Hrvatska
IMA LI RAZLOGA ZA ZABRINUTOST? Čičin-Šain o koroni: “Razuman oprez uz praćenje situacije su i dalje važni”
U Hrvatskoj se bilježi blagi porast novooboljelih od koronavirusa, s druge strane pod posebnim je nadzorom novi soj virusa nazvan pirola s više od 30 mutacija. Ima li razloga za zabrinutost, hoće li hladnije vrijeme i povratak djece u škole utjecati na porast oboljelih?
Gost središnjeg Dnevnika HTV-a bio je virusni imunolog prof. dr. sc. Luka Čičin-Šain.
– Protiv COVID-a svi praktički imaju neku vrstu temeljne imunosti, bilo zbog toga što su preboljeli ili zato što su se cijepili ili docijepi pa je opasnost od COVID-a daleko manje nego li je bila prije dvije godine. S druge strane COVID se širi. Kolege su rekle da u ovom trenutku nema razloga za zabrinutost, ali je prošlo dosta vremena od posljednjeg vala i od booster doza cjepiva pa je stoga i opća imunost pala. Teško procijeniti hoće li problemi u ovoj zimskoj sezoni biti na razini prošle. Razuman oprez uz praćenje situacije su i dalje važni i to je ono što institucije i rade, rekao je Čičin-Šain.
Pred nama je i sezona gripe, virusa za kojeg Čičin-Šain ocjenjuje da ipak nije opasan kao covid.
– Mislim da je korona i bila i ostala ozbiljniji virus nego gripa. Ona naglašeniju bolest i daleko se lakše širi. Maske su vrlo efikasno suzbijale gripu i njeno širenje prije dvije godina a koronu su lošije štitile. Po novome su ove dvije infekcije slične. Mi na raspolaganju imamo cjepiva koja se ažuriraju i protiv jednog i drugog, a infekcije naročito pogađaju osjetljive osobe.
Njemački liječnički zbor u susret jeseni vrlo je oprezan, smatraju da bi maske u zdravstvenom sustavu bile dobra odluka. Čičin-Šain smatra kako je razumno da se o tome razmišlja jer maske sigurno pomažu da se virus slabije širi. Ipak, takvu odluku u ovom trenutku smatra preuranjenom.
– Napravili smo i kvalitetne lijekove i cjepiva te razumijemo kako se virus širi. Postalo je jasno da covid nije isključivo jedna akutna bolest dišnih organa nego to u visokom postotku može biti kronična bolest koja zahvaća krvožilni sustav. (…) Ima i puno ljudi s neurološkim manifestacijama poput letargija ili gubitka njuha ili okusa tako da je ovo kompleksnija bolest nego li smo iz početka mislili, zaključio je Čičin-Šain.
Blagi porast novooboljelih od koronavirusa
U bolnici u Dubrovniku posjeti zabranjeni, raste broj ambulantnih pregleda, jedna je osoba u jedinici intenzivnog liječenja. U splitskom KBC-u bolja je situacija, u KBC-u Rijeka osam je hospitaliziranih.
– Ono što primjećujemo je da su to u pravilu pacijenti iznad 80 godina i uglavnom necijepljeni, zabranjen je posjet na zavodu za gastroenterologiju. Taj virus neće nestati, mi mu ne možemo pomoći, a kako pratimo situaciju u Europi broj inficiranih raste, rasti će i u našoj zemlji, za HTV Dnevnik rekao je prof. dr. sc. Ivica Pavić, dr.med./Klinika za infektivne bolesti KBC Rijeka.
Osjete to i u Klinici za infektivne bolesti u Zagrebu u kojoj je srpanj bio miran, a sad je deset hospitaliziranih.
– Tako da postoji mogućnost da će narednih dana biti i nešto već broj no još uvijek to nije zabrinjavajuće, još uvijek je to u okviru onog očekivanog. Imamo otvoren jedan odjel za COVID pacijente plus soba ili dvije po potrebi za intenzivnu međutim ovog časa nemamo niti jednog pacijenta koji je u intenzivnoj skrbi zbog COVID-a, objasnio je izv. prof. dr. sc. Ivan Puljiz, dr. med./predstojnik Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević”.
Novih preporuka nema
Epidemiolozi šalju umirujuće poruke, novih preporuka nema.
– Stanje što se tiče COVID-a-19 zapravo uopće nije zabrinjavajuće, imamo dnevno oko 30-tak novooboljelih to je negdje oko 10 do 13 posto među testiranim osobama. Bolest je prisutna u populaciji, bolest neće nestati kao takva, naučili smo živjeti s njom i zapravo nema razloga za nikakvu zabrinutost, istaknula je dr. sc. Dijana Mayer, dr. med./epidemiologinja HZJZ.
U utorak u Hrvatsku stiže i najnovije Pfizerovo cjepivo prilagođeno novim varijantama koronavirusa odobreno je za odrasle i djecu stariju od 6 mjeseci.
Hrvatska
Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik
Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.
Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.
Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.
Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.
Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.
Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.
Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.
Hrvatska
FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime
Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.
Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.
Prosinac
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.
Siječanj
U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.
Veljača
Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.
Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Snježne oborine
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.
Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.
Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.
Hrvatska
U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu
Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.
Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.
Podaci o proizvodu:
- Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
- Zemlja podrijetla: Kina
- Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
-
magazin3 dana prijeFOTOGALERIJA / Gastro turneja po adventskim kućicama u Zadru, 4. dio – đir po Božićnom gramofonu na Pijaci
-
magazin5 dana prijeMJESEČNI HOROSKOP ZA PROSINAC: Jarac ubire plodove svog truda, Vodenjak upoznaje posebnu osobu!
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prijeFOTOGALERIJA / Svečani domjenak u OB Zadar za djelatnike koji su otišli u mirovinu
-
magazin4 dana prije(VIDEO) “OD BOŽIĆA DO NOVE GODINE ” / Grupa Forum ima novu božićnu pjesmu! Poslušajte…







