ZADAR / ŽUPANIJA
KALI / U Narodnoj knjižnici Kali 2. Glazbeno književni susret “ŠtoKajČa”
U Narodnoj knjižnici Kali 26.07. (srijeda) s početkom u 20:30 održat će se 2. Glazbeno književni susret “ŠtoKajČa”. Na ovom književnom susretu okupit će se pjesnici i predstaviti svoj bogati stvaralački opus jezičnu raznolikost hrvatskog narječja štokavice, kajkavice i čakavice kroz poeziju, kratke priče, proze i roman.
Sudionici programa su Iva Pejković novinarka i glavna urednica portala eZadar. Za Večernji list pisala je blog posvećen književnosti. Pokrenula je prvi klub čitatelja za mlade u Zadru pod nazivom Dioptrija. Objavljeni su joj roman Mačka u čizmama i zbirka “proezije” Vošta do Tokija. Zastupljena je u više regionalnih zbornika i web-mjesta koja objavljuju prozu i poeziju. Predsjednica je udruge ZaPis i moderatorica kulturno-umjetničkih događanja. Fotografijom dokumentira zadarski kvart Voštarnicu kao svojevrsni nastavak zbirke Vošta do Tokija. Ovisna o kavi, knjigama i crtanju humorističnih ilustracija koje objavljuje pod Crtančica na Facebooku.
Dragica Reinholz, rođena u Vukancima, općina Mače, gdje je i odrastala. Školovanje i dio radnog vijeka u zdravstvu provela je u Zagrebu. Najveći dio rada i života provodi u Zlataru, gdje i sada živi s obitelji. Piše poeziju i kratke priče na standardu i kajkavskom dijalektu koje je objavila u zajedničkim zbornicima, među kojima je: „Na početku novog kruga”, i na zajedničkoj izložbi u HDLU-u u Meštrovićevom paviljonu. Izdala je samostalnu zbirku poezije „Držim se za zrak”.Na raznim književnim natječajima pjesme i priče tiskane su joj i nagrađivane u zajedničkim zbornicima Utoplimo krčku zimu, Hod se nastavlja, V praznoče živim, kaj-Kustošija, Stara lipa, i objavljene u mnogim drugim zajedničkim zbornicima Došel bum v Bistricu, Draga domača rieč, Pod murvu na krče, Senje i meteori, Susret riječi, 41.Kaj mirisi lipe, Kajkavski naš svagdašnji i drugi. Pjesme su joj objavili književni portali čovjek-časopis, strane.ba, astronaut. ba i drugi. Članica je društva Kajkaviana u Donjoj Stubici i aktivno sudjeluje u njihovoj kajkavskoj radionici. Članica je i Krapinsko-Zagorskog Organska DHK.
Ines Kolega nastavnica u PŠ Kali u kojoj radi i djeluje 25 godina. Zaljubljenik u more i otočnu besidu. Nastojala je promicati kulturno društveni život u svim mjestima gdje je radila kao nastavnik, na Dugom otok u OŠ Petar Lorini , u Salima, u Žmanu, Kukljici, Lukoran. Dugi niz godina vodi dramsko – recitatorsku skupinu u školi potiče djecu na ljubav prema rodu i jeziku i narodnim običajima u sredini u kojoj žive kako bi stekla prve korake u prenošenju kulture svog kraja,da se ne zaboravi. Surađivala je sa raznim ljudima, skupinama folklora te rado organizirala priredbe za prigodne dane Dani kruha, Božić, Nova Godina, Uskrs, Dan državnosti i dr. U Kalima je bila aktivna u crkvenom zboru sv. Lovre s kojim i danas surađuje prema potrebi. Članica je FS Kualjske posestrine i pobratini s kojima je nastupala diljem lijepe naše na smotrama folklora. Sudjelovala je kao gost na Vox Tv, radio emisiji na Novom radiju, raspjevane Bibinje i svim večerima čakavske poezije u Kalima promičući čakavsku poeziju i narodne običaje. Sudjelovala je i u izvedbi “Kualjske muke” koja je snimljena na CD-u te na brojnim predstavljanjima knjiga naših domaćih pjesnika.
Željko Sutlović iz Ždrelca koji se pisanjem počeo baviti još u srednjoj školi i nastavio sve do danas. Čakavski okvir otkrio je kasnih 80-tih godina i prihvatio kao svoj izričaj. Pomalo škrto čuva svoja djela , te jedino u pjesničkim susretima otvara svoja brojna djela. Nije veliki ljubitelj veznika u formulaciji stiha već koristeći nabrajane pridjeve, glagole i imenice ostavlja slušateljima njihovu osobnu varijaciju shvaćanja teme. Bio je član KUD-u “Sv. Luka ” iz Ždrelca. Uz što je pjesnik skladatelj je i tekstopisac dalmatinskih skladbi.
Glazbeni gost večeri je Milo Škara iz Ždrelca, poznati zabavljač i kantautor.
Cilj Glazbeno književnog susreta “ŠtoKajČa” je promicanje hrvatskog identiteta i prenošenja Hrvatske jezične baštine štokavice, kajkavice, čakavice “Zlatne formule hrvatskoga jezika ča-kaj-što”, kulturno dobro Republike Hrvatske (Rješenje Ministarstva kulture Z-7412, od 29. XI. 2019) koju ustrajno promiče i svehrvatska jezično-pjesnička smotra Croatia rediviva ča-kaj-što u Selcima na otoku Braču. U dogovoru sa gospodinom Drago Štambukom predsjednikom udruge “Croatia Rediviva i veleposlanikom RH udruga “Stihovi i Note” iz Kukljice odlučila je u duhu “Zlatne formule hrvatskoga jezika ča-kaj-što” kontinuirano raditi na integraciji hrvatskih jezičnih dionica i na bogaćenju hrvatske književne norme iz blistave ča-kaj-što leksičke nam pričuve.
Značajno je istaknuti da se ovaj Glazbeno književni susret usmjeren razvoju i unaprjeđenju nedovoljno razvijenih području kao što su naši otoci zadarskog arhipelaga i u svrhu što bolje turističke razvijenosti i promocije otoka.
Organizator susreta “ŠtoKajČa” je udruga “Stihovi i Note”, pokrovitelji programa TZ Općina Kali i Narodna knjižnica a sponzori Adriatic Propeleri, Slastičarnica Hajduk, Ciao Ciao Restoran -pizzeria Kukljica i Pizzeria spaghetaria Terazza.
Autor teksta: Vesna Benić
ZADAR / ŽUPANIJA
UZ BLAGDAN SV. ZOILA / Nadbiskupa Zgrablića: “Neka nas zagovor sv. Stošije učvrsti u vjeri, sv. Krševana osnaži u hrabrosti, sv. Šimuna u poslušnosti Duhu Svetom, a milosrđe sv. Zoila nadahne na djelotvornu ljubav”
Povodom Dana Caritasa Zadarske nadbiskupije koji se obilježava na blagdan sv. Zoila, zaštitnika zadarskog Caritasa, 16. prosinca, zadarski nadbiskup Milan Zgrablić uputio je poruku vjernicima mjesne Crkve te na osobiti način članovima župnih caritasa u Zadarskoj nadbiskupiji i korisnicima caritasovih usluga:

Sv. Zoilo, sv. Stošija i sv. Krševan – vjera koja se pamti, ljubav koja se živi
Draga braćo i sestre!
Dragi članovi župnog Caritasa!
1. U ozračju blagdana sv. Zoila i zaštitnika Caritasa Zadarske nadbiskupije, koji obilježavamo 16. prosinca, mjesna Crkva mislima, molitvom i djelima ljubavi ponovno se vraća svojim dubokim kršćanskim korijenima. Dan Caritasa i slavlje blagdana sv. Zoila je spomen na sveca iz davnine, ali i trajni poziv da obnovimo ono što je Crkvu kroz stoljeća činilo prepoznatljivim: vjeru koja ne ostaje zatvorena u crkvenim zidovima, nego se prelijeva u djelotvornu ljubav prema čovjeku. U tom svjetlu, likovi naših zaštitnika – sv. Stošije, sv. Krševana i sv. Zoila – tvore nerazdvojno trojstvo svjedočanstva, vjere u Krista i ljubavi prema Bogu i bližnjemu, a njihova se poruka na osobiti način povezuje sa sv. Šimunom, pravednikom iz Jeruzalema koji je, vođen Duhom Svetim – Duhom Ljubavi, u malenom Djetetu Isusu prepoznao „Svjetlost na prosvjetljenje naroda“. Kao što je sv. Šimun u jeruzalemskom hramu prepoznao ispunjenje Božjeg obećanja, tako su i naši zadarski sveci u konkretnim okolnostima života prepoznali Krista u bližnjima i posvjedočili ga svatko na svoj način.
2. Život suzaštitnika Zadra i zaštitnika Caritasa Zadarske nadbiskupije – sv. Zoila, svećenika i pokornika iz 3. stoljeća, otkriva nam snažnu dimenziju svetosti. Sv. Zoilo je živio na području Akvileje, u skromnoj kolibi, u močvarnom kraju, povučeno i pokornički. Njegov život obilježen je molitvom, postom i sabranošću, ali i dubokom osjetljivošću za patnju drugih. U doba Dioklecijanovih progona, kada je strah paralizirao mnoge i kad su mnogi mučenički posvjedočili svoju vjeru, sv. Zoilo usudio se učiniti ono što je evanđelje tražilo: pokopati tijela pokojnika, među njima i mučenika sv. Krševana te tako izvršiti jedno od temeljnih djela milosrđa – mrtve pokopati.
Vjernici Zadra prihvatili su sv. Zoila kao svoga zaštitnika već u srednjem vijeku. Od 11. stoljeća njegov je kult čvrsto ukorijenjen u gradu Zadru, a od 1307. do početka 18. stoljeća gotovo da nije bilo crkve bez njegova lika. Bio je zaštitnik siromašnog puka – varošana, osobito u vremenima epidemija, gladi i društvenih nepravdi. Godine 1622. njegove su relikvije svečano prenesene u katedralu sv. Stošije, gdje je njegovo štovanje popraćeno zvonjavom, procesijama i otvaranjem relikvijara, što svjedoči koliko je bio omiljen među Zadranima.
U toj povijesnoj i duhovnoj pozadini, razumijemo zašto je sv. Zoilo danas zaštitnik Caritasa Zadarske nadbiskupije. Njegov život pokazuje da je svetost bez kompromisa i konkretna. Sv. Zoilo je most između mučeničke vjere sv. Stošije i sv. Krševana i svakodnevne ljubavi prema čovjeku, kao i prema sv. Šimunu koji je u malenom Djetetu prepoznao Spasitelja.
3. Caritas je srce i ruke Crkve – mjesto gdje vjera postaje dodir, pogled, riječ utjehe i konkretno djelo ljubavi. Caritas nije samo ustanova, nego način života Crkve. U Caritasu se nitko ne smije osjećati isključenim, ali nitko se ne smije osjećati ni oslobođenim od odgovornosti za bližnjega i ljubavi prema Bogu i bližnjemu. Svatko, bez iznimke, pozvan je biti dio caritasa – lanca ljubavi koji, radi zajedničkog sudjelovanja u Božjoj ljubavi, povezuje davatelja i primatelja, Boga i čovjeka, u jedno zajedništvo života.

4. Dragi članovi župnih Caritasa,
vaše služenje u župnim zajednicama nastavlja sv. Zoilov put dosljedne i bezuvjetne ljubavi prema Bogu i čovjeku onako kako nas Krist uči i kako nam je pokazao primjer.
Na blagdan sv. Zoila, zaštitnika Caritasa Zadarske nadbiskupije, od srca čestitam svim članovima župnog Caritasa dan našeg nebeskog zaštitnika. Ovaj dan je prilika da s dubokom zahvalnošću Bogu prepoznamo i vrednujemo sve ono što činite – često tiho, nenametljivo i bez očekivanja zahvalnosti i priznanja – a što pred Bogom ima neizmjernu vrijednost. Vaše inicijative, vaša zauzetost, vaša spremnost da darujete vrijeme, snagu i srce, svjedoče da je Caritas doista srce i ruke Crkve, vjera koja se ne zadržava samo na riječima, nego postaje konkretno djelo ljubavi.
Hvala vam što u duhu sv. Zoila znate prepoznati Krista u svakoj prilici djela milosrđa, što ne prolazite ravnodušno pored potrebe i patnje i što svojom blizinom, razumijevanjem i pomoći gradite Crkvu u kojoj se nitko ne osjeća zaboravljenim. Vaša služba obogaćuje ne samo one kojima pomažete, nego i cijelu župnu zajednicu, jer nas podsjeća na ono bitno – da smo pozvani jedni drugima biti dar.

Posebnu čestitku i riječ blizine upućujem svim korisnicima caritasovih usluga. Vaša prisutnost među nama dragocjena je i važna. Crkva vas ne promatra samo kao primatelje pomoći, nego kao braću i sestre s kojima dijelimo istu Božju i međusobnu ljubavi i isti životni put. Neka vam ovaj blagdan sv. Zoila i predstojeći božićni i novogodišnji dani donesu ohrabrenje, nadu i iskustvo da niste sami, da vas Crkva prihvaća i cijeni.
Svima vama, članovima župnih Caritasa i korisnicima njegovih usluga, od srca čestitam skorašnji Božić, blagdan Božje blizine i ljubavi koja se rađa u Djetetu Isusu. Neka rođenje Isusa Krista ispuni vaša srca mirom, toplinom i povjerenjem, a vaše domove radošću i nadom.
Ujedno vam želim i blagoslovljenu Novu godinu, ispunjenu zdravljem, snagom, međusobnim razumijevanjem i otvorenošću za dobro. Neka nas u novoj godini i dalje vodi vjera sv. Zoila – duh djelotvorne ljubavi u kojoj se nitko ne osjeća isključenim, a svi se osjećamo pozvanima ljubiti Boga i bližnjega. Neka nas zagovor sv. Stošije učvrsti u vjeri, sv. Krševana osnaži u hrabrosti, sv. Šimuna u poslušnosti Duhu Svetom, a milosrđe sv. Zoila nadahne na djelotvornu ljubav.
Na sve vas zazivam obilje Božjeg blagoslova.”
ZADAR / ŽUPANIJA
KOORA započela s radom: snažnija zaštita životinja u Zadarskoj županiji
Održana je prva sjednica Koordinacijske radne skupine za zaštitu životinja Zadarske županije, čime je službeno započeo rad novog županijskog tijela pod nazivom KOORA. Na sjednici je usvojen Poslovnik o radu, a članica radne skupine i voditeljica Radnog odbora Lana Kira Mišurac održala je prezentaciju „Pravni okvir, uloga i zadaća KOORE“. Sjednicom su predsjedali predsjednik Koordinacijske skupine, zamjenik župana Robertino Dujela, te njegov zamjenik, resorni pročelnik Daniel Segarić. Posebno je istaknuto kako su naziv i logo KOORE osmislili učenici Prirodoslovno-grafičke škole, čime je u rad tijela uključen i obrazovni sektor. U nastavku sjednice Luka Oman iz udruge „Prijatelji životinja“ održao je predavanje o zakonskim obvezama lokalnih zajednica u području zaštite životinja, a donesena je i odluka o imenovanju članova Radnog odbora.
KOORA predstavlja županijsko radno tijelo osnovano s ciljem unapređenja sustava zaštite životinja te bolje koordinacije svih relevantnih dionika. Okuplja stručne predstavnike jedinica lokalne i regionalne samouprave, komunalnih redara, policije, inspektorata, veterinara i udruga, omogućujući izravnu komunikaciju, učinkovitiju suradnju i brže rješavanje problema iz područja dobrobiti životinja. Djelujući kao poveznica između nadležnih službi i sektora, KOORA doprinosi usklađenoj provedbi zakonskih propisa i razvoju kvalitetnih, održivih rješenja.
U okviru svojih zadaća, KOORA će izrađivati i predlagati strateške i operativne dokumente, uključujući Program kontrole populacije pasa, nacrte odluka o držanju kućnih ljubimaca i postupanju sa životinjama te druge akte važne za unapređenje lokalnih politika i prakse. Poseban naglasak stavlja se na edukativne aktivnosti i informativne kampanje usmjerene prema građanima, školama i ostalim interesnim skupinama, kao i na pružanje stručne podrške komunalnim redarima. Kroz svoje djelovanje KOORA će promicati odgovorno, savjesno i empatično ponašanje prema životinjama, te izrađivati i distribuirati različite edukativne i informativne materijale – od slikovnica i priručnika do brošura i vodiča – s ciljem podizanja svijesti i jačanja kulture zaštite životinja u Zadarskoj županiji.
ZADAR / ŽUPANIJA
Novi turistički sadržaj na Pagu: Planira se zip line kod Dinjiške
Autentični prirodni ambijent otoka Paga uskoro bi mogao postati kulisa za novu adrenalinsku atrakciju koja će dodatno obogatiti turističku ponudu Zadarske županije. Naime, Županijska skupština odobrila je postupak davanja koncesije za izgradnju i korištenje zip line sustava na pomorskom dobru kod Dinjiške, u neposrednoj blizini Paškog mosta.
Odlukom skupštine otvoren je put za realizaciju projekta koji obuhvaća morsku površinu od 7.029 četvornih metara. Za zahvat je već ishodovana lokacijska dozvola, a ispunjeni su i svi zakonski uvjeti za raspisivanje javnog natječaja. Buduća koncesija dodjeljivat će se na rok do 20 godina, a od investitora se očekuje izgradnja sustava te organizirano vođenje posjetitelja, čime se Pag dodatno pozicionira na karti aktivnog i pustolovnog turizma.
Osim turističkih tema, dnevnim redom sjednice dominirala su i pitanja sigurnosti. Vijećnici su usvojili godišnju analizu stanja sustava civilne zaštite, kao i trogodišnji plan razvoja za razdoblje od 2026. do 2028. godine.
Novi dokumenti temelj su za daljnja ulaganja u prevenciju te opremanje i osposobljavanje operativnih snaga. S obzirom na sve učestalije prirodne nepogode, cilj Zadarske županije je osigurati visoku razinu spremnosti službi na velike nesreće i katastrofe, nastavljajući se na smjernice usvojene početkom ove godine.
Kao odgovor na klimatske promjene i sve sušnija ljeta, Skupština je usvojila i Program gradnje sustava javnog navodnjavanja. Riječ je o ključnom dokumentu za razvoj poljoprivrede koji definira dinamiku projektiranja i izgradnje županijskih sustava navodnjavanja u nadolazećim godinama.
Program, izrađen u skladu sa Zakonom o vodama, obuhvaća procjenu interesa poljoprivrednika, modele financiranja te potrebne dozvole. Njegovom provedbom stvaraju se preduvjeti za racionalno upravljanje vodnim resursima i dugoročnu održivost lokalne poljoprivredne proizvodnje.
-
magazin2 dana prijeŠPICA!
-
magazin4 dana prijeSTIŽE THOMPSON / Važna obavijest vlasnicima vozila na Višnjiku
-
Svijet4 dana prijeALARMANTNO STANJE / Stručnjaci upozoravaju na najgori mogući scenarij dok se u europskoj zemlji širi “super gripa”
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 dan prijePLANIRAJTE NA VRIJEME / Danas u Zadru rade samo ove trgovine…







