Hrvatska
Oko 60 posto stambenih zgrada u Hrvatskoj izgrađeno je do 1989. godine
U Hrvatskoj je oko 60 posto stambenih zgrada izgrađeno prije 1989. godine, znači još u Jugoslaviji. Oko 30 posto zgrada izgrađeno je između 1990. i 2009. godine, dok ih je oko 10 posto izgrađeno nakon 2010. godine.
Cijene nekretnina u Hrvatskoj u snažnom su porastu već godinama, ali ne samo u Hrvatskoj, gdje pritisak na rast cijena stvara i potražnja kupaca iz inozemstva – pogotovo na Jadranu – kao i pretvaranje stambenih nekretnina u turistički smještaj. Prilično snažan rast cijena nekretnina imaju i druge zemlje srednje i istočne Europe – Češka, Slovačka, Mađarska, Poljska, Slovenija i Rumunjska, gdje su se cijene u posljednjih desetak godina gotovo udvostručile.
Osjetniji rast cijena nekretnina u ovim zemljama krenuo je 2015. godine a ubrzao u posljednje dvije godine, pogotovo nakon smirivanja pandemije, kada je došlo do velikog skoka potražnje za stambenim nekretninama, uz ograničenu ponudu i rast troškova energije, materijala i praktički svega ostalog što ulazi u cijenu četvornog metra stambene nekretnine.
Posljednjih sedam godina cijene nekretnina snažno rastu
U analizi Erste Grupe, koja se temelji na podacima Eurostata, a bavi se radnije navedenim zemljama srednje i istočne Europe, vidljivo je da je najveći kumulativni rast, od blizu 80 posto, u razdoblju od 2015. do 2020. godine imala Mađarska. no kako je rast cijena nakon toga dodatno ubrzao, samo u razdoblju od 2020. do 2022. mađarske nekretnine za stanovanje dodatno su poskupjele za oko 40 posto.
Što se tiče Hrvatske, kod nas su cijene stambenih nekretnina od 2015. do 2020. u prosjeku porasle za oko 30 posto, da bi u zadnje dvije godine – do 2022. porasle za dodatnih oko 20 posto.
Poskupljenje kredita moglo bi, kratkoročno, smiriti situaciju
Na smirivanje cijena nekretnina moglo bi, kratkoročno gledano, utjecati poskupljenje kredita. naime, kako bi pokušale suzbiti inflaciju, središnje banke krenule su u podizanje kamatnih stopa, što je dovelo do, narano, skupljih kredita. Kamatne stope na hipotekarne kredite u zadnje dvije godine čak su i povoljnije nego u ostalim promatranim zemljama.
Kamate na novougovorene hipotekarne kredite, prema podacima za travanja ove godine, u Hrvatskoj iznose, u prosjeku, oko 3 posto, dok su u Sloveniji i Slovačkoj oko 4 posto, a u Mađarskoj čak oko 10 posto.
Rast kamatnih stopa u promatranim zemljama prouzročio je manju potražnju za kreditima, što onda utječe i na broj zaključenih kupoprodaja. Doduše, neki raniji podaci pokazali su da je u Hrvatskoj veliki broj nekretnina plaćen u gotovini, a kod takvih transakcija , jasno, cijena kredita ne igra nikakvu ulogu.
Više od 80 posto stanovnika Hrvatske ima vlastitu, otplaćenu nekretninu
Poznato je da stanovništvo srednje i istočne Europe u velikoj mjeri živi u vlastitim nekretninama. Vodeća je Rumunjska gdje više od 90 posto stanovnika živi u vlastitoj nekretnini, koja nije opterećena hipotekom.
Odmah iza je Hrvatska, gdje više od 80 posto stanovnika ima vlastitu nekretninu. Tu nisu uračunate nekretnine za koje se kredit još otplaćuje. Nešto manje od 10 posto stanovnika Hrvatske živi u vlastitoj nekretnini, koju još uvijek otplaćuje, a jednak je i postotak najmoprimaca – onih koji žive u unajmljenoj nekretnini.
S druge strane, na razini Europske unije, nešto više od 40 posto stanovnika ima vlastitu nekretninu, oko 25 posto otplaćuje stambeni kredit, dok su ostali u najmu.
Oko 60 posto zgrada u Hrvatskoj izgrađeno je do 1989. godine
Jedan od zanimljivih podataka koji se može pronaći u analizi Erstea je i starost zgrada za stanovanje. U Hrvatskoj ih je oko 60 posto izgrađeno prije 1989. godine, znači još u Jugoslaviji. Oko 30 posto zgrada izgrađeno je između 1990. i 2009. godine, dok ih je oko 10 posto izgrađeno nakon 2010. godine.
Doduše, slične slično je i u drugim zemljama. U Češkoj, Mađarskoj, Slovačkoj i Sloveniji preko 70 posto stambenih objekata izgrađeno je do 1989. godine, a jednake brojke imaju i neke zapadnoeuropske zemlje, poput Austrije i Njemačke, gdje je gotovo 80 posto zgrada izgrađeno u tom razdoblju.
Donosimo vremensku prognozu meteorologinje Tee Blažević
Umjereno do pretežno je oblačno diljem Hrvatske, kiše ima na dijelu obale, u Gorskom kotaru i Lici, stoga se na mjestima vozi po mokrim i skliskim kolnicima te vozače pozivaju na oprez iz Hrvatskog autokluba. U nastavku četvrtka bit će sunčanih razdoblja, no treba računati na kišu i pljuskove uglavnom duž Jadrana i uz Jadran.
I petak će biti nestabilan, treba računati na kišu i pljuskove mjestimice na Jadranu i uz njega. No, bit će i sunčanih razdoblja, osobito poslijepodne kad se izdigne magla u unutrašnjosti.
Tijekom subote i nedjelje bit će tmurnije u unutrašnjosti, što zbog magle što zbog niskih oblaka koji će se uglavnom dulje zadržavati. Sunčanije će biti na Jadranu.
Novi tjedan počet će uglavnom suho, no već potkraj utorka će uslijediti jače pogoršanje vremena.
Hrvatska
Hrvatskom hara jako zarazan soj gripe H3N2: “Vrlo vjerojatno je većina liječnika potrošila predviđene doze”
Gripa ove godine stigla je ranije i širi se brže nego inače. U Hrvatskoj dominira soj H3N2, koji se lakše prenosi, a u posljednjih tjedan dana prijavljeno je više od sedam tisuća novih slučajeva.
Gripa stigla ranije, brojne ordinacije bez zaliha
Iako iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo poručuju da cjepiva u sustavu još uvijek ima, u brojnim ordinacijama obiteljske medicine zalihe su već potrošene.
“Oboljelih od gripe, što je nešto neuobičajenije nego što je inače. Znači, inače bi gripa dolazila krajem 12. mjeseca, a sad već krajem 11. smo počeli bilježiti slučajeve gripe i u pravilu zadnjih tjedan dana je prijavljeno preko 7.000 novooboljelih osoba, što u konačnici čini da sad imamo preko 14.200 prijava oboljenja od gripe”, otkriva epidemiologinja Vesna Višekruna.
Cjepiva ima dovoljno
Sezona cijepljenja započela je još sredinom listopada, a velik dio raspoloživih doza već je iskorišten. Iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo poručuju: razloga za paniku nema, cjepiva u sustavu još uvijek ima.
Kako govori Višekruna, cjepiva nabavljenog putem centralnog distribucijskog sustava, još uvijek ima dovoljno. “Započeli smo cijepljenje sredinom 10. mjeseca. Distribuirano je prema županijama. Županija je dalje prema svojim liječnicima u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.
Vrlo vjerojatno je većina liječnika potrošila one predviđene doze koje jesu bile za njihove pacijente, no cjepiva još uvijek ima, tako da se može naručiti. Preporučljivo je da se osobe jave u svoje zavode za javno zdravstvo, da provjere situaciju na terenu, ali cjepiva još uvijek ima”, savjetuje epidemiologinja.
Ipak, dio građana žali se da cjepivo ne mogu dobiti kod svojih obiteljskih liječnika. U pojedinim ordinacijama zalihe su već potrošene, pa se pacijente upućuje na zavode za javno zdravstvo.
Smanjen interes za cijepljenje u post-covid eri
“Morala sam naručiti već ove godine za iduću, a potom smo dobili još nekih 30 dodatnih doza. Pacijenti koji su u međuvremenu čekali na te dodatne doze, a željeli su se cijepiti, otišli su na Hrvatski zavod za javno zdravstvo i na Nastavni zavod, Andrija Štampar, i ondje se već procijepili.
Sada kada smo dodatne doze potrošili, više tu i tamo se netko sporadično javi da bi se cijepio i njega onda uputimo na Nastavni zavod za javno zdravstvo, Andrija Štampar, jer ne bismo željeli da nam propadnu doze naručene, a zapravo više nema nekog velikog interesa za cijepljenje”, kazala je opisujući situaciju na terenu Nataša Toskić, liječnica obiteljske medicine.
Manjak cjepiva u pojedinim ordinacijama nije posljedica nestašice, već slabijeg interesa prethodnih godina, pa su liječnici naručivali manje doze nego ranije.
“Cijepila sam otprilike 320 svojih pacijenata. Ove godine je interes veći nego što je bio u protekle 3-4 godine, ali još uvijek manji nego što je bio prije pandemije COVID-a”, kazala je Toskić.
Vjeruju li građani struci?
I dok jedni i dalje bezrezervno vjeruju struci, drugi gripu smatraju bezazlenom bolešću i sumnjaju u opravdanost cijepljenja.
“Mislim sve najbolje o cjepivima, ali nisam se cijepila. Planiramo ja i suprug otići kod doktorice opće prakse”, kazala je jedna sugrađanka, dok druga dodaje:
“Čula sam da je ove godine gripa pojačana, no ne planiram se cijepiti, nadam se izbjeći.”
Liječnica Toskić ističe: “Moj savjet je uvijek bio svim mojim pacijentima – cijepite se. Bolje je cijepiti se pa dobiti možda slabiji oblik virusa”, inzistira.
Tko se želi cijepiti, još uvijek stigne, a termine je nabolje provjeriti kod nadležnog zavoda za javno zdravstvo, ako liječnik više nema doza.
Državni inspektorat objavio je obavijest za potrošače o povlačenju više proizvoda.
Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda sa sljedećim LOT brojevima i rokovima trajanja: – PEČENI SLATKI KEKS S BADEMOM AMARETTI 175g SAPORI, s naznakom najbolje upotrijebiti do: 18.03.2026. (Lot L 355077 2), 02.05.2026. (Lot L355122 1), 04.07.2026. (Lot L 355185 2), 25.08.2026. (Lot L355237 1) , 03.09.2026. (Lot L 355246 1) , 20.10.2026. (Lot L 355293 1), proizvođača Colussi S.p.A., Milan, IT zbog povišene razine cijanovodične kiseline.
Proizvod nije u skladu s Uredba (EZ) br. 178/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. siječnja 2002. o utvrđivanju općih načela i uvjeta zakona o hrani, osnivanju Europske agencije za sigurnost hrane te utvrđivanju postupaka u područjima sigurnosti hrane.
Detalji o povlačenju i opozivu proizvoda dostupni su i na web stranici subjekta.
Podaci o proizvodu:
Proizvođač: Colussi SpA., Italija
Maloprodaja: NTL d.o.o., Soblinec, Hrvatska
Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
Državni inspektorat Republike Hrvatske također obavještava potrošače o opozivu proizvoda sa sljedećim LOT brojem i rokom trajanja: “Aptamil AR 1, početna hrana za dojenčad (povećana regurgitacija), NETO: 400g, hrana za posebne medicinske potrebe, datum uporabe: 17.05.2026., LOT: 111444865“ zbog utvrđene povećane prisutnosti bakterije Bacillus cereus.
Proizvod nije u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 2073/2005 od 15. studenoga 2005. o mikrobiološkim kriterijima za hranu i „Vodiču za mikrobiološke kriterije za hranu“..
Detalji o povlačenju i opozivu proizvoda dostupni su i na web stranici subjekta.
Podaci o proizvodu:
Dobavljač: Nutricia Export BV, Lange Kleiweg 6, RIJSWIJK, Nizozemska
Distribuira na tržištu RH: AWT International d.o.o., Zagreb, Slavonska avenija 52a
Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima.
14. VELJAČE, VIŠNJIK / Valentinovo uz Željka Samardžića!
ENERGIJA OTOKA / Psihijatrijska bolnica Ugljan s partnerskim općinama Sali i Vir u energetskoj tranziciji otoka Zadarske županije!
28. PROSINCA U KATEDRALI / Nadbiskup Zgrablić poziva na zatvaranje Godine Jubileja u Zadarskoj nadbiskupiji
(FOTO) ODRŽANA BOŽIĆNA UTRKA U BIOGRADU: Nastup mažoretkinja, milenijska fotografija i prekrasno vrijeme obilježili četvrto izdanje
FOTO / Izviđači gradonačelniku Erliću donijeli Betlehemsko svjetlo mira
PLANIRAJTE NA VRIJEME / Danas u Zadru rade samo ove trgovine…
FOTOGALERIJA S ADVENTA / Rišpet & Jonathan
FOTOGALERIJA / Promenada sv. Lucije
PROGNOZA / Stiže promjena vremena: Očekuje li nas bijeli Božić?
FOTOGALERIJA / Promocija 147 prvostupnika Sveučilišta u Zadru
VIDEO / Klapa Puntamika donosi toplu božićnu priču u pjesmi “Božić je u svitu”
(FOTO/VIDEO) Zadarski band aid okupio se nakon 31 godinu i zapjevao pjesmu “Božić u Zadru”
(VIDEO) A CAPPELLA POSLASTICA / A.K.A. Crescendo predstavlja novi cover – “Božić dolazi” uz mlade zadarske glumce
PJESMA KOJA SPAJA DVA GLAZBENA SVIJETA / Željko Samardžić & Duško Lokin donose novu pjesmu “Maestral”
