Utjecaj El Niña osjetit će se i u Europ, koju zbog njega čeka manje snježnih padalina nego što smo navikli proteklih godina. Iako, proteklih godina smo navikli, barem u Hrvatskoj, na zime bez previše snijega.

Naime, Severe Weather Europe analizirao je situaciju te prognozirao da će veći dio kontinenta imati manje snježnih oborina nego što je uobičajeno. Iznimka su Alpe i viši dijelovi sjeverne Europe.

U prosincu će snijeg u Europi većinom izostati, ponajprije zbog zapadnijeg prema jugozapadnom strujanju u većem dijelu Europe, koje je bogato oborinama, ali je i toplije. U siječnju stiže promjena pa će u više područja srednje Europe padati snijeg. Veljača neće donijeti značajnije promjene.

U konačnici, predviđa se da će sezonski prosjek za Europu biti manje snježnih oborina od uobičajenog. Unatoč tome, neke više nadmorske visine u srednjoj i sjevernoj Europi imat će povećane vrijednosti snježnih oborina.

Uz najmoćniju osobu na kontinentu, popis je podijeljen u tri kategorije, izvršitelji, ometači i sanjari, od kojih svaka predstavlja drugu vrstu moći.

Donald Tusk

Dva desetljeća dva su čovjeka vodila bitku za Poljsku. U plavom kutu, boreći se za demokratsku, modernu, europsku viziju budućnosti: Donald Tusk, bivši premijer koji je bio predsjednik Europskog vijeća prije nego što se vratio kao vođa centrističke oporbe; u crvenom kutu, izdvajajući ga za tradicionaliste, katoličke konzervativce, nacionaliste: Jarosław Kaczyński, vođa vladajuće Stranke prava i pravde, prenosi Politico.

Izvršitelji

1. Giorgia Meloni

Uspon Giorgie Meloni na mjesto talijanske premijerke prošle je godine užasnuo sve centriste diljem kontinenta i šire. Bruxelles se pripremao da član postfašističke stranke dobije mjesto (i glas) za njegovim najvišim stolovima, pojačavajući redove problematične djece EU-a. Kijev je bio spreman da se Italija odvoji od paketa i pokuša ublažiti podršku Ukrajini i povući sankcije Rusiji. Ali godinu dana nakon što je postala čelnica trećeg najvećeg gospodarstva u EU-u, Meloni je prkosila očekivanjima i izgradila značajan (iako oprezan) klub obožavatelja.

Na listi su i Ursula von der Leyen, Emmanuel Macron, Andriy Yermak, Recep Tayyip Erdoğan, Maroš Šefčovič, Marine Le Pen, Christine Lagarde, Keir Starmer.

Ometači

1. Elvira Nabiullina

Elvira Nabiullina je vrhunska tehnokratkinja koja održava ratni stroj ruskog predsjednika Vladimira Putina u pogonu. Tijekom desetljeća dok je sjedila na čelu ruske središnje banke, Nabiullina je svojom monetarnom politikom više puta spasila rublju i održala gospodarstvo zemlje. U tom procesu, kao Putinov bankar, nekoć smatran umjerenim utjecajem, a sada njegovim tihim pomagačem, uspjela je spriječiti učinke zapadnih sankcija bez presedana osmišljenih da isprazne blagajnu Kremlja, produžujući rat protiv Ukrajine.

Na listu su i Carles Puigdemont, Viktor Orbán, Annalena Baerbock, Manfred Weber, Tom Van Grieken, Jovita Neliupšienė, Bidzina Ivanishvili, Björn Höcke.

Sanjari

1. Volodimir Zelenski

Winston Churchill. Martin Luther King Jr. Nelson Mandela. S vremena na vrijeme pojavi se vođa i sam promijeni tijek povijesti, ne snagom svoje vojske ili snagom svoje ekonomije, već snagom svojih riječi. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je takav vođa.

Od njegovog prkosnog videa “Mi smo ovdje” snimljenog u prvim danima rata ispred njegova predsjedničkog ureda u Bankovoj ulici i njegove kultne dosjetke “Trebam municiju, a ne prijevoz” izrečene kao odgovor na američku ponudu za evakuaciju. Zelenski je nadahnuo Ukrajince da se nastave opirati pokušaju ruske invazije punog opsega, te nagovarao, posramljivao i preklinjao nacije da im pomognu u tome.

Na listi su i Alexei Navalny, Gérald Darmanin, Roberta Metsola, Mary Lou McDonald, Petr Pavel, Thomas Bach, Nigel Farage, Jenni Hermoso.

Ratovi, onaj u Ukrajini i drugi, na Bliskom istoku, velikim dijelom oblikuju globalne političke odnose. No još jedna tema od globalnog značenja bit će u fokusu od sutra, kada u Dubaiju počinje COP28, konferencija Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama. Prije osam godina na takvom skupu u Parizu zemlje su se dogovorile da će zadržati globalni rast temperature ispod jednog i pol stupnja u odnosu na predindustrijsko doba. Gdje smo sada i što se može očekivati na konferenciji, ali i nakon nje u suočavanju s klimatskim promjenama?

Uoči još jednog klimatskog summita, glavni tajnik UN-a Antonio Guterres zaputio se s čileanskim predsjednikom Gabrielom Borićem u carstvo vječnog leda gdje klimatske promjene već uzimaju danak.

U posljednjih sedam godina, led na Antarktici topi se rekordnom brzinom. Tijekom 2022. na području gdje su se razmnožavali carski pingvini led je potpuno nestao, zbog čega je uginulo 4 od 5 kolonija njihove mladunčadi. Utopili su se ili uginuli od hladnoće kada je pod njima popustio led jer nisu bili dovoljno zreli za preživljavanje u takvim uvjetima. Između 2018. i 2022. gotovo trećina od 62 poznate kolonije carskih pingvina stradala je zbog topljenja leda.

– Antarktiku nazivaju usnulim divom, a budi je klimatski kaos. Antarktički morski led je na najnižoj razini. Nove brojke pokazuju da je ovog rujna bio 1,5 milijuna četvornih kilometara manji od prosjeka za ovo vrijeme godine – otprilike područje veličine Portugala, Španjolske, Francuske i Njemačke zajedno, rekao je Antonio Guterres. 

Najveće topljenje zabilježeno je u središnjem i istočnom području Bellingshausenova mora krajem prošle godine, zapadno od Antarktičkog poluotoka, gdje se led potpuno otopio. Topljenje leda podiže razinu svjetskih mora i utječe na vremenske promjene diljem globusa.

Led na Antarktici topi se rekordnom brzinom

U svijetu koji se sve više zagrijava, najteže preživljavaju najsiromašniji. Ispucani dijelovi dna jezera Titicaca, smještenog usred južnoameričkih Anda, alarmantan su prizor za lokalnog farmera Manuela Floresa. Zbog dugotrajne suše, presušili su bunari, a s njima i njegovi usjevi.

Jezero, koje su pretkolumbovski ljudi vidjeli kao božanstvo, važan je ekosustav za divlje životinje i izvor vode za milijune stanovnika, uključujući grad El Alto.

– Puno je faktora i sa svima s trebamo pozabaviti. S jedne strane imamo lokalne uzroke za koje znamo: krčenje šuma, požari, ljudska aktivnost, velike brane, koji imaju učinak. U globalnom smislu imamo klimatske promjene, pojave kao što su El Nino i La Nina, koje uzrokuju poplave i suše, istaknuo je Rodney Camargo, ekološki aktivist.

Ispucani dijelovi dna jezera Titicaca

Rog Afrike među najosjetljivijim je područjima na klimatske promjene. Tek što je završilo razdoblje najteže suše u posljednja četiri desetljeća, nakon višestrukih propalih kišnih sezona koje su ostavile milijune ljudi u nevolji, bez usjeva i stoke, stanovnike su sada zadesile i poplave.

Cijele obitelji ostale su bez pristupa hrani, zdravstvenoj zaštiti, vodi i higijenskim potrepštinama. Humanitarne udruge pozvale su na hitnu globalnu intervenciju jer se očekuje da će El Nino trajati najmanje do travnja sljedeće godine.

Prošli je mjesec služba Europske unije za klimatske promjene Copernicus potvrdila prijašnje prognoze da će ovo biti najtoplija godina još od 1940.

U sušom pogođenoj južnoj Španjolskoj, u travnju se dostavljala pitka voda u cisternama za 80 tisuća ljudi jer je njihov lokalni spremnik presušio. Tijekom ljeta svijet su obilazili prizori turista u mediteranskim zemljama koji jedva stoje u užarenim redovima za obilazak turističkih znamenitosti.

Svijet je na korak od toga da se zagrije za gotovo 3 Celzijeva stupnja do kraja stoljeća. A ako se želi ograničiti globalno zagrijavanje na stupanj i pol, kao što je dogovoreno 2015. Pariškim sporazumom, sve zemlje moraju smanjiti emisije štetnih plinova do kraja desetljeća za 42%. No emisije ugljika od izgaranja ugljena, nafte i plina, prošle su godine porasle za 1,2%. U UN-u to opisuju kao kanjon prepun prekršenih obećanja, neuspjeha političkih lidera i izdaje onih najranjivijih.

Klimatske promjene

Uoči novog pokušaja da se postave stroži ciljevi za smanjenje emisija ugljikova dioksida na summitu u Dubaiju, raste bojazan od neuspjeha, pogotovo jer su oči svjetske javnosti uprte u ratove u Ukrajini i na Bliskom istoku. Ne zna se ni hoće li i u kojim razmjerima u autokratskoj zemlji sedmorice šeika, u kojoj su zabranjene stranke i sindikati, summit pratiti inače nezaobilazni prosvjedi. Domaćin, Ujedinjeni Arapski Emirati nadaju se uspjehu i novom sporazum po uzoru na onaj Pariški. Ali aktivisti se pitaju koliko je to uopće moguće u pustinjskoj zemlji, neraskidivo povezanoj s naftom u kojoj strani radnici, čak i oni koji rade na energetski održivim projektima, stradavaju radeći u nehumanim uvjetima.

Dok svijet kakav smo poznavali polagano nestaje, borba za njegov opstanak čini se neizvjesnijom nego ikad prije.