Hrvatska
Toni Milun dao važan savjet o minusima u bankama: “Ako čekate, bit će kaos”
Poznati matematičar Toni Milun u četvrtak je gostovao na N1 televiziji, gdje je podijelio svoje stručne savjete o upravljanju financijama,
Stanje financijske pismenosti u Hrvatskoj
Milun je uvodno govorio o financijskoj pismenosti među hrvatskim građanima. Prema njegovim riječima, rezultati posljednjih istraživanja pokazali su blagi napredak u financijskoj pismenosti.
“Financijska pismenost ima tri dijela. Financijsko znanje pokazuje stalni napredak. Prije smo imali 60 posto točnih odgovora pa 65, sad smo došli na 70 posto točnih odgovora. Presudno je da su ljudi naučili što je inflacija, no, nažalost, to smo naučili na vlastitoj koži. Tu je jako veliki pomak”, kazao je.
Govoreći o financijskom ponašanju i odnosu prema novcu, Milun je primijetio blagi pad, ali je istaknuo da su žene često odgovornije u financijskim odlukama od muškaraca. “Oko 86 posto građana kaže da redovito plaća račune, 70 posto ih dobro razmisli prije nego što nešto kupi, a manje od pola ima neke dugoročne ciljeve. Ponašanje nam nije baš dobro, kao i odnos prema novcu. Mi bismo svi potrošili danas, ne bismo štedjeli”, kazao je.
“Zanimljivo je da nema povezanosti između te tri veličine. Recimo, mi matematičari imamo znanje o financijskoj pismenosti, ali to ne znači da ćemo se ponašati bolje. Ovi koji se dobro ponašaju, ne znači da imaju znanje. Znači, mora se raditi na sve tri komponente”, dodao je.
Milun će, inače, u devetom mjesecu održati četiri konferencije o financijskoj pismenosti. Bit će održane redom u Zagrebu, Splitu, Osijeku i Rijeci, a detalje možete pronaći na njegovoj web-stranici.
Utjecaj eura na financijsku situaciju
Govoreći o utjecaju eura na financijsku situaciju u Hrvatskoj, Milun je naglasio da je dolazak eura bio praćen povećanom inflacijom. “Nama je euro došao zajedno s inflacijom. Imali smo dva događaja istovremeno, druge države nisu to imale na takav način. Nažalost, nama se to dogodilo”, rekao je.
Prešutno prekoračenje i dopušteni minus
Milun se također dotaknuo teme prešutnog prekoračenja i dopuštenog minusa na bankovnim računima.
“Dopušteni minus je jako strogo reguliran i postoji nekakva kalkulacija da to smije biti negdje devet posto kada se zbroji kamatna stopa kad smo u minusu i naknada koju nam banke koriste za vođenje računa. Prešutno, s druge strane, ima jedno ograničenje, ali je puno blaže. Što znači da ako smo u prešutnom prekoraćenju, plaćamo veću kamatu. Što se dogodilo? Nama su banke, bez da smo znali, ukinule dopušteno i sve nam stavile u prešutno, digle kamatne stope i naknade. Kad je HNB to uočio, rekao je: ‘Stanite malo, idemo se dogovoriti’”, kazuje Milun.
Udijelio je potom važan savjet građanima o minusima.
“Sad je trenutno i ovo prešutno, koje je nama loše, dovedeno na razinu dopuštenog. Međutim, to neće zauvijek tako biti i trajat će još nekoliko mjeseci, najkasnije do početka ljeta sljedeće godine. Mi moramo zatražiti od banke da nam to prešutno postane dopušteno. Sad je posve svejedno koje imamo, ali ako mi to ne uvedemo, možete očekivati, ako ostane prešutno, da ćete imati veću kamatnu stopu, da ćete biti nezaštićeniji”, kazao je za N1 televiziju, navodeći potom jedan primjer.
“Recimo, ostanete bez posla, a imate dopušteno, banka će reći da ne možete imati minus, ali će vam dati rok od negdje 12 mjeseci da izađete iz minusa. Međutim, ako imate prešutno, banka će vam reći: ‘Izvoli u mjesec dana izići iz minusa.’ Dakle, to je vrlo, vrlo nepovoljnije”, rekao je.
Savjetuje da situaciju s minusima što prije regulirate s bankom. “Treba otići u banku ili preko aplikacije to riješiti, i to što prije. Nemojte čekati, znate što će se dogoditi ako ćete čekati šesti mjesec sljedeće godine? Bit će kaos”, rekao je.
Savjeti za štednju
Milun je skrenuo pažnju i na gubitak vrijednosti štednje u hrvatskim bankama zbog visoke inflacije i niskih kamata. Naime, prema pisanju hrvatskim medija, u tri godine štediše u hrvatskim bankama izgubile su čak 25 posto novca.
Predložio je, stoga, raznoliku diversifikaciju štednje, uključujući ulaganje u zlato, fondove i mirovinsku dobrovoljnu štednju. Također je spomenuo nove financijske tehnologije koje omogućuju povoljniju štednju putem investicija u kratkoročne obveznice.
“Ako mi stavimo novac u banku na oročenje, kamatne stope u većini banaka su od 0,5 do jedan posto, što je vrlo malo. Danas vam postoje već neke financijske aplikacije, gdje vi možete štedjeti puno povoljnije. Oni ulažu u tzv. kratkoročne obveznice i godišnja kamata je iznad tri posto. Oni su vrlo malo rizični, a zarada je ipak puno veća. Druga stvar je, nadam se, da će opet kao što su bile ove državne obveznice, da će ići opet trezorske obveznice i da će građani moći ulagati u to. To je slično kao narodne obveznice, ali ne na rok na dvije godine, nego na godinu dana. Nadam se da će biti ponuđeno građanima i da će biti veća kamatna stopa od tri. To je još jedna dobra prilika za građane”, savjetuje Milun.
Hoće li banke podići kamatne stope?
Milun ne očekuje da će banke povećati kamatne stope.
“Do prije nekoliko mjeseci sve velike banke imale su 0,01 posto. Ovo je već podignuto. Banke imaju prostora za podići, ali zapravo nemaju interesa za to. Zašto bi one nama sada davale veću kamatnu stopu? Hoće ako sada izađu trezorski zapisi i ako budu prinuđene da zadrže dio štednje u bankama”, kazao je.
Krediti i kamatne stope
Govoreći o kreditima, Milun je istaknuo važnost pažljivog odabira ponude.
“Dobro je iskoristiti ako radite u nekim firmama koje imaju ugovor s bankama i nude dobre kamate. Znam za jednu koja ima 2,6 posto, to je jako dobro iskoristiti. Trenutno nam banke nude fiksne stambene kredite s kamatnom stopom od četiri posto. Da nam je to netko prije 10 godina rekao, mi bismo rekli: ‘Wow, dobra prilika.’ To je dobra prilika, znate da će vam kamatna stopa biti četiri posto cijelo razdoblje”, kazao je, nakon čega je dao jednu zanimljivu usporedbu.
“Mi se danas zadužujemo, ako uzimamo stambene kredite, bolje nego Nijemci. To je posebno u Hrvatskoj jer mi imamo poseban zakon koji kaže: ‘Treba se izračunati kolika je prosječna kamatna stopa koju građani plaćaju kad imaju kredite. To je otprilike tri posto. Najveća promjenjiva koju banka može ponuditi je za 1/3 veća od tri posto”, rekao je.
Inflacija i njen utjecaj
Milun je govorio i o visokoj inflaciji u zemlji i njenim posljedicama na cijene usluga i proizvoda. Izrazio je nadu da će se situacija normalizirati.
“Mi imamo jednu od najvećih inflacija. Vidjet ćemo što će se dogoditi. Moje iskustvo je da je sve poskupjelo. Strašno je koliko su usluge na more otišlo gore. Svi su iskoristili priliku koju su imali, ugostitelji, iznajmljivači… Ja bih volio da se to sve vrati u normalu”, kazao je.
Hrvatska
Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik
Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.
Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.
Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.
Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.
Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.
Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.
Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.
Hrvatska
FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime
Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.
Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.
Prosinac
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.
Siječanj
U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.
Veljača
Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.
Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Snježne oborine
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.
Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.
Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.
Hrvatska
U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu
Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.
Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.
Podaci o proizvodu:
- Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
- Zemlja podrijetla: Kina
- Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
-
magazin3 dana prijeFOTOGALERIJA / Gastro turneja po adventskim kućicama u Zadru, 4. dio – đir po Božićnom gramofonu na Pijaci
-
magazin4 dana prijeMJESEČNI HOROSKOP ZA PROSINAC: Jarac ubire plodove svog truda, Vodenjak upoznaje posebnu osobu!
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prijeFOTOGALERIJA / Svečani domjenak u OB Zadar za djelatnike koji su otišli u mirovinu
-
Hrvatska4 dana prijeVUKOSAV, PEDIĆ, FRANCIŠKOVIĆ, VUČAK-LONČAR… / Objavljen je godišnji popis: Ovo su najbolji doktori i doktorice u Zadru i u Hrvatskoj…







