Connect with us

Hrvatska

CROBAROMETAR: 30,3 posto ispitanika glas bi dalo HDZ-u. SDP ima 12,6 posto podrške

Objavljeno

-

Nova Tv/Crobarometar

Dnevnik Nove TV donosi tradicionalno mjesečno istraživanje Crobarometar za svibanj 2023. Rezultati reflektiraju period s kraja prethodnog mjeseca i prve polovice aktualnog mjeseca.

I dalje je inflacija, odnosno rast cijena pojedinih proizvoda i usluga važna tema u javnom prostoru i svakodnevnom životu građana, piše Dnevnik.hr. Kao i prethodnog mjeseca u fokusu je zdravstvo s pregovorima oko plaća s liječnicima i ostalim osobljem.

Sektor pravosuđa također je dijelom bio u fokusu javnosti zbog najave izmjena u radu te pregovorima u vezi plaća sudaca. Optimizam građana se nakon blagog pozitivnog rasta u travnju u svibnju vratio na razinu iz ožujka i veljače. Udio građana koji podržavaju rad Vlade je ovaj mjesec blago niži nego u travnju te se vratio na razinu iz prva tri mjeseca ove godine. Podrška radu Zorana Milanovića je identična u svibnju kao i u travnju.

Rejtinzi stranaka

I ovaj mjesec prema rezultatima istraživanja HDZ drži vodeću poziciju. 30,3 posto ispitanika glas bi, u ovom trenutku, dalo vladajućoj stranci. SDP s 12,6 posto i dalje drži drugo mjesto. Platforma Možemo ima 9 posto, ni kod njih nema oscilacija. Most nezavisnih lista je na četvrtom mjestu sa 7,3 posto potpore. Domovinski pokret čvrsto drži svoje peto mjesto.

Možemo reći da je sve u rangu prošloga mjeseca, promjene su unutar statističke pogreške. Jedan posto gore ili dolje. Idući mjeseci trebali bi pokazati možemo li govoriti o trendu ili ne.

Stranke koje ne prelaze izborni prag, a imaju više od 1 posto podrške su: HSU, HSS, HNS, Centar, Socijaldemokrati hrvatske, Hrvatski suverenisti, Odlučnost i pravednost, HSP.

Velika je i dalje baza neodlučnih birača – ima ih 17,3 posto. Definitivno je to grupacija koja bi itekako mogla utjecati na rezultate izbora. Tko će uspjeti najviše motivirati, tek ćemo vidjeti. Ono što definitivno znamo jest da ih u odnosu na prošli mjesec nitko nije pretjerano impresionirao, tj. broj im se nije smanjio.

Što građani misle o smjeru u kojem idemo?

Optimizam građana – nakon blagog pozitivnog rasta u travnju – u svibnju se vratio na razinu iz ožujka i veljače. Da je smjer kojim zemlja ide pogrešan kaže 69 posto ispitanika, da je dobar smatra njih 20 posto. Ni pozitivan ni negativan komentar nema 11 posto ispitanih.

Udio građana koji podržavaju rad Vlade ovaj je mjesec nešto niži nego u travnju, odnosno 28 posto. Njezin rad ne odobrava 64 posto. Ni da ni ne kad je o potezima Vlade riječ kaže 8 posto.
U posljednja dva mjeseca rejting predsjednika Milanovića je – zacementiran. Drugim riječima, ponovno kod 53 posto ispitanika nema podršku za svoj rad. Kod njih 38 posto potpora mu je i ovaj mjesec neupitna. 9 posto njih nije ni za ni protiv.

Milanović najpopularniji, ljestvicu negativnog dojma predvodi Pupovac

Kada je o dojmu riječ, predsjednik Zoran Milanović je i dalje prvi na ljestvici. Slijedi ga Tomislav Tomašević, zatim Božo Petrov. Četvrti je Ivan Penava, a peti Andrej Plenković.
S druge strane, ljestvicu negativnog dojma predvodi Milorad Pupovac. Premijer Plenković, vidimo, i na jednoj i na drugoj je u prvih 5. Slijede Hrvoje Zekanović, Gordan Jandroković i Zlatko Hasanbegović.

Ocjena rada državnih institucija-dvije dvojke, jedna trojka

Školskim rječnikom, građani su ocijenili rad Vlade s 2,37, rad Predsjednika 2,68, a Hrvatskom saboru su dali 1,98

Percepcija najvećih problema u zemlji

Prema istraživanju najveći problemi koji muče građane u svibnju su visoke cijene i inflacija, zatim životni standard, odnosno niske plaće, korupcija i kriminal, gospodarska situacija te siromaštvo.
Među aspektima života građani su najbolje ocijenili sigurnost i obrazovni sustav, a najlošije rad političara i sudova.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik

Objavljeno

-

By

Pixabay

Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.

Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.

Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.

Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.

Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.

Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.

Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime

Objavljeno

-

By

Severe Weather Europe

Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.

Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.

Prosinac

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.

Siječanj

U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.

Veljača

Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.

Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Severe Weather Europe
Severe Weather Europe

Snježne oborine

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.

Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.

Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu

Objavljeno

-

By

Unsplash/Ilustracija

Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.

Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Tava
Screenshot

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.

Podaci o proizvodu:

  • Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
  • Zemlja podrijetla: Kina
  • Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu