Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

IZLOŽBA U ZNANSTVENOJ / Ove godine obilježavamo 480 godina od izgradnje Kopnenih vrata u Zadru

Objavljeno

-

Građa iz Fonda Znanstvene knjižnice Zadar (Zbirka razglednica)

Zadarska Kopnena vrata (Porta terraferma) izgrađena su 1543. godine. Ove godine obilježavamo 480 godina od njihove izgradnje.

Kopnena vrata su dio fortifikacijskog sustava Zadra za koji je 9. srpnja 2017. godine UNESCO-ov Odbor za svjetsku baštinu donio odluku o upisu na Popis svjetske baštine transnacionalnog serijskog kulturnog dobra „Obrambeni sustavi Republike Venecije u razdoblju od 15. do 17. stoljeća“. Različitih naziva, od: Porta terraferma, Kopnena vrata, vrata Michelea Sanmichelia, Vrata u Foši, Tri vrata, navedena vrata ostala su zabilježena kao atraktivni motiv Zadra u mnogim knjigama, znanstvenim radovima, litografijama, nacrtima, skicama, fotografijama, razglednicama, sačuvanim u fondu Znanstvene knjižnice Zadar.

Kopnena vrata prema mišljenju akademika Ive Petriciolija kruna su rada talijanskog arhitekta Michelea Sanmichelia i najvrjedniji spomenik što ga je Venecija ostavila u Dalmaciji. Vrata karakteriziraju veliki trijumfalni luk i dva manja sa svake strane. Od dekoracije na vratima ističe se gradski grb sv. Krševana na konju i iznad njega velebni lav sv. Marka, zaštitni znak Venecije i Mletačke republike. Lav je prikazan u profilu s tri noge na tlu dok četvrtom pridržava otvorenu knjigu na kojoj piše: “Pax tibi Marce evangelista meus”, što u prijevodu znači “Mir tebi, Marko, evanđeliste moj”.

Zanimljivost vezana za otvorenu knjigu je da svi objekti koje je Venecija izgradila u doba mira imaju otvorenu knjigu, a objekti na kojima lav prednjom šapom pridržava zatvorenu knjigu daju nam na znanje da su izgrađeni u vrijeme rata.

Za sve navedeno, ali i za više informacija pozivamo Vas da posjetite Izložbenu dvoranu Znanstvene knjižnice Zadar od 5. do 15. srpnja 2023.

Ne zaboravite posjetiti i sama Kopnena vrata koja se nalaze u neposrednoj blizini Knjižnice, u slikovitoj lučici Foša, stoji u pozivnici iz Znanstvene.

 

ZADAR / ŽUPANIJA

(FOTO) TRADICIONALNO / Barkajoli kod gradonačelnika Erlića

Objavljeno

-

By

U Maloj vijećnici gradonačelnik Šime Erlić danas je ugostio zadarske barkajole Dina Gajića, Šimu i Berta Gregova

Tradicionalno, uoči Božića, u Gradskoj upravi priređeno je primanje za zadarske barkajole. 

– Svjesni smo koliko barkajoli znače Zadru i hvala vam što njegujete našu tradiciju. Nadam se da će uskoro, i to pozitivno i za vas i za nas, biti završena priča oko upisa barkajola na listu nematerijalne kulturne baštine RH što će nam biti dodatni zamah u promociji i vas i našega Zadra, kazao je gradonačelnik Erlić barkajolima uručivši im prigodne darove.

Gradonačelnik Erlić zahvalio im se za njihov rad, trud i trajan doprinos turističkoj promociji grada. 

U neformalnom razgovoru uz prepričavanje anegdota koje svakodnevno doživljavaju kroz svoj posao, barkajoli su gradonačelniku iznijeli potencijalne probleme u radu, svoja zapažanja, primjedbe i prijedloge o svemu što bi se još moglo učiniti kako bi ovaj vid turističke ponude, ali i tradicionalnog načina prijevoza građana, bio još dostupniji, sigurniji i ugodniji.

– Na usluzi smo turistima, ali i našim građanima koji čine 20 posto putnika koji biraju barku za prijevozno sredstvo do Poluotoka, i obrnuto. Kod korekcije cijena, bili smo oprezni, vožnju turistima naplaćujemo dva eura, dok je ona za lokalno stanovništvo jedan euro, kazao je Berto Gregov, jedan od zadarskih barkajola.

Danas plove ukupno tri barke, sve u vlasništvu aktivnih barkajola. Aktivni su Zvonko Gregov, njegovi sinovi Berto i Šime GregovŠime Begonja te najmlađi trenutno aktivni barkajol Dino Gajić. Među aktivnim barkajolima četvorica su vlasnici obrta koji su registrirani za prijevoz putnika. Iz gradske blagajne, kao i svake, i ove godine bit će im plaćeni doprinosi poput mirovinskog i zdravstvenog osiguranja. 

Uz gradonačelnika Erlića, na prijemu za barkajole bili su Ante Ćurković, zamjenik gradonačelnika, Dolores Kalmeta, pročelnica Upravnog odjela gradsku samoupravu i opće poslove i Dina Bušić, pročelnica Upravnog odjela za kulturu i sport. Upravo zahvaljujući tom gradskom Odjelu, u srpnju 2025. godine Ministarstvu kulture i medija poslan je elaborat s prijedlogom da barkajoli budu prepoznati kao nematerijalna kulturna baština i budu upisani u Registar kulturnih dobara. Poseban doprinos kao inicijatorica te priče dala je Zrinka Brkan Klarin, povjesničarka umjetnosti i arheologinja, zaposlena u Upravnom odjelu za kulturu i sport, koja je prikupila brojne materijale o ovom tradicijskom obrtu.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

“MAJČINA RIJEČ” / U ponedjeljak predstavljanje knjige fra Andrije Bilokapića

Objavljeno

-

By

Predstavljanje knjige ‘Majčina riječ’ fra Andrije Bilokapića održava se u ponedjeljak, 8. prosinca, u samostanu sv. Frane u Zadru, s početkom u 20 sati.

Predstavljači su Stjepan Lice, fra Jozo Grbeš i mons. Želimir Puljić. 

Zahvalu će uputiti autor Bilokapić i Vedran Vidović.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

ZAŠTITNIK DJECE, POMORACA, PUTNIKA… / Sutra je blagdan sv. Nikole. Svečano u katedrali, te u Crnom i Kistanjama

Objavljeno

-

By

Župa sv. Nikole u Crnom slavi 310. obljetnicu posvete župne crkve sv. Nikole i dobiva relikviju sv. Nikole. Tim povodom, na blagdan sv. Nikole, u subotu, 6. prosinca, svečano misno slavlje u 10,30 sati i procesiju predvodi zadarski nadbiskup Milan Zgrablić.

Na blagdan sv. Nikole biskupa, zaštitnika pomoraca i ribara, u subotu, 6. prosinca, u katedrali sv. Stošije u Zadru, svečano misno slavlje za pomorce i ribare s početkom u 18 sati predvodi zadarski nadbiskup Milan Zgrablić.

Nakon mise, na gatu zadarske rive u more će se baciti vijenac i nadbiskup će predvoditi molitvu za pokojne pomorce i ribare.

Na blagdan sv. Nikole u župi Kistanje, u subotu, 6. prosinca, svečano misno slavlje u 11 sati u župnoj crkvi sv. Nikole biskupa predvodi gospićko – senjski biskup Marko Medo.

Sv. Nikola je na osobiti način zaštitnik Janjevaca koji nastanjuju Kistanje.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu