ZADAR / ŽUPANIJA
IZVANREDNA SJEDNICA SENATA: Imenovana nova uprava Sveučilišta u Zadru
Na izvanrednoj sjednici Senata Sveučilišta u Zadru 3. listopada 2023. godine rektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Josip Faričić predložio je prorektore koje je potvrdio Senat.
Imenovani su:
prorektorica za studente i studije prof. dr. sc. Anita Pavić Pintarić,
prorektor za znanost i informacijsku infrastrukturu prof. dr. sc. Zvjezdan Penezić,
prorektorica za organizaciju, ljudske potencijale i izdavaštvo izv. prof. dr. sc. Lena Mirošević
i prorektor za međuinstitucijsku suradnju i internacionalizaciju Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.
Dana 2. listopada rektor prof. dr. sc. Josip Faričić imenovao je pomoćnicu rektora za kvalitetu izv. prof. dr. sc. Ivanu Lončar.
Prorektori i pomoćnica rektora imenovani su za mandatno razdoblje rektora do 30. rujna 2027. godine.
Prof. dr. sc. Anita Pavić Pintarić, redovita profesorica, područje humanističkih znanosti, polje filologija, Odjel za germanistiku – prorektorica za studente i studije (zaduženja: kvaliteta studiranja, uključivanje studenata u sveučilišne i izvansveučilišne aktivnosti, studentski standard, prijediplomski, diplomski i integrirani studiji, ISVU, priprema inicijalnih akreditacija i reakreditacija studijskih programa)
Anita Pavić Pintarić redovita je profesorica u području humanističkih znanosti, polje filologija (germanistika) na Odjelu za germanistiku Sveučilišta u Zadru. Težište njenog znanstvenog rada obuhvaća izražavanje emocionalnosti, fiktivnu usmenost, frazeologiju, translatologiju, pragmalingvistiku te kontrastivno i dodirno jezikoslovlje. Surađivala je na nizu međunarodnih znanstvenih projekata i vodila bilateralni istraživački projekt. Objavila je šezdesetak znanstvenih članaka i dvije znanstvene monografije, od kojih jednu samostalno (Deutsche und kroatische Idiome kontrastiv. Eine Analyse von Ausdruck und Funktion, 2015.), a jednu u koautorstvu (Prostor i kretanje u govorima zadarskoga kraja, 2021.). Izvršna je urednica za jezikoslovlje u časopisu GEM – Germanistica Euromediterrae te kourednica pet knjiga. Sudjelovala je na brojnim međunarodnim znanstvenim skupovima u zemlji i inozemstvu, a bila je i članica organizacijskog i znanstvenog odbora mnogih znanstvenih skupova. Od 2019. do 2023. godine bila je pročelnica Odjela za germanistiku, a od 2013. znanstvena voditeljica Austrijske knjižnice Dr. Alois Mock. Sudjeluje u radu niza povjerenstava i radnih skupina, a redovito sudjeluje u programima popularizacije znanosti i povezivanju znanstvenika i škola.
Prof. dr. sc. Zvjezdan Penezić, redoviti profesor u trajnom izboru, područje društvenih znanosti, polje psihologija, Odjel za psihologija – prorektor za znanost i informacijsku infrastrukturu (zaduženja: znanstvena djelatnost uključujući znanstvene projekte i znanstvenu infrastrukturu, poslijediplomski doktorski studiji, specijalistički studiji, digitalizacija)
Zvjezdan Penezić je redoviti profesor u trajnom izboru na Odjelu za psihologiju. Predaje na svim sveučilišnim razinama studija, a posebno područje interesa mu je psihologija ličnosti. Koautor je jednog sveučilišnog udžbenika (Upravljanje odgojno-obrazovnom ustanovom: Kompetencijski profil ravnatelja, 2016.), koautor jedne znanstvene monografije (Ličnost: Razvojno-psihološka perspektiva, 2018.) i kourednik dvije znanstvene monografije izdane u Hrvatskoj (Psihološki aspekti suvremene obitelji, braka i partnerstva, 2014.) i u inozemstvu (Parenthood and parenting in Croatia: a developmental and socio-cultural perspective, 2015.). Autor je i koautor više od 80 znanstvenih i stručnih radova objavljenih u relevantnim psihologijskim časopisima i publikacijama u Hrvatskoj i inozemstvu, a brojne rezultate istraživanja uspješno je predstavio i na domaćim i međunarodnim znanstvenim i stručnim skupovima. Glavni je urednik časopisa Suvremena psihologija. Bio je istraživač na šest znanstveno-istraživačkih projekata koje je financiralo Ministarstvo znanosti i obrazovanja. Trenutno je suradnik na dva projekta koje financira Hrvatska zaklada za znanost. Voditelj je dijela projekta Horizon 2020 Research for Society koji se izvodi na Sveučilištu u Zadru. Bio je mentor za izradu preko 100 diplomskih radnji i završnih radova, za četiri obranjene doktorske disertacije, te komentor dvije doktorske disertacije. Bio je pročelnik Odjela za psihologiju i prorektor Sveučilišta u Zadru. Za znanstveni i stručni rad dobio je više nacionalnih nagrada.
Izv. prof. dr. sc. Lena Mirošević, izvanredna profesorica, područje interdisciplinarnih znanosti, polje geografija, Odjel za geografiju – prorektorica za organizaciju, ljudske potencijale i izdavaštvo (zaduženja: koordiniranje sveučilišnih centara, službi i ureda, unaprjeđenje uvjeta rada, unaprjeđenje i usavršavanje zaposlenika, izdavačka djelatnost, knjižnična djelatnost)
Lena Mirošević izvodi nastavu na prijediplomskom i diplomskom studiju geografije, te na poslijediplomskom studiju Jadran – poveznica među kontinentima na Sveučilištu u Zadru, a od 2020. godine sudjeluje u izvođenju nastave na zajedničkom obrazovnom programu Europskog sveučilišta za pametno i održivo upravljanje urbanim obalnim prostorima (EU-CONEXUS). Područje znanstvenog interesa su kulturalna i historijska geografija. Bila je zamjenica pročelnice i pročelnica Odjela za geografiju Sveučilišta u Zadru. Suvoditeljica je poslijediplomskoga doktorskog studija Jadran – poveznica među kontinentima. Bila je suradnica na nekoliko znanstvenih projekata, suradnica je na jednom znanstvenom projektu koji financira Hrvatska zaklada za znanost, a bila je i voditeljica projekta Kulturni krajolik kao izvor znanja o organizaciji prostora koji je financiralo Sveučilište u Zadru. Samostalno i u koautorstvu objavila je veći broj znanstvenih radova, od toga 20 u časopisima indeksiranim u WOS-u i Scopusu, a sudjelovala je i na brojnim znanstvenim skupovima u zemlji i inozemstvu.
Prof. dr. sc. Marko Lukić, redoviti profesor, područje humanističkih znanosti, polje filologija, Odjel za anglistiku – prorektor za međuinstitucijsku suradnju i internacionalizaciju (zaduženja: internacionalizacija, uspostava i provedba međuinstitucijske suradnje u području znanosti, visokog obrazovanja i kulture)
Marko Lukić je redoviti profesor na Odjelu za anglistiku Sveučilišta u Zadru, gdje predaje kolegije iz američke književnosti, gotičkog i horor žanra, popularne kulture i kulturnih teorija. Njegovi istraživački interesi uključuju američku popularnu kulturu, humanu geografiju i prostornost u književnosti i filmu te suvremeni žanr horora. Objavio je velik broj znanstvenih radova, a kod uglednog svjetskog izdavača Palgrave Macmillan objavio je knjigu Geography of Horror – Spaces, Hauntings and the American Imagination (2022.). U više mandata bio je pročelnik Odjela za anglistiku. Glavni je urednik časopisa [sic] – časopisa za književnost, kulturu i književno prevođenje, direktor je međunarodne konferencije Re-Thinking Humanities and Social Sciences te suosnivač udruge Centar za društveno-humanistička istraživanja. Predsjednik je Hrvatskoga Kendo saveza.
Izv. prof. dr. sc. Ivana Lončar, izvanredna profesorica, područje humanističkih znanosti, polje filologija, Odjel za hispanistiku i iberske studije – pomoćnica rektora (zaduženja: koordinacija sustava za osiguravanje i unaprjeđenje kvalitete svih aspekata rada Sveučilišta u Zadru)
Ivana Lončar završila je studij španjolskog jezika i književnosti i komparativne književnosti i doktorirala u području hispanske lingvistike na Sveučilištu u Zagrebu. Od akad. god. 2018./2019. zamjenica je pročelnika Odjela za hispanistiku i iberske studije, a od akad. god. 2021./2022. voditeljica je Centra za strane jezike Sveučilišta u Zadru. Od 2017. do 2022. bila je predsjednica sveučilišnog Povjerenstva za unaprjeđivanje kvalitete. Godine 2019. dobila je Rektoričinu nagrada za izuzetna postignuća na promicanju sustava osiguravanja i unapređivanja kvalitete Sveučilišta u Zadru. Usavršavala se na brojnim stranim sveučilištima (Sveučilište Complutense u Madridu, Sveučilište Alcalá de Henares, Sveučilište Ivane Javakhishvili u Tbilisiju i dr.) te izlagala na više znanstvenih skupova u inozemstvu. Trenutno surađuje na dva međunarodna frazeološka projekta, a njeni su znanstveni interesi u području frazeografije, leksikografije i traduktologije. Godine 2023. objavila je Hrvatsko-španjolski rječnik.
ZADAR / ŽUPANIJA
MORATE U SPIZU? Danas u Zadru rade sljedeće trgovine…
Donosimo raspored rada većih marketa i supermarketa, odnosno trgovačkih lanaca u Zadru u nedjelju, 3. svibnja 2026.
BAUHAUS:
od 9 do 14
KAUFLAND:
zatvoreno
EUROSPIN:
Žmirići, Ul. Matije Gupca 59
Radno vrijeme: 08:00 – 21:00
HEY PARK
TOMMY
Bože Peričića 5 – od 8 do 14
Skradinska 8 – od 7 do 21
Put Nina 89 – od 7 do 21
KONZUM:
Frane Petrića 10 – od 7 do 13
LIDL:
zatvoreno
SPAR
Polačišće 4 – od 7 do 14
PLODINE
Biogradska 68 – od 7 do 22
Zagrebačka 2 – od 7 do 22
SUPERNOVA:
zatvoreno
STUDENAC:
Od 7 do 21:
Put Murvice 49
Velebitska ulica 14
Ulica Ivana Skvarčine 18
Zadarska ulica 24
Obala kneza Branimira 14
Šibenska ulica 9C
Ul. bana Josipa Jelačića 12A
Put Stanova 63
Knezova Šubića Bribirskih 3
RIBOLA
od 7 do 21:
Put Petrića 51C
Ulica Ivana Lucića 18
Put Šimunova 2
Ulica Miroslava Krleže 1A
PEVEX
od 8 do 14
METRO
zatvoreno
EMMEZETA
od 10 do 20
ZADAR SHOPPING CAPITOL
zatvoreno
CITY PARK ZADAR
zatvoreno
ZADAR / ŽUPANIJA
“PASTEL U SVIBNJU” / U ponedjeljak u Kapetanovoj kuli otvorenje izložbe Tomistava Marijana Bilosnića
U ponedjeljak, 4. svibnja 2026., u 19:30 sati, otvara se izložba slika Tomislava Marijan Bilosnića „Pastel u svibnju“ u Galeriji HDLU, u Kapetanovoj kulai na Trgu Pet bunara u Zadru.

Tomislav Marijan Bilosnić (slikarski pseudonim Sebastijan Bit) priredio je stotinjak samostalnih (i više zajedničkih) izložbi slika u tehnici monotipija, ulja, pastela, gvaša, tuša u boji, crteža i umjetničke fotografije. Član je HDLU Zadar. Objavio je sedam slikarskih monografija: Metamorfoze, Cvijeće ravnokotarskih vila, 33, Pollockova svjetlost, Maske i lica, Mediteranski pastel i Duhovi sa zadarskog Foruma, te fotomonografiju Skriveno kameno blago, kao i pjesničke monografije s Antom Stamaćem, Zlatkom Tomičićem i Mijom Bijuklićem. O njegovu slikarskom opusu pisali su Tonko Maroević, Antun Travirka, Vinko Srhoj, Ive Šimat Banov, Đuro Vanđura, Iva Körbler, Vlado Bužančić, Andro Filipić, Ervin Dubrović, Milan Bešlić, Ivo Fadić, Helena Roguljić, Sanja Knežević, Nevenka Nekić, Đuro Vidmarović, Igor Šipić, Mirjana Šigir, i mnogi drugi.
Za svoj likovni rad, Bilosnić je nagrađen Zlatnom plaketom za fotografiju na međunarodnoj izložbi «Island and Sea» (2010., 2022.) i Zlatnom plaketom za slikarstvo (2015.) na 2. međunarodnoj likovnoj izložbi vjerskih motiva “Sveti otok” (Holy Island).
U Galeriji Kapetanova kula Bilosnić pod naslovom „Pastel u svibnju“ izlaže pastele iz ciklusa poznatog kao „Mediteranski pastel“, o kojemu su se vrlo pozitivno izrazili mnogi poznati hrvatski likovni kritičari, između koji su i Antun Travirka, Iva Körbler, Vlado Bužančić, Vinko Srhoj, Andro Filipić, Stanislav Bašić, Romana Galović, Mirjana Šigir, Miljenko Mandžo, Josip Granić, Ante Zemljar, i drugi.
ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTOGALERIJA) ZEMUNIK GORNJI / Misno slavlje na blagdan sv. Josipa radnika predvodio nadbiskup Zgrablić
Svečano misno slavlje na blagdan sv. Josipa radnika u župnoj crkvi sv. Josipa radnika u Zemuniku Gornjem u petak, 1. svibnja, predvodio je zadarski nadbiskup Milan Zgrablić.

Nadbiskup je istaknuo važnost duhovne dimenzije rada i sustvaralačke suradnje čovjeka s Bogom u ostvarenju njegovog životnog poziva. Sv. Josip je primjer kako rad biva važan i ozbiljan, ali istodobno prožet vjerom, poručio je nadbiskup, dodavši da takav rad „postaje uravnotežen odnosom punog povjerenja s Bogom i usmjeren prema ljubavi. Na tom putu čovjek radi marljivo i odgovorno, ali zadržava unutarnju slobodu, jer zna da njegov život ima dublji smisao koji ne ovisi o materijalnom uspjehu, nego o vjernosti Božjem planu, smislu života i Bogu koji je konačni cilj njegovog postojanja“, poručio je mons. Zgrablić. Tako čovjek, nositelj rada, kroz svoj trud izražava što jest – slika Božja, ljubljeno dijete Božje i sudjeluje u velikom stvarateljskom djelu koje Bog povjerava čovjeku, pozivajući ga da svijet ne samo koristi i iskorištava, nego da ga obrađuje s ljubavlju i čuva s odgovornošću, rekao je nadbiskup.

Takvo poimanje rada rađa dubljim razumijevanjem kršćanskog poziva koji zahvaća cijeli život, pa i rad, „jer vjera ne ostaje zatvorena u molitvi ili liturgiji, nego se proteže na sve dimenzije svakodnevice, prožima odnose, odluke i rad te daje smisao i onome što se čini malim i neznatnim“, poručio je mons. Zgrablić.
Sv. Josip poučava duhovnosti rada koja „oblikuje srce koje zna prepoznati Božju prisutnost u svakodnevnim zadacima, koje prihvaća odgovornost ozbiljno i s predanjem, ustraje i kad se čini nemogućim, ostaje vjerno i kad se čini da trud prolazi nezapaženo, koje u svemu traži priliku da očituje ljubav prema Bogu kroz savjesnost, poštenje i strpljivost.

U svjetlu vjere, i najjednostavniji poslovi, koji se ponavljaju iz dana u dan i mogu postati monotoni, zadobivaju novu dubinu. Rad tako postaje dio većeg Božjeg plana koji nadilazi trenutak, dio puta koji vodi prema ispunjenju i života usmjerenog prema Bogu“, istaknuo je predvoditelj slavlja. Sv. Josip u svojoj skrovitoj i vjernoj službi pokazuje put koji traži vjernost Božjem pozivu. „Tako rad zadržava svoju vrijednost, jer postaje sudjelovanje u Božjem stvaralačkom djelu koje traje i danas, u kojem Bog uključuje čovjeka kao suradnika, koji svojim rukama, umom i srcem doprinosi izgradnji svijeta koji nosi trag Stvoriteljeve dobrote“, poručio je nadbiskup Zgrablić.

Sv. Josip uzdržava Svetu obitelj, u skromnosti nazaretske radionice preuzima odgovornost za kruh i sigurnost onih koje mu je Bog povjerio, u jednostavnosti svoga stolarskog zanata osigurava svakodnevni život za Isusa i Mariju. Takav rad „nije obilježen samo zaradom, brojčanim uspjehom i priznanjem, nego samozatajnom postojanošću, strpljivošću i dubokom unutarnjom snagom koja izvire iz ljubavi i vjere prema Bogu“, istaknuo je mons. Zgrablić, rekavši da takva jednostavnost često ostaje skrivena svijetu.

U tom kontekstu, naglasio je da „dostojanstvo rada ne proizlazi iz njegove vidljivosti, iz veličine ostvarenja i priznanja koje čovjek može primiti, nego iz dubine nakane koja ga pokreće, iz Božjeg plana koji ga nadahnjuje i iz svijesti da rad postaje dio odnosa s Bogom koji vidi u skrovitosti, prepoznaje vjernost i blagoslivlja što je učinjeno s predanjem za Dobro i žrtvom za drugoga“, poručio je nadbiskup. Takav rad biva „prostor u kojem čovjek ne oblikuje samo svijet, nego i vlastito srce, svoje stavove, svoju vjernost i sposobnost darivanja. Tako svaki napor, odgovornost i ustrajnost postaju prilika za rast u svetosti, u kojoj se život usklađuje s Božjom voljom i ono naizgled obično i koje se svakog dana ponavlja, može se preobraziti u susret s Bogom koji djeluje u skrivenosti i jednostavnosti.
U takvom razumijevanju rada čovjek se ne promatra podložnim ekonomskim zahtjevima rada, da se gubi u ritmu obveza, nego kao svjesna i slobodna osoba koja svojim odlukama oblikuje život te u svoje djelovanje unosi razum, srce i savjest i prepoznaje da njen rad ima smisao, jer je povezan s njenim dostojanstvom koji proizlazi od Boga i pozivom kojeg mu je Bog uputio“, poručio je mons. Zgrablić.

Nadbiskup je istaknuo potrebu prepoznavanja rada kao prostora susreta s Bogom gdje se oblikuje čovjekovo srce i gdje se svakodnevica puna obveza i briga prožima smislom koji nadilazi produktivnost i napor.
Sveti Josip u nazaretskoj svakodnevici, u radu koji je bio samozatajan, postojan i odgovoran prema Isusu i Mariji, pokazuje „ljepotu rada koji proizlazi iz ljubavi i prožet je sviješću o Božjoj prisutnosti i vodstvu u životu. Takav rad ne iscrpljuje čovjeka u nutrini, nego ga izgrađuje, oblikuje i vodi prema punini života“, naglasio je nadbiskup.

Upozorio je na opasnost da rad izgubi svoju dublju dimenziju i bude sveden na mjerljive rezultate, učinkovitost, zaradu, korist i povećavanje produktivnosti. Tada se vrijednost osobe procjenjuje prema onome što proizvodi i postiže u očima društva.
„Takvo shvaćanje dovodi do isključivanja i previđanja onih koji ne mogu sudjelovati u tom ritmu – bolesnika, starijih, osoba s invaliditetom i djece – kao da njihova vrijednost ovisi o njihovoj produktivnosti. Time se prešućuje temeljna istina: čovjekovo dostojanstvo ne proizlazi iz onoga što čini, nego iz onoga što jest“, poručio je nadbiskup.

„Kad se rad promatra isključivo kroz produktivnost i isplativost, blijedi svijest o čovjeku obdarenom dostojanstvom koje ne ovisi o učinku ni o materijalnoj koristi, nego izvire iz njegove bîti da je stvoren na Božju sliku i da ga je Bog pozvao u život zbog ljubavi.
Zato dostojanstvo bolesnika koji ne mogu raditi, staraca čija snaga slabi, osoba s invaliditetom suočenih s ograničenjima ili djece koja se razvijaju, ostaje jednako i neumanjeno. Njihova prisutnost podsjeća društvo da vrijednost života nije u proizvodnji, nego u postojanju i odnosu s Bogom i drugim ljudima“, poručio je nadbiskup.

Kad se rad pretvara u zahtjev koji ne poznaje granice, u ritam „još više i brže“, tada ne ostavlja prostor za odmor, prijateljske odnose, za brigu o slabijima, razumijevanje, molitvu i duhovni život. U takvom svijetu ugroženi su oni koji ne mogu pratiti taj tempo, jer su gurnuti na rub ili se smatraju teretom za društvo, upozorio je mons. Zgrablić.
„U logici „više i brže“ osoba počinje osjećati da ga vlastiti rad pritišće, zarobljava i oduzima mu slobodu. U radu kao isključivoj produktivnosti čovjek se udaljava od sebe jer prestaje slušati dubinu vlastitog srca i razlikovati bitno od prolaznoga. Prestaje prepoznavati vrijednost krhkosti, ovisnosti i međusobne povezanosti vidljivih u životu bolesnih, starijih, djece i osoba s invaliditetom. Time se gubi i sposobnost prepoznavanja prisutnosti Boga koji poziva na zajedništvo. Rad tada više ne izgrađuje osobu, nego je troši; ne vodi prema punini zajedništva s Bogom i međusobno, nego vodi prema iscrpljenosti.

Razlog takvog izobličenja rada je u zaboravu osobne duhovne dimenzije. Kad iz rada nestane svijest da je on sudjelovanje u Božjem djelu, kad se izgubi pogled prema Bogu kao konačnom cilju, rad ostaje zatvoren u granicama ovoga svijeta i preuzima ulogu koja mu ne pripada“, upozorio je nadbiskup, rekavši da tada rad postaje mjera vrijednosti života, a oni koji ne mogu „proizvoditi“ bivaju obezvrijeđeni.

„No, dostojanstvo svake osobe, bez obzira na snagu, zdravlje, dob ili sposobnosti ostaje uvijek isto i neotuđivo, jer je ukorijenjeno u njenoj bîti darovanoj od Boga Stvoritelja i Isusovom djelu otkupljenja. Neka nam sveti Josip Radnik pomogne da u radu prepoznamo Božji dar i poziv, da u svakodnevici otkrijemo prostor susreta s Bogom i da u svemu što činimo ostanemo vjerni Bogu koji nas vodi putem koji ima svoje ispunjenje u vječnosti“, potaknuo je mons. Zgrablić.

Nakon mise, nadbiskup je predvodio procesiju s kipom sv. Josipa kroz središte mjesta. Bio je to prvi pohod nadbiskupa Zgrablića toj župnoj crkvi za koju je zemunički župnik don Gašpar Dodić rekao da je zadnjih godina uloženo u njenu obnovu, zahvaljujući i sredstvima Općine Zemunik Donji na čelu s načelnikom Ivicom Šarićem koji je također bio na tom misnom slavlju.

Zemunik Gornji je rodna župa zadarskog nadbiskupa Ivana Prenđe čiji se kip nalazi na trgu na početku ulice koja vodi prema župnoj crkvi sv. Josipa Radnika.
I.G.
-
ZADAR / ŽUPANIJA8 sati prijeMORATE U SPIZU? Danas u Zadru rade sljedeće trgovine…
-
magazin4 dana prijeFOTOGALERIJA / Svjetski dan plesa u City Galleriji
-
magazin3 dana prijeSPORTSKI ULAZAK U LJETO / Doživite Maslenica Sunset Run 2026. Prijave su otvorene!
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prijeVanja Čvrljak izabran za direktora Turističke zajednice Zadarske županije




