavle Perović koji u javnosti i nije oglašavao svoje ambicije.
Pokaže li se točnom informacija da u izbornu utrku ide samo osam kandidata, bit će ih manje nego prije pet godina kada ih je bilo 11.
Na izborima, u prosincu 2019. na glasačkom listiću bila su imena: Zorana Milanovića, Kolinde Grabar Kitarović, Miroslava Škore, Mislava Kolakušića, Darija Juričana, Dalije Orešković, Ivana Pernara, Katarine Peović, Dejana Kovača, Ante Đapića i Nedjeljka Babića.
Najviše kandidata za predsjednika Republike, 13, natjecalo se 2005. godine, a najmanje, samo trojica, na izborima 1997. godine. Osam predsjedničkih kandidata natjecalo se i na izborima 1992. godine.
Za pobjedu u prvom krugu predsjednički kandidat treba dobiti većinu glasova svih birača koji su glasali. Ne uspije li, slijedi drugi krug dva tjedna kasnije, 12. siječnja 2025. godine. Predsjednik se bira na mandat od pet godina i može biti izabran najviše dva puta.
Hrvatska
PROGNOZA / Stiže još kiše i snijega, evo kad slijedi stabilizacija
Donosimo vremensku prognozu meteorologinje Tee Blažević
Pretežno je oblačno diljem zemlje, duž Jadrana i u područjima uz Jadran ima jutros kiše, pljuskova s grmljavinom, snijeg pada u Gorskom kotaru i Lici. Zimskom dojmu doprinosi i snažna bura, olujna na udare pod Velebitom.
Vjetrovito će na Jadranu biti i u nastavku utorka, lokalno može biti i obilnijih pljuskova s grmljavinom. Snijega će i dalje povremeno biti u Gorskom kotaru i Lici.
Slično i tijekom srijede, kiše i pljuskova bit će duž Jadrana i u područjima uz Jadran, snijeg će povremeno padati u gorju, iako prolazno koja pahulja može zalepršati i na sjeveru zemlje.
U četvrtak postupno razvedravanje, posvuda će biti uglavnom suho, veći dio dana. Bura će slabjeti na moru.
Stabilno i većinom suho bit će i tijekom petka, no prema večeri novo jače naoblačenje s jugozapada.
Za vikend će biti nestabilno, uz kišu i pljuskove duž Jadrana, lokalno obilnije, u gorju malo susnježice i snijega.