Stranica “World of Statistics” na društvenoj mreži X (nekadašnjem Twitteru) objavila je listu zemalja u kojima se popije najviše kilograma kave po glavi stanovnika godišnje.

Na prvom mjestu je Finska gdje se godišnje popije čak 9,6 kilograma po stanovniku.

Slijede Norveška sa 7,2 kilograma, Nizozemska sa 6,7, Švedska sa 6,5 pa Slovenija sa 6,1.

U top 10 su i Austrija u kojoj se po stanovniku popije 5,5 kilograma kave godišnje, a odmah iza nje, na sedmoj poziciji je Srbija s 5,4 kilograma. Slijede Danska i Njemačka s po više od 5 kilograma godišnje te Belgija s 4,9 kilograma kave.

Od zemalja iz regije, tu je još Bosna i Hercegovina na 12. mjestu s 4,3 kilograma kave godišnje, a Hrvatska je tri mjesta niže s 3,8 kilograma.

Sjeverna Makedonija je 18. i ovoj državi se po stanovniku popije  oko 3,6 kilograma kave godišnje.

Posljednje mjesto na ovoj listi zauzima Nigerija s 0,03 kilograma kave.

Svjetski prosjek je, inače, dva kilograma kave godišnje po glavi stanovnika.

Iako je prijašnjih mjeseci izgledalo kao da je koronavirus nakratko prestao cirkulirati, brojke zaraženih govore suprotno i sve su veće. Kako se nedavno pisalo, broj zaraženih covidom i hospitaliziranih raste ne samo u Sjedinjenim Državama, već i u Europi i Aziji, ali na svu sreću – ostaje daleko ispod prethodnih vrhunaca. Smrtnost je relativno niska u Sjedinjenim Državama – zabilježeno je oko 2.000 slučajeva u kolovozu – iako je zemlja doživjela 1,1 milijun smrtnih slučajeva od covida od početka pandemije… Koliko je zapravo opasno ako obolimo drugi (ili treći ili četvrti) put? Što možemo očekivati ako nas ponovno ‘ulovi’ taj virus?

Liječnici i znanstvenici koji proučavaju covid slažu se da je za većinu ljudi zaraza drugi – ili treći ili četvrti – put u osnovi neizbježna. Što se virus duže zadrži, to će ponovljene infekcije biti češće, posebno u svjetlu nedavnog ljetnog porasta zaraženih i nove dominantne varijante, prenosi tportal.

Stručnjaci upozoravaju i na to da ne postoji zaraza bez rizika, ali pokušavaju razjasniti koliko bi ponovljene infekcije mogle biti štetne – postaju li simptomi teži ili slabiji i povećava li se rizik od razvoja dugotrajnog covida nakon višestrukih oboljenja.

Nedostaje podataka o ishodima covida, uključujući i to koji udio ljudi s ponovljenim infekcijama razvija dugotrajnije komplikacije, rekao je za NY Times dr. Marc Sala, suvoditelj Centra za proučavanje covida na Sveučilištu Northwestern. Ali evo što znamo do sada.

Ozbiljnost ponovljenih infekcija

Mnogim ljudima koji više puta dobiju covid sljedeće infekcije bit će blage ili blaže od prethodnih, pokazuju novi podaci, vjerojatno zbog djelomičnog imuniteta stečenog prethodnim infekcijama, cijepljenja i činjenice da najnovije cirkulirajuće varijante općenito uzrokuju manje teške simptome.

Postoji i nekoliko iznimaka – osobito među ljudima koji su imunokompromitirani, stariji ili su imali osobito teške prethodne infekcije.

Ljudi koji su imali tešku prvu infekciju imaju veću vjerojatnost da će završiti u bolnici ili će im trebati liječnička pomoć zbog ponovne infekcije, rekla je Emily Hadley, znanstvenica iz RTI Internationala koja se bavi proučavanjem tzv. produženog covida.

Reinfekcija i dugi covid

Šanse da ćete dobiti dugi covid nakon ponovne infekcije prilično su nepredvidljive – nekoliko stručnjaka uspoređuje to s ruskim ruletom. Što su simptomi blaži, manja je vjerojatnost da ćete dobiti produženi covid, rekao je dr. Peter Chin-Hong, specijalist za zarazne bolesti na Kalifornijskom sveučilištu u San Franciscu. Ali svaki put kad se zarazite, bez obzira na ozbiljnost, uvijek postoji šansa da razvijete dugotrajnije simptome.

Rad koji je prošle jeseni objavljen u časopisu Nature Medicine pokazao je da ljudi s dvije ili više infekcija covidom imaju više od tri puta veću vjerojatnost da će razviti probleme s plućima i srcem te više od 1,5 puta veću vjerojatnost da će imati neurološke poremećaje, uključujući tzv. moždanu maglu i moždani udar, od onih koji su bili samo jednom zaraženi.

Studija je koristila podatke prikupljene iz zdravstvenih centara američkog ministarstva za pitanja veterana, što je značilo da su sudionici uglavnom bili stariji od opće populacije i pretežno muškarci. Ali pokazao se da je višestruka infekcija gora od jedne, rekao je jedan od njenih autora, dr. Ziyad Al-Aly iz St. Louisa.

Liječnici ističu i da često viđaju pacijente koji su bili više-manje u dobrom stanju nakon prvih nekoliko infekcija, no poslije treće ili četvrte infekcije završe s dugim covidom.

Nameće se zaključak da ako ste ranije imali dovoljno sreće da niste imali dugotrajnije simptome, to ne znači da ćete je imati sljedeći put.

Ipak, teško je donijeti jednoglasan zaključak o tome povećava li ponovna infekcija rizik od dugog covida, rekao je Fikadu Tafesse, virolog sa Sveučilišta Oregon. “Ponovna infekcija je vrlo sporna. Doslovno ovisno o tome koji rad čitate, postoje kontradiktorne informacije o tome. Tako da ne znam u što da vjerujem”, kaže ovaj virolog.

Dr. Paul Sax rekao je i da je sveukupni rizik od razvoja dugotrajnog covida još uvijek nizak te je sada daleko niži nego što je bio na početku pandemije, kada su infekcije bile teže.

Ponovna infekcija može pogoršati simptome kod ljudi koji već dugo boluju od covida, rekao je dr. Chin-Hong. Drugi pak s dugim covidom možda neće vidjeti nikakvu promjenu u svojim simptomima.

Što možemo sami napraviti

Kako kaže dr. Davey Smith, specijalist za zarazne bolesti na Kalifornijskom sveučilištu u San Diegu, možemo smanjiti rizik od zaraze uz zdravorazumske mjere poput večere vani dok god je toplo i izbjegavanja druženja s prijateljima kad su bolesni.

Dakako, mnogo je toga izvan naše kontrole. “Želim ne dobiti covid, ali nisam siguran da bih želio živjeti u balonu”, kaže dr. Chin-Hong.

Također je istaknuo da postoje načini za smanjenje rizika od dugotrajnih komplikacija: Ažurirano cjepivo, koje može pomoći u zaštiti od ponovne infekcije, bit će dostupno ove jeseni, a antivirusni lijekovi poput Paxlovida mogu smanjiti rizik od razvoja dugotrajnog covida.

Dr. Chin-Hong kaže i da on ima masku u džepu za svaki slučaj, ali da npr. ne bi odustajao od putovanja ili izbjegavao zagrliti prijatelja na kojeg je naletio zbog zabrinutosti oko korone.

“Radim najbolje što mogu. Ali se ne bojim”, zaključio je.

Rusija, SAD i Kina posljednjih su godina izgradile nova postrojenja i iskopale nove tunele na svojim lokacijama za nuklearna testiranja, pokazuju snimke koje je ekskluzivno dobio CNN, u vrijeme kada su napetosti između tri nuklearne velesile dosegle najviše razine u posljednjih nekoliko desetljeća.

I dok nema dokaza da Rusija, SAD ili Kina planiraju vršiti nuklearna testiranja uskoro, snimke koje je s CNN-om podijelio ugledni analitičar studija o neširenju nukelarnog oružja ilustriraju nedavna proširenja na tri lokacije za nuklearna testiranja u usporedbi sa stanjem od prije tek nekoliko godina, prenosi CNN.

Jedna lokacija je u kineskoj regiji Xinjiang na krajnjem zapadu zemlje, druga u ruskom arhipelagu u Arktičkom oceanu, a treća u SAD-u, u pustinji u saveznoj državi Nevadi.

“Ima mnogo naznaka da bi Rusija, Kina i SAD mogle ponovno započeti s nuklearnim testiranjima,” kaže za CNN Jeffrey Lewis, profesor u centru za proučavanje neširenja oružja pri Institutu za međunarodne studije Middlebury.

Nijedna od zemalja to nije učinila još otad je podzemno nuklearno testiranje zabranjeno 1996. godine. Kina i SAD potpisale su sporazum o zabrani, no nisu ga ratificirale.

Umirovljeni poručnik američkih zračnih snaga i bivši obavještajni analitičar Cedric Leighton pregledao je snimke lokacija za testiranja i došao do sličnog zaključka.

“Očito je da su sve tri zemlje uložile mnogo vremena, truda i novca ne samo da moderniziraju svoje nuklearne arsenale, već i da pripreme aktivnosti potrebne za eventualno testiranje,” zaključio je on.

Moskva je ratificirala sporazum o zabrani, no ruski predsjednik Vladimir Putin u veljače je izjavio da će narediti testiranje ako SAD napravi prvi potez, dodavši da “nitko ne bi smio gajiti opasne iluzije da se globalna strateška ravnopravnost može uništiti.”

Ova proširenja donose rizik od početka utrke u moderniziranju infrastrukture za testiranje nuklearnog oružja u vrijeme kada vlada duboko nepovjerenje između Washingtona i dvije autoritarne vlade, kažu analitičari, iako ne vjeruju da je ideja stvarnog oružanog sukoba neizbježna.

“Prijetnja od nuklearnog testiranja sastoji se u razini do koje bi mogla ubrzati već rastuću utrku u naoružanju između SAD-a s jedne i Rusije i Kine s druge strane,” objašnjava Lewis. “Posljedice su takve da bismo mogli potrošiti ogromne svote novca, a da time nećemo postati nimalo sigurniji.”

Ako do testiranja dođe, svijet će za to znati – svaku veliku podzemnu eksploziju detektira Međunarodni sustav za nadzor, mreža 337 postrojenja kona nadzire planet u potrazi za znakovima nuklearne eksplozije.

Direktor projekta za nuklearno informiranje u Federaciji američkih znanstvenik Hans Kristensen slaže se da postoji veliki rizik od eskalacije testiranja ako bi jedna velika sila povukla prvi potez.

“One minute kada jedna nuklearna sila negdje testira bombu, pravila više nema, jer nema sumnje da će svi početi činiti isto,” kaže on.

Izvješće stockholmskog Instituta za istraživanje međunarodnog mira (SIPRI) od lipnja navodi kako Rusija i SAD posjeduju oko 90 posto svog nuklearnog oružja na svijetu. Procjenjuje se da SAD ima preko 3.700 nuklearnih bojevih glava, a Rusija oko 4.500. Obje zemlje svoje strateške nuklearne arsenale drže u stanju visoke spremnosti, što znači da se nuklearno oružje može lansirati u kratkom roku.

Kineski nuklearni arsenal narastao je od 350 bojevih glava u siječnju prošle godine do 410 u siječnju ove godine.

Koja je poanta testiranja?

Ako su sve tri zemlje zaustavile testiranja 90-ih, zašto ih ponovno pokrenuti?

Lewis vjeruje kako se time žele dobiti novi, moderniji podaci i računalni modeli o tome što nuklearna eksplozija zaista može učiniti. SAD i Rusija provele su stotine testova, no Kina je provela samo 40-ak i ima značajno manje podataka.

Prva nuklearna sila svijeta, SAD, provela je 1.032 testa, prvi od kojih je proveden 1945., a posljednji 1992, pokazuju podaci UN-a. SSSR, i danas Rusija, proveo je 715 između 1949. i 1990. godine, a Kina 45 između 1964. i 1996.

Lewis vjeruje da i SAD i Kina i Rusija žele biti prve koje će razviti “egzotično” oružje budućnosti, što također stvara potrebu nuklernih testiranja tih mogućih sustava.

“Na rubu smo neke vrste SF budućnsti gdje se vraćamo svim tim užasnim idejama iz Hladnog rata,” upozorio je Lewis.