ZADAR / ŽUPANIJA
KALI / U Narodnoj knjižnici Kali 2. Glazbeno književni susret “ŠtoKajČa”
U Narodnoj knjižnici Kali 26.07. (srijeda) s početkom u 20:30 održat će se 2. Glazbeno književni susret “ŠtoKajČa”. Na ovom književnom susretu okupit će se pjesnici i predstaviti svoj bogati stvaralački opus jezičnu raznolikost hrvatskog narječja štokavice, kajkavice i čakavice kroz poeziju, kratke priče, proze i roman.
Sudionici programa su Iva Pejković novinarka i glavna urednica portala eZadar. Za Večernji list pisala je blog posvećen književnosti. Pokrenula je prvi klub čitatelja za mlade u Zadru pod nazivom Dioptrija. Objavljeni su joj roman Mačka u čizmama i zbirka “proezije” Vošta do Tokija. Zastupljena je u više regionalnih zbornika i web-mjesta koja objavljuju prozu i poeziju. Predsjednica je udruge ZaPis i moderatorica kulturno-umjetničkih događanja. Fotografijom dokumentira zadarski kvart Voštarnicu kao svojevrsni nastavak zbirke Vošta do Tokija. Ovisna o kavi, knjigama i crtanju humorističnih ilustracija koje objavljuje pod Crtančica na Facebooku.
Dragica Reinholz, rođena u Vukancima, općina Mače, gdje je i odrastala. Školovanje i dio radnog vijeka u zdravstvu provela je u Zagrebu. Najveći dio rada i života provodi u Zlataru, gdje i sada živi s obitelji. Piše poeziju i kratke priče na standardu i kajkavskom dijalektu koje je objavila u zajedničkim zbornicima, među kojima je: „Na početku novog kruga”, i na zajedničkoj izložbi u HDLU-u u Meštrovićevom paviljonu. Izdala je samostalnu zbirku poezije „Držim se za zrak”.Na raznim književnim natječajima pjesme i priče tiskane su joj i nagrađivane u zajedničkim zbornicima Utoplimo krčku zimu, Hod se nastavlja, V praznoče živim, kaj-Kustošija, Stara lipa, i objavljene u mnogim drugim zajedničkim zbornicima Došel bum v Bistricu, Draga domača rieč, Pod murvu na krče, Senje i meteori, Susret riječi, 41.Kaj mirisi lipe, Kajkavski naš svagdašnji i drugi. Pjesme su joj objavili književni portali čovjek-časopis, strane.ba, astronaut. ba i drugi. Članica je društva Kajkaviana u Donjoj Stubici i aktivno sudjeluje u njihovoj kajkavskoj radionici. Članica je i Krapinsko-Zagorskog Organska DHK.
Ines Kolega nastavnica u PŠ Kali u kojoj radi i djeluje 25 godina. Zaljubljenik u more i otočnu besidu. Nastojala je promicati kulturno društveni život u svim mjestima gdje je radila kao nastavnik, na Dugom otok u OŠ Petar Lorini , u Salima, u Žmanu, Kukljici, Lukoran. Dugi niz godina vodi dramsko – recitatorsku skupinu u školi potiče djecu na ljubav prema rodu i jeziku i narodnim običajima u sredini u kojoj žive kako bi stekla prve korake u prenošenju kulture svog kraja,da se ne zaboravi. Surađivala je sa raznim ljudima, skupinama folklora te rado organizirala priredbe za prigodne dane Dani kruha, Božić, Nova Godina, Uskrs, Dan državnosti i dr. U Kalima je bila aktivna u crkvenom zboru sv. Lovre s kojim i danas surađuje prema potrebi. Članica je FS Kualjske posestrine i pobratini s kojima je nastupala diljem lijepe naše na smotrama folklora. Sudjelovala je kao gost na Vox Tv, radio emisiji na Novom radiju, raspjevane Bibinje i svim večerima čakavske poezije u Kalima promičući čakavsku poeziju i narodne običaje. Sudjelovala je i u izvedbi “Kualjske muke” koja je snimljena na CD-u te na brojnim predstavljanjima knjiga naših domaćih pjesnika.
Željko Sutlović iz Ždrelca koji se pisanjem počeo baviti još u srednjoj školi i nastavio sve do danas. Čakavski okvir otkrio je kasnih 80-tih godina i prihvatio kao svoj izričaj. Pomalo škrto čuva svoja djela , te jedino u pjesničkim susretima otvara svoja brojna djela. Nije veliki ljubitelj veznika u formulaciji stiha već koristeći nabrajane pridjeve, glagole i imenice ostavlja slušateljima njihovu osobnu varijaciju shvaćanja teme. Bio je član KUD-u “Sv. Luka ” iz Ždrelca. Uz što je pjesnik skladatelj je i tekstopisac dalmatinskih skladbi.
Glazbeni gost večeri je Milo Škara iz Ždrelca, poznati zabavljač i kantautor.
Cilj Glazbeno književnog susreta “ŠtoKajČa” je promicanje hrvatskog identiteta i prenošenja Hrvatske jezične baštine štokavice, kajkavice, čakavice “Zlatne formule hrvatskoga jezika ča-kaj-što”, kulturno dobro Republike Hrvatske (Rješenje Ministarstva kulture Z-7412, od 29. XI. 2019) koju ustrajno promiče i svehrvatska jezično-pjesnička smotra Croatia rediviva ča-kaj-što u Selcima na otoku Braču. U dogovoru sa gospodinom Drago Štambukom predsjednikom udruge “Croatia Rediviva i veleposlanikom RH udruga “Stihovi i Note” iz Kukljice odlučila je u duhu “Zlatne formule hrvatskoga jezika ča-kaj-što” kontinuirano raditi na integraciji hrvatskih jezičnih dionica i na bogaćenju hrvatske književne norme iz blistave ča-kaj-što leksičke nam pričuve.
Značajno je istaknuti da se ovaj Glazbeno književni susret usmjeren razvoju i unaprjeđenju nedovoljno razvijenih području kao što su naši otoci zadarskog arhipelaga i u svrhu što bolje turističke razvijenosti i promocije otoka.
Organizator susreta “ŠtoKajČa” je udruga “Stihovi i Note”, pokrovitelji programa TZ Općina Kali i Narodna knjižnica a sponzori Adriatic Propeleri, Slastičarnica Hajduk, Ciao Ciao Restoran -pizzeria Kukljica i Pizzeria spaghetaria Terazza.
Autor teksta: Vesna Benić
ZADAR / ŽUPANIJA
ZIMSKA BAJKA / Božićna čarolija u Cerovačkim špiljama!
Ho-ho-ho! Djed Mraz dolazi pod zemlju – ravno u čarobne Cerovačke špilje, ali treba pomoć, dođite i vi, roditelji s djecom, pomozite nam ukrasiti naš Centar, stoji u objavi iz Cerovačkih špilja!
13. prosinca 2025.
11:00 – Radionica izrade ukrasa i kićenje bora
12:30 – Obilazak špilje s Djedom Mrazom i slatki pokloni iznenađenja
“Čeka vas prava zimska bajka: kreativne radionice, ukrašeni bor, pokloni i nezaboravna podzemna avantura!
Djeca do 12 godina imaju besplatan ulaz u špilju!”
Obavezna prethodna najava do 12. 12. na: 099/814-4724
ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTO) TRADICIONALNO / Barkajoli kod gradonačelnika Erlića
U Maloj vijećnici gradonačelnik Šime Erlić danas je ugostio zadarske barkajole Dina Gajića, Šimu i Berta Gregova
Tradicionalno, uoči Božića, u Gradskoj upravi priređeno je primanje za zadarske barkajole.
– Svjesni smo koliko barkajoli znače Zadru i hvala vam što njegujete našu tradiciju. Nadam se da će uskoro, i to pozitivno i za vas i za nas, biti završena priča oko upisa barkajola na listu nematerijalne kulturne baštine RH što će nam biti dodatni zamah u promociji i vas i našega Zadra, kazao je gradonačelnik Erlić barkajolima uručivši im prigodne darove.
Gradonačelnik Erlić zahvalio im se za njihov rad, trud i trajan doprinos turističkoj promociji grada.

U neformalnom razgovoru uz prepričavanje anegdota koje svakodnevno doživljavaju kroz svoj posao, barkajoli su gradonačelniku iznijeli potencijalne probleme u radu, svoja zapažanja, primjedbe i prijedloge o svemu što bi se još moglo učiniti kako bi ovaj vid turističke ponude, ali i tradicionalnog načina prijevoza građana, bio još dostupniji, sigurniji i ugodniji.
– Na usluzi smo turistima, ali i našim građanima koji čine 20 posto putnika koji biraju barku za prijevozno sredstvo do Poluotoka, i obrnuto. Kod korekcije cijena, bili smo oprezni, vožnju turistima naplaćujemo dva eura, dok je ona za lokalno stanovništvo jedan euro, kazao je Berto Gregov, jedan od zadarskih barkajola.

Danas plove ukupno tri barke, sve u vlasništvu aktivnih barkajola. Aktivni su Zvonko Gregov, njegovi sinovi Berto i Šime Gregov, Šime Begonja te najmlađi trenutno aktivni barkajol Dino Gajić. Među aktivnim barkajolima četvorica su vlasnici obrta koji su registrirani za prijevoz putnika. Iz gradske blagajne, kao i svake, i ove godine bit će im plaćeni doprinosi poput mirovinskog i zdravstvenog osiguranja.

Uz gradonačelnika Erlića, na prijemu za barkajole bili su Ante Ćurković, zamjenik gradonačelnika, Dolores Kalmeta, pročelnica Upravnog odjela gradsku samoupravu i opće poslove i Dina Bušić, pročelnica Upravnog odjela za kulturu i sport. Upravo zahvaljujući tom gradskom Odjelu, u srpnju 2025. godine Ministarstvu kulture i medija poslan je elaborat s prijedlogom da barkajoli budu prepoznati kao nematerijalna kulturna baština i budu upisani u Registar kulturnih dobara. Poseban doprinos kao inicijatorica te priče dala je Zrinka Brkan Klarin, povjesničarka umjetnosti i arheologinja, zaposlena u Upravnom odjelu za kulturu i sport, koja je prikupila brojne materijale o ovom tradicijskom obrtu.

ZADAR / ŽUPANIJA
“MAJČINA RIJEČ” / U ponedjeljak predstavljanje knjige fra Andrije Bilokapića
Predstavljanje knjige ‘Majčina riječ’ fra Andrije Bilokapića održava se u ponedjeljak, 8. prosinca, u samostanu sv. Frane u Zadru, s početkom u 20 sati.
Predstavljači su Stjepan Lice, fra Jozo Grbeš i mons. Želimir Puljić.
Zahvalu će uputiti autor Bilokapić i Vedran Vidović.
-
magazin3 dana prijeFOTOGALERIJA / Gastro turneja po adventskim kućicama u Zadru, 4. dio – đir po Božićnom gramofonu na Pijaci
-
magazin4 dana prijeMJESEČNI HOROSKOP ZA PROSINAC: Jarac ubire plodove svog truda, Vodenjak upoznaje posebnu osobu!
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prijeFOTOGALERIJA / Svečani domjenak u OB Zadar za djelatnike koji su otišli u mirovinu
-
Hrvatska4 dana prijeVUKOSAV, PEDIĆ, FRANCIŠKOVIĆ, VUČAK-LONČAR… / Objavljen je godišnji popis: Ovo su najbolji doktori i doktorice u Zadru i u Hrvatskoj…







