Hrvatska
MALO DOBRIH VIJESTI: Evo što nas očekuje na hrvatskom tržištu nekretnina sljedeće godine
Prilike na tržištu ne idu na ruku domaćim kupcima, ocjenjuju agenti za nekretnine.
Na većim europskim tržištima došlo je do usporavanja gradnje te prodaje nekretnina zbog rasta kamata, dok u Hrvatskoj prema najnovijim podacima cijene i dalje rastu, a primjećuje se i blagi rast gradnje novih stambenih zgrada. Istovremeno je na tisuće praznih stanova – samo u Zagrebu njih 54.000 – i država sada ide u izradu stambene strategije.
U tom se kontekstu Hrvatska može promatrati i kao specifično tržište, pa stoga sve zanima kakvog će predznaka biti daljnje kretanje cijena, s naglaskom na ona područja gdje se inače bilježi najveći broj transakcija te vlada najveća potražnja – u Zagrebu i na Jadranu.
Međutim, ono što je izgledno iz uvida poznavateljice prilika na tržištu, suvlasnice i direktorice zagrebačke agencije Sky nekretnine Martine Naletilić, nikako ne ide na ruku – domaćim kupcima.
Utjecaj na cijene
“Po zadnjim podacima Državnog zavoda za statistiku, u drugom tromjesečju ove godine cijene stambenih objekata bile su u prosjeku više za 3,5% u odnosu na prvo tromjesečje 2023. godine, dakle rast cijena se nastavlja, čime Hrvatska i dalje drži prvo mjesto u EU u porastu cijena nekretnina, piše Poslovni dnevnik.
Kao jedan od glavnih razloga navela bih omjer ponude i potražnje pri čemu potražnja uvelike nadmašuje ponudu, posebno kad je riječ o novogradnji. Nadalje, kamatne stope na stambene kredite i dalje su niske u odnosu na većinu drugih zemalja EU. Ulazak u Schengen te u eurozonu povećali su interes stranih kupaca, u pravilu bolje kupovne moći od domaćih kupaca, što također utječe na formiranje cijene nekretnina.
Ukratko, tržište u Hrvatskoj je vrlo aktivno i u sljedećih šest mjeseci ne očekujemo značajne promjene. Po pitanju cijena nekretnina ne očekujemo pad cijena, već eventualno stagnaciju”, kaže Naletilić.
Porast plaća hrvatskih građana, dalje pojašnjava, svakako je u disbalansu s porastom cijena nekretnina, što teoretski otežava kupnju i proces kreditiranja od strane banaka. No tu su brojni drugi faktori koji utječu na stanje na tržištu.
Val novih kupaca
Navedeni val novih kupaca bolje kupovne moći od prosječnog hrvatskog građanina, koji dolaze iz ostalih zemalja EU, ali i šire, tako već uvelike utječe na formiranje cijena nekretnina, no rast cijena gurat će i sve veća potražnja za nekretninama u vidu investicija radi bavljenja vrlo isplativim turističkim najmom na određenim lokacijama, a sve više i na kontinentu, piše Poslovni dnevnik.
Tu je i konstantan deficit koji je osjetan i u ponudi novogradnje. To su faktori koji znatno utječu na stanje na tržištu, tvrdi direktorica Sky nekretnina, tvrtke koja je nedavno proslavila pet godina poslovanja.
Rast cijene novca kao faktor koji inače dovodi do smanjenja broja kupoprodajnih transakcija čini se da ovdje ne igra veliku ulogu: naime, gledajući unazad zadnjih godinu dana, sigurno 60% transakcija odnosi se na kupovinu gotovinom, a Naletilić očekuje da će se taj trend nastaviti.
Porast plaća hrvatskih građana svakako je u disbalansu s porastom cijena nekretnina, dodaje Naletilić.
Izvan granica centra
Što se trendova dugoročnog i kratkoročnog odnosno turističkog najma tiče, u razgovoru s vlasnicima agencija koje se bave dnevnim najmom te u svom portfelju imaju i vlastite i nekretnine drugih vlasnika koje daju u podnajam, Naletilić tvrdi da je u Zagrebu zamjetan jedan novi trend. Turistički najam sve više se širi izvan granica strogog centra, pa čak i na udaljenije lokacije odnosno rubne dijelove grada.
“Rekla bih da iznajmljivači rade onoliko dobro koliko je kvalitetna razina usluge koju pružaju. U svakom slučaju, potražnja je i u tom segmentu velika i Zagreb je turistički vrlo atraktivna destinacija”, navodi Naletilić dodajući da je u Zagrebu, ali i u ostalim većim hrvatskim gradovima, osjetan deficit stambenih objekata za najam, što automatizmom utječe i na porast cijene najamnina.
“Hrvatska na državnoj i lokalnoj razini nužno treba razviti učinkovitu stambenu politiku koja će unijeti balans na tržište te omogućiti jednostavniji i jeftiniji pristup nekretninama za najam.
Kao gorući problem navela bih i zabrinjavajuću brojku od 3000 zagrebačkih studenata koji nisu uspjeli ostvariti pravo smještaja u studentskim domovima ove akademske godine – to je samo jedna od skupina građana koja zahtijeva na neki način zaštitu i pomoć države i grada u rješavanju stambenog problema”, upozorava Naletilić.
Međutim, pozitivan primjer intervencije gradskih vlasti može se, kaže, zamijetiti na primjeru Grada Zagreba, gdje se “zadnjih mjeseci potiče tema priuštivog stanovanja kroz razne mjere u najavi – promjenu modela iznajmljivanja gradskih stanova, veću dostupnost gradskih stanova najmoprimcima te poticanje iznajmljivača na dugoročni najam kroz poreznu reformu”.
Hrvatska
Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik
Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.
Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.
Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.
Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.
Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.
Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.
Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.
Hrvatska
FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime
Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.
Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.
Prosinac
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.
Siječanj
U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.
Veljača
Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.
Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Snježne oborine
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.
Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.
Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.
Hrvatska
U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu
Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.
Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.
Podaci o proizvodu:
- Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
- Zemlja podrijetla: Kina
- Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
-
magazin3 dana prijeFOTOGALERIJA / Gastro turneja po adventskim kućicama u Zadru, 4. dio – đir po Božićnom gramofonu na Pijaci
-
magazin4 dana prijeMJESEČNI HOROSKOP ZA PROSINAC: Jarac ubire plodove svog truda, Vodenjak upoznaje posebnu osobu!
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prijeFOTOGALERIJA / Svečani domjenak u OB Zadar za djelatnike koji su otišli u mirovinu
-
Hrvatska4 dana prijeVUKOSAV, PEDIĆ, FRANCIŠKOVIĆ, VUČAK-LONČAR… / Objavljen je godišnji popis: Ovo su najbolji doktori i doktorice u Zadru i u Hrvatskoj…







