Connect with us

Svijet

Što je kaptagon, droga koju masovno proizvode u Siriji i stvara jaku ovisnost?

Objavljeno

-

Droga imena kaptagon bila je tema diplomatskih rasprava među arapskim zemljama koje žele normalizirati odnose sa Sirijom.

Ovaj stimulans, sličan amfetaminu, koji izaziva izrazitu ovisnost masovno se proizvodi u Siriji i krijumčari u zaljevske zemlje, a sirijski čelnik Bashar al-Assad želio je ovaj problem iskoristiti kao sredstvo za pregovore o ponovnom sirijskom članstvu u Arapskoj ligi. Zemlje regije žele zaustaviti ilegalnu trgovinu drogom, prenosi Al Jazeera.

Na sastanku 1. svibnja u Ammanu, ministri vanjskih poslova arapskih zemalja dogovorili su suradnju s Jordanom i Irakom u naporima da identificiraju izvore proizvodnje i krijumčarenja ove droge, piše u izjavi jordanskog ministarstva vanjskih poslova.

Tjedan dana kasnije, poznati sirijski krijumčar droge i njegova obitelj ubijeni su u zračnom napadu u južnoj Siriji, a odgovornost za napad pripisuje se Jordanu.

Evo što treba znati o ovoj drogi i njenoj važnosti.

Gdje je kaptagon nastao?

Kaptagon je službeni naziv psihoaktivnog lijeka koji je 60-ih godina prošlog stoljeća proizvodila njemačka kompanija Degussa Pharma Gruppe. Uglavnom se propisivao kao lijek za poremećaj pozornosti, narkolepsiju i kao stimulant za centralni živčani sustav.

Tablete kaptagona sadržavale su fenetilin, sintetsku drogu iz iste skupine kojoj pripada amfetamin.

Godine 1986., fenetilin je uvršten na popis psihotropskih supstanci Ujedinjenih naroda, a većina zemalja prestala ga je koristiti. Međunarodni odbor za kontrolu narkotika 2011. je izjavio da nijedna zemlja svijeta ne proizvodi fenetilin od 2009. godine.

Proizvodnja nije uistinu prestala

Službeno, proizvodnja se jest zaustavila, no preostale zalihe prokrijumčarene su iz istočne Europe, ponajviše Bugarske, na Bliski istok. Devedesetih i 2000-ih godina ponovno su se u Bugarskoj počele proizvoditi krivotvorene tablete nazvane captagon, navedeno je u izvješću Europskog centra za droge i ovisnost iz 2018. godine.

Droga je krijumčarena iz zemlje putem balkanskih i turskih zločinačkih mreža do arapskog poluotoka.

Turske i bjeloruske vlasti provele su oštre mjere suzbijanja proizvodnje, koje su uključivale zatvaranje 18 velikih laboratorija uključenih u sintezu amfetamina. To je rezultiralo drastičnim smanjenjem trgovine na Balkanu.

Zašto Sirija proizvodi toliko kaptagona?

Nakon brutalnog vladinog gušenja prosvjeda protiv Assada 2011. godine, Siriju je razorio građanski rat. Međunarodno izolirana i uništena borbama, zemlja je potonula u gospodarsku krizu.

Iako Damask negira ikakvu umiješanost u trgovinu, promatrači kažu da su al-Assad i njegovi saveznici zaradili milijarde dolara proizvodnjom i krijumčarenjem ove droge.

Izvješće instituta New Lines kaže da sirijska vlada koristi “lokalne savezničke strukture, ali i druge naoružane skupine poput Hezbollaha, za tehničku i logističku podršku u proizvodnji i krijumčarenju kaptagona.”

Stručnjaci navode da se većina globalne proizvodnje kaptagona danas odvija u Siriji, a primarna destinacija ove droge su bogate zaljevske zemlje.

Što čine Jordan i druge zemlje Zaljeva?

Od prošle godine su zemlje kroz koje su prolazile velike količine kaptagona pojačale napore da zaustave protok droge iz Sirije.

U veljači 2022., jordanska vojska izjavila je da je od početka godine ubila 30 krijumčara i zaustavila pokušaje krijumčarenja 16 milijuna tableta kaptagona u Jordan iz Sirije – to je veća količina nego ukupan broj tableta zaplijenjen u čitavoj 2021. godini.

Krajem kolovoza prošle godine, saudijske vlasti zaplijenile su 46 milijuna tableta amfetamina, koje su prokrijumčarene, sakrivene, u pošiljci brašna.

Glasnogovornik saudijskog direktorata za kontrolu narkotika rekao je da je to bila “najveća operacija krijumčarenja ove količine narkotika u Saudijsku Arabiju odjednom.”

U veljači ove godine uhićen je muškarac u zračnoj luci u Abu Dhabiju u Ujedinjenim Arapskim Emiratima nakon što je u zemlju pokušao prokrijumčariti 4,5 milijuna tableta kaptagona u limenkama mahuna.

Što čini ostatak svijeta?

Iako je ova droga relativno nepoznata izvan Bliskog istoka, zemlje poput Ujedinjenog Kraljevstva i Sjedinjenih Američkih Država izrazile su zabrinutost zbog njene proizvodnje u Siriji.

Obje zemlje ove su godine uvele nove sankcije Sirijcima umiješanima u trgovinu ovom drogom. Britanska vlada rekla je da se 80 posto proizvodnje kaptagona odvija u Siriji, a proizvodnja predstavlja “financijski spas” za al-Assadov režim, “s vrijednošću otprilike tri puta većom od ukupne trgovine meksičkih kartela.” Vlada je također izjavila da industriju olakšavaju Hezbollah i druge skupine uz podršku Irana, “što pojačava nestabilnosti u regiji i pridonosi sve većoj ovisničkoj krizi.”

U prosincu prošle godine, SAD je uveo zakon o kaptagonu, kojim se američke agencije obvezuju da će se pozabaviti nezakonitom trgovinom zbog straha da bi droga mogla doći do Amerike.

Kako je kaptagon zaslužan za povratak Sirije u Arapsku ligu?

Članovi Arapske lige žele zaustaviti proizvodnju i prodaju kaptagona iz Sirije, što je, čini se, bio glavni pregovarački adut Damaska.

Jordanski dužnosnik na sastanku ministara 1. svibnja izjavio je da Sirija mora pokazati da ozbiljno želi doći do političkog rješenja, jer je to uvjet za lobiranje za ukidanje zapadnih sankcija – ključnog koraka za financiranje obnove u Siriji.

Saudijska Arabija, koja je najveće tržište za ovu drogu, također je tražila obećanja u pregovorima o normalizaciji odnosa s Damaskom.

Kraljevstvo je u ranim danima rata podržalo pobunjeničke skupine u Siriji, no nedavno je Saudijska Arabija pokazala želju za poboljšanjem odnosa u sklopu širih promjena u regionalnoj diplomaciji, uključujući približavanje Iranu.

Nakon sastanka u Ammanu, ministri vanjskih poslova Egipta, Iraka, Jordana, Saudijske Arabije i Sirije izjavili su da je Damask pristao “provesti potrebne korake kako bi zaustavio krijumčarenje na granicama s Jordanom i Irakom”.

Tko je narkobos ubijen u Siriji?

Ministri vanjskih poslova iz Arapske lige glasali su u nedjelju za povratak Sirije u ligu, na sastanku u Kairu.

Samo dan kasnije, Marai al-Ramthan, za kojeg se vjeruje da je sirijski krijumčar drogom, ubijen je zajedno sa svojom obitelji u napadu u južnoj Siriji. Odgovornost za napad pripisuje se Jordanu.

Al-Ramthan se smatra “najpoznatijim trgovcem droge u regiji, ali i najvećim krijumčarem droga, uključujući kaptagon, u Jordan”, rečeno je iz Sirijskog observatorija za ljudska prava, organizacije sa sjedištem u Britaniji.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Ova bi zima mogla biti hladnija od prošle, prognostičari imaju objašnjenje

Objavljeno

-

By

Dijelovi Europe suočavaju se s hladnijom zimom nego prošle godine nakon ekstremnog ljeta diljem kontinenta. Francuska, UK i Skandinavija bit će najhladnije regije ovog listopada, a jugoistočna Europa i Španjolska ostaju tople.

Iako će ove zime temperature vjerojatno biti niže nego prošle godine – djelomično, kažu meteorolozi, zbog fenomena La Niña – one bi sveukupno mogle biti toplije od dugoročnih prosjeka.

Zapadnu i središnju Europu također će pogoditi kraj nekoliko oluja koje dolaze s Atlantika u nadolazećim tjednima, piše Euronews.

Uvjeti zapadno od Afrike znače da su te oluje prisiljene pratiti preko sjevernog Atlantika i novi bi sustav mogao doći svakih nekoliko dana do sredine listopada.

To stvara znatnu neizvjesnost u vremenskim modelima i otežava predviđanje uvjeta u Europi u sljedećih nekoliko tjedana.

Što je La Niña i hoće li donijeti hladniju i vlažniju zimu u Europi?

La Niña je prirodni klimatski obrazac koji se javlja kada temperatura površine mora u središnjem i istočnom Tihom oceanu padne ispod prosjeka – suprotno od tople faze El Niño. Ima širok utjecaj na globalne vremenske prilike, uključujući one u Europi, prenosi tportal.

Stručnjaci Svjetske meteorološke organizacije predviđaju 60-postotnu vjerojatnost pojave La Niñe između listopada i veljače. Očekuje se da će ove zime biti slabe do umjerene jačine s pojavom koja će slabiti početkom sljedeće godine.

La Niña općenito donosi niže temperature od normalnih širom zapadne Europe, a prognostičari očekuju da će temperature pasti kako idemo prema studenom i prosincu. Općenito, ovaj klimatski obrazac također donosi vlažnije i hladnije uvjete u Alpe što može dovesti do češćih i jačih snježnih oborina.

Drugdje u Europi vremenski modeli predviđaju manje snijega od uobičajenog, osim u nekim sjevernim područjima i središnjim područjima oko Alpa. Sjeverozapadna i jugoistočna Europa obično su sušnije nego inače, dok je jugozapadna Europa općenito vlažnija.

No, što se više udaljavamo od epicentra u Tihom oceanu, utjecaje La Niñe i El Niña lakše će poremetiti lokalni vremenski obrasci. Zbog toga je teško predvidjeti njihove točne učinke u Europi jer ne postoje dva potpuno ista događaja.

Ozbiljnost drugih vremenskih ekstrema također se pojačava klimatskim promjenama. Količina oborina postala je promjenjivija, odstupajući od povijesnih prosjeka i očekivanih uzoraka. Porast stakleničkih plinova uzrokovan ljudskim djelovanjem povećao je učestalost i intenzitet ekstremnih vremenskih događaja, navodi se u Šestom izvješću o procjeni Međuvladinog odbora za klimatske promjene (IPCC).

Uz te ‘normalne’ vremenske prilike koje klimatske promjene mijenjaju, može biti teško predvidjeti što nosi budućnost.

 
Nastavi čitati

Svijet

VIDEO / Otišla u nabavku u Trst i usporedila cijene s Hrvatskom: “Nisam ovo očekivala. Rastužilo me”

Objavljeno

-

By

Pexels

Jedna je korisnica TikToka bila u supermarketu u Trstu te odlučila usporediti cijene s onima u Hrvatskoj – i malo je reći da je bila šokirana razlikom.

Naime, gotovo svi proizvodi osjetno su skuplji u našim dućanima te kako je i sama rekla u videu – to ju je jako rastužilo.

Krenula je s keksima koje je u Italiji platila 2,29 eura (800 grama), dok su u Hrvatskoj oni od 350 grama oko 3 eura. Slatke je kroasane kod naših susjeda platila 1,5 euro, a kod nas bi za iste takve izdvojila 3,29 eura, prenosi Večernji list.

Kako je i sama rekla, na proizvodima za osobnu higijenu razlika je ogromna pa je tako u Trstu Dove gel za tuširanje 3,73 eura dok je u dva hrvatska dućana pronašla takve gelove po cijeni od 5,99 i 5,51 euro.

Nadalje, mala Lindt čokolada u Italiji je oko 2 eura, a Milka košta 1,29 euro. U Hrvatskoj za Lindt čokoladu morate izdvojiti od 2,50 do četiri eura, dok za Milku pripremite od 1,45 do 1,75 eura.

@s_by_sanda

Očekivala jesam ali baš ovoliko ne 🙄 Kupnju obavljam u Trstu, ne idem često u naše trgovine i nisam znala kolike cijene imamo. Neke stvari su snimljene na akciji ali svejedno… 😅😬 #fyp #balkantiktok #kupnjanamirnica #usporedbacijena #trieste #ljeto2024 #shoppinghaul

♬ original sound – S_by_Sanda

Njen, kako kaže, najdraži pesto pronašla je na akciji u Trstu po cijeni od 1,79 eura, a kod nas takav košta četiri eura. I, onda slijedi najveći šok. Naime, Vileda krpe za pranje podova u Italiji se prodaju po cijeni od 4,49 eura na akciji (redovna cijena je 5,99 eura), dok za istu takvu krpu u Hrvatskoj morate ‘iskeširati’ čak 22 eura.

“Iskreno na riži sam očekivala čak i veću razliku”, rekla je TikTokerica. U Trstu ona košta 3,49 eura, a u našim dućanima pronaći ćete je za 4,99 eura. Dalje, Nutella keksi preko granice koštaju 2,79 eura na akciji (redovna cijena 3,49 eura), a kod nas 4,49 eura. I za kraj, Vanish sredstvo za pranje rublja susjedi plaćaju 4,80 eura, a mi 10 do 10,50 eura.

 
Nastavi čitati

Svijet

VIDEO / Što se događa s Ryanairom? Sve češće nesreće, ovaj put se u susjedstvu zapalio motor

Objavljeno

-

By

Unsplash

Iz zrakoplova Ryanaira u četvrtak ujutro hitno su evakuirana 184 putnika. Avion je trebao poletjeti iz Brindisija u Italiji za Torino, a evakuaciji je prethodio incident kada se jedan od motora iznenada zapalio.

Lokalni dužnosnici zatražili saslušanje

Evakuacija putnika bila je hitna, a kapetan je odlučio koristiti tobogane. U međuvremenu su intervenirali vatrogasci koji su ugasili plamen, javljaju talijanski mediji.

Razlog požara na motoru zrakoplova još nije poznat, a zračna luka Puglia objavila je da je požar izbio kada je zrakoplov bio na mjestu polijetanja.

Lokalni dužnosnici u talijanskoj regiji Apuliji, gdje se nalazi Brindisi, zatražili su saslušanje o sigurnosti letova Ryanaira, zbog čestih nesreća.

“Srećom, nije bilo ozlijeđenih, ali ovo je druga nesreća u nekoliko dana u kojoj je sudjelovala irska tvrtka. “Prije samo dva dana eksplodirale su gume aviona pri slijetanju u Bergamo: nitko nije ozlijeđen, ali je zračna luka bila zatvorena satima”, podsjetili su dužnosnici, a prenose lokalni mediji.

“U svibnju, let iz Barija za London vratio se u apulijski grad zbog problema s instrumentima; nekoliko dana kasnije, let iz Bologne za Bruxelles sletio je u Luksemburg zbog požara. A ovo su samo neke od mnogih, previše nesreća koje su zadesile Ryanair posljednjih mjeseci, u Italiji i Europi”, zaključuju.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu