Orada je popularna kako među sportskim ribolovcima, tako i među gastronomima. Broj ovih riba u Hrvatskoj u posljednje vreme naglo raste, a sličan trend stručnjaci primjećuju i na slovenskom primorju.

„Danas je mnogo lakše uloviti oradu“, rekli su hrvatski ribari medijima.

Osjećaj da ima više ribe ove vrste u moru potvrđuju i hrvatski stručnjaci. Kako je za portal morski.hr rekao vođa laboratorije Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu Leon Grubišić, primjetan je višegodišnji trend povećanja populacije orade kako na istočnom Jadranu, tako i u drugim djelovima Mediterana.

Porast broja orade u Hrvatskoj posredno potvrđuju i statistički podaci o godišnjem ulovu ove ribe. Hrvatski državni zavod za statistiku navodi da su ribari 2022. godine ulovili 229 tona, a 2019. 127 tona orade.

Domen Trkov, istraživač Morske biološke stanice Piran, rekao je da je porast primjećen i u Sloveniji, što potvrđuju i podaci o ulovu.

Prema podacima Instituta za ribarstvo Slovenije, ulov orade je prvi put primjetno porastao 2001. godine, a zatim je bio manje-više stabilan do 2011., nakon čega je naglo porastao. Narednih godina je jako oscilirao, ali je od 2019. u stalnom porastu, prokomentirao je Trkov podatke o godišnjem ulovu.

Hrvatski stručnjaci ističu da postoji više razloga za povećanje populacije orade, među kojima i program zaštite priznatih mrijestilišta ove vrste i bijeg uzgojene orade u prirodni okolinu. S njima se slaže i Trkov, ali kao glavni razlog ističe porast temperature mora.

Ljetos je na Morskoj biološkoj stanici Piran izmjerena rekordno visoka temperatura vode na morskom dnu. Na dubini od 22 metra, gdje se vrše merenja, izmjereno je 24,6 stupnjeva Celzijuvih, što je znatno više od 20 stupnjeva oko kojih se temperature obično kolebaju.

Oceanolog Martin Vodopivec rekao je tada za N1 da za 20 godina od kada se, pored temperatura na nivou mora, prate i temperature na morskom dnu, nikada nisu izmjerene tako visoke temperature.

Prema riječima Domna Trkova, mnoga skorašnja istraživanja su pokazala da je porast temperature morske vode razlog za promjene u ribljim zajednicama. Točnije, to znači da je u Jadranskom moru sve manje hladnoljubivih, a sve više toploljubivih ribljih vrsta.

„Ovaj fenomen je poznat kao tropska. Riječ je o fenomenu širenja južnih toploljubivih vrsta ka sjeveru Jadranskog mora uslijed zagrijavanja morske vode“, objasnio je istraživač.

Prema Trkovu, rast pojedinih vrsta riba povećava i stupanj njihovog utjecaja na životnu sredinu. Kako je objasnio, u slučaju orade to se manifestuje pojačanom grabežljivošću dagnji, što prilično ljuti uzgajivače školjki u Piranskom zalivu. Ovogodišnju berbu dagnji ​​uništila je orada. Proždrljive ribe pojedu i do tri tone školjki za noć pa će i budući prinos biti skroman.

U ponedjeljak je u javnosti odjeknula vijest kako se mijenjaju pravila za vozačke dozvole u Europskoj uniji. Točnije, ministri prometa država članica usvojili su zajedničko stajalište o novoj direktivi o vozačkim dozvolama i razmjenu informacija o prometnim prekršajima, a sve u cilju smanjenja broja smrtnih slučajeva na cestama.

Još je krajem ljeta ove godine predsjednica Odbora za promet i turizam pri Europskom parlamentu iz redova Zelenih, Karima Delli, predstavila nacrt prijedloga kojim se želi revidirati pravila polaganja vozačkog ispita i izdavanja vozačkih dozvola.

Što se sve mijenja?

Nacrt je odmah podigao puno prašine u javnosti, a Delli je navela da je cilj prijedloga smanjiti broj smrti na europskim cestama. I dok se Delli susrela s brojim kritikama, stručnjaci su pohvalili njezin prijedlog.

Cilj nove direktive je broj smrtnih slučajeva u prometu smanjiti s 20.000, koliko ih je bilo prošle godine, na nulu do 2050.

Digitalna vozačka dozvola

Nova direktiva predviđa uvođenje jedinstvene digitalne vozačke dozvole u EU-u. Digitalne dozvole će biti lakše zamijeniti i obnoviti pošto će te procedure biti moguće obaviti pute interneta. Prijedlog je i da se građanima iz trećih zemalja s usporedivim standardima sigurnosti na cestama bude olakšana zamjena vozačke dozvole za EU dozvolu.

Vozači već sa 17 godina

Europska komisija je predložila, a Vijeće ministara prihvatilo, da mladi vozači s navršenih 17 godine mogu polagati ispit i voziti ako su s njima stariji vozači. Uvelo bi se probno razdoblje za mlade vozače od najmanje dvije godine nakon polaganja ispita i pravilo nulte tolerancije na vožnju pod utjecajem alkohola. O istom prijedlogu raspravljalo se i u Hrvatskoj nakon što je ljetos 23-godišnji vozač na parkiralištu trgovačkog centra izgubio kontrolu nad Mercedesom i udario u drugi automobil i pješake.

Komisija dodaje i podatak da, iako mladi vozači čine samo osam posto od svih vozača, dva od pet smrtonosnih sudara uključuju vozače mlađe od 30 godina. Ipak, odbijen je prijedlog Komisije da se dob za vozačku dozvolu spusti na 16 godina uz ograničenje brzine od 45 km/h.

Ograničenje za starije vozače

Također se predviđa da skraćivanje roka valjanosti vozačkih dozvola za starije vozače i dalje ostane dobrovoljno po zemljama članicama. Uvode se i jasnije odredbe o provjeri tjelesne i psihičke sposobnosti za vožnju.

Obnavljanje dozvole bi bilo uvjetovano potvrdom da nema kontraindikacija za upravljanje vozilom izdanom nakon obveznog liječničkog pregleda. Isto vrijedi i za rok valjanosti vozačke dozvole od 7 godina za starije od 60 godina, 5 godina za starije od 70 i 2 godine za starije od 80 godina.

Polaganje u drugoj zemlji

Predviđa da osobe koje imaju državljanstvo jedne članice, a stalno prebivalište u drugoj članici mogu polagati teorijski dio vozačkog ispita u zemlja svoga državljanstva, ali takva mogućnost se ne predviđa za praktični dio vozačkog ispita.

Kazne na području cijele EU

Nova pravila koja će olakšati naplatu prometnih kazni počinjenih u nekoj drugoj zemlji članici, kao i oduzimanje vozačkih dozvola. Predlaže se proširenje popisa prometnih prekršaja koji će se kažnjavati na razini EU-a. Trenutačni popis uključuje ukupno osam prometnih prekršaja među kojima su prebrza vožnja, nekorištenje sigurnosnog pojasa, prolazak kroz crveno svjetlo na semaforu, vožnja pod utjecajem alkohola ili droga, nenošenje zaštitne kacige, kretanje zabranjenim prometnim trakom te nepropisno korištenje mobilnog telefona ili drugih komunikacijskih uređaja tijekom vožnje.

Prijedlog zakona o razmjeni informacija o prometnim prekršajima omogućit će da se odluka o oduzimanju vozačke dozvole u jednoj zemlji članici primjenjuje u svim članicama, što sada zbog rupa u zakonu često nije slučaj. Isto se odnosi i na ostale prometne prekršaje koji će biti kažnjivi na razini EU-a.

Vozači bi ih tako skupljali za prometne prekršaje diljem EU, a kad bi ih se skupio određeni broj, oduzimala bi im se dozvola, neovisno u kojoj su zemlji članici prekršaji napravljeni.

Rasprava tek slijedi

O ovim nacrtima Europski parlament će glasati na plenarnoj sjednici u prosincu, a nakon toga predstojeće belgijsko predsjedništvo će započeti pregovore s predstavnicima Parlamenta o konačnom tekstu zakona.

Rasprava će sigurno biti zanimljiva jer su i ranije zastupnici desnice u EU parlamentu prozivali Zelene zbog nekih prijedloga. Sporne su im bile ideje poput one o posebnoj dozvole za automobile teže od 1,8 tona (SUV vozila), dozvole “B+” koju bi bilo moguće dobiti tek nakon dvije godine probnog roka za B dozvolu i nakon 21 godine.

Rasprava se vodila i oko prijedloga o smanjenom ograničenju brzine za mlade vozače, što se već primjenjuje u Francuskoj, kao i oko prijedloga da države članice imaju mogućnost zabraniti mlađim vozačima vožnju noću.

Europskog vijeća za sigurnost prometa (ETSC) je pozdravio stroža pravila za vozače početnike jer u 40 posto nesreća sudjeluju mladi ljudi koji čine samo osam posto građana s vozačkom dozvolom.

Pravilnikom o porezu na dohodak čije su izmjene i dopune objavljene početkom prosinca u Narodnim novinama, a većina ih stupa na snagu početkom iduće godine, zaposlenicima će u brojnim kategorijama porasti iznosi neoporezivih primitaka koje im poslodavci mogu isplatiti.

Tako će prema pravilniku koji je donijelo Ministarstvo financija, maksimalni godišnji iznos koji će svim radnicima poslodavci moći isplatiti na ime prigodne nagrade, što primjerice uključuje božićnicu i naknadu za godišnji odmor, od 1. siječnja iduće godine porasti na 700 eura, što je 36,38 eura više od trenutnih 663,62 eura.

Nadalje, nagrada za radne rezultate, što se odnosi na dodatnu plaću ili dodatke plaći, raste s 995,43 eura na 1.120 eura od iduće godine, što je skok od 124,57 eura.

Novčana paušalna nagrada za troškove prehrane radnika trenutno iznosi do maksimalnih 796,44 eura, a od iduće godine raste do 1.200 eura, što je više za 403,56 eura.

Predstavljajući prijedlog izmjena pravilnika o porezu na dohodak prilikom njegova upućivanja u javno savjetovanje, ministar financija Marko Primorac je 7. studenoga na konferenciji za medije istaknuo da će iznos neoporezivih primitaka koje poslodavac u jednoj godini može isplatiti svakom radniku, a kada je riječ o prigodnim nagradama, nagradama za radne rezultate i troškove prehrane, od 1. siječnja 2024. porasti za 564,5 eura.

Dakle, u ove tri kategorije neoporezivih primitaka trenutno i do zadnjeg dana 2023. maksimalni godišnji neoporezivi iznos koji se može isplatiti radnicima iznosi 2.455,49 eura, a od 1. siječnja 2024. godine raste za 564,51 euro, na 3.020 eura.

Rast neoporezivih primitaka i za “jubilarne” nagrade, korištenje privatnog automobila

Porast će neoporezivi izdaci i u nekim drugim kategorijama, pa tako primjerice naknada za korištenje privatnog automobila u službene svrhe od 1. siječnja 2024. raste na 0,50 eura po prijeđenom kilometru, što je 25 posto više u odnosu na trenutnih 40 eurocenti.

Nadalje, dnevnice za službena putovanja u tuzemstvu od iduće godine će biti neoporezive do iznosa od 30 eura, u odnosu na trenutnih 26,55 eura.

Potpora radniku zbog invalidnosti trenutno iznosi 331,81 euro, za smrt u užoj obitelji 398,17 eura, za dugotrajno bolovanje 331,81 euro, dok potpore djetetu umrlog radnika dosežu 232,27 eura.

Od iduće godine neoporezivo će se na ime tih potpora moći isplatiti do 560 eura u svakoj od kategorija.

Između ostalog, raste i neoporezivi iznos otpremnine radnika prilikom odlaska u mirovinu, s trenutno maksimalnih 1.327,24 eura na 1.400 eura od iduće godine.

Kada je riječ o mogućim neoporezivim primicima radnika za navršeni radni staž, nagrada za navršenih 10 godina raste s trenutnih 199,09 eura na 280 eura od 1. siječnja 2024., za 15 godina gornji limit se diže s 265,45 na 336 eura, za 20 godina s 331,81 na 392 eura, dok će se za 25 godina radnog staža radnicima od iduće godine moći neoporezivo isplatiti do 448 eura, u odnosi na trenutnih 398,17 eura.

Nadalje, neoporezive nagrade za navršenih 30 godina rastu s 464,53 na 504 eura, za 35 godina s 530,90 na maksimalnih 560 eura, a za 40 godina i svakih narednih pet godina sa 663,62 na 672 eura.