Hrvatska
FINANCIJSKA PISMENOST Riječ stručnjaka: Štedjeti ili ulagati?

Zbog niskih kamatnih stopa na depozite i povišene inflacije vlasnici štednje katkad razmatraju različite ulagačke strategije putem kojih nastoje očuvati vrijednost svoje imovine. Svakodnevno se brojni naši sugrađani i dalje suočavaju s donošenjem odluke između toga hoće li štedjeti ili ulagati.
O tome je govorila u emisiji Dobro jutro, Hrvatska, Ana Pisačić, savjetnica u Uredu za praćenje zaštite potrošača HNB-a.
Vrlo je važno znati razliku između štednje i ulaganja s obzirom na to da ne donose istu razinu rizika za potrošača.
– Štednja podrazumijeva određenu razinu sigurnosti za klijenta. Sredstva koja imamo u banci su osigurana do 100 tisuća eura, rekla je.
Dodaje kako je važno kod štednje da se informiramo o određenim naknadama koje se mogu pojaviti, posebice ako ranije želimo prekinuti oročenje, te trebamo voditi računa o porezu na iznos koji je ostvaren u vidu kamata.
Naglašava kako ulaganje donosi veću profitabilnost, ali može se i izgubiti kroz vrijeme određeni iznos uloženih sredstava.
Važnost informiranja
– Važno je dobro se informirati i razmotriti naše ulagačke strategije. Kada razmišljamo o ulaganju, važno je da ne ulažemo preko iznosa kojeg nismo spremni izgubiti, rekla je Pisačić.
Ističe kako se imovina dijeli na financijsku i nefinancijsku.
– Možemo ulagati u nekretnine, koje se podrazumijevaju pod realnom imovinom, u umjetnička djela, luksuzne satove, zlato. Kod financijske imovine podrazumijevamo štednju, ulaganje u fondove, dionice, obveznice, govori.
Banke su u obvezi prilikom nuđenja pojedinog proizvoda voditi računa o interesima i mogućnostima potrošača, kazala je te dodala kako jednako tako, banke moraju upozoriti klijente na rizike.
HNB ima saznanja o potrošačima koji su izgubili dio svoje imovine, međutim, nadzornim aktivnostima koje su provedene temeljem prigovora potrošača, nisu uočeni propusti u segmentu koji se nalazi u nadležnost HNB-a.
– Ključ svega je taj da kada donosimo odluke o proizvodima, trebamo ih doista razumjeti, zaključila je.
Hrvatska
Capak o porastu zaraženih koronom: “Imamo tri nova soja koji izbjegavaju imunitet”

Ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak komentirao je za N1 novi porast broja oboljelih od koronavirusa.
Capak je rekao da u Hrvatskoj imamo jednu stabilnu epidemiološku situaciju s covidom. “Od početka 8. mjeseca nam je broj novootkrivenih slučajeva nešto narastao, ali to nisu još uvije zabrinjavajuće brojke. Hospitalizacije, iako rastu, ne rastu tako bitno”, rekao je.
“U svijetu cirkuliraju tri nova soja koji imaju značajne mutacije na šiljastom proteinu što im omogućava da izbjegavaju imunitet stečen bilo preboljenjem bilo cijepljenjem. Zato u čitavom svijetu vidimo porast, ali taj porast još uvijek nije zabrinjavajući i mi pažljivo pratimo situaciju”, dodao je.
Otkrio da se za sada ne uvode nikakve nove mjere. “Pratimo što se u svijetu i u Europi događa i ako se situacija pogorša spremni smo reagirati”, tvrdi Capak.
Dodao je da imamo novo cjepivo. “To je strahovito bitno. Mi smo 18.09. počeli s cijepljenjem s novo-varijantnim Pfizerovim cjepivom. Ono je dostupno i preporučamo da se rizične skupine cijepe, prije svega one starije od 65 godina i kronični bolesnici, ali cjepiva ima dovoljno i moći će se cijepiti i svi oni drugi koji žele”, rekao je.
Hrvatska
Tko radi najviše, a tko najmanje u EU-u? Evo gdje su Hrvati

Građani Grčke rade duže od svih ostalih u Europskoj Uniji.
Radno sposobni stanovnici te zemlje stari između 20 i 64 godine u prosjeku rade 41 sat tjedno.
Slijede ih građani Poljske (40,4) i Rumunjske i Bugarske (po 40,2).
S druge strane, najmanje ukupno radno vrijeme imaju građani Nizozemske koji tjedno rade “svega” 33,2 sata.
Za njima ne zaostaju mnogi ni oni u Njemačkoj (35,3) i Danskoj (35,4).
Stanovnici Hrvatske i Slovenije nalaze se ispod sredine liste jer u obje države se radi u prosjeku 39,6 sati tjedno.
U EU-u se 2022. godine u prosjeku radilo 37,5 sati, objavio je Eurostat.
Hrvatska
ZA VIKEND NAJAVLJENE INTENZIVNE OBORINE / Slovenci i Grci u strahu od novog potopa. Što čeka Hrvatsku?

Meteorolozi u mediteranskom području za vikend najavljuju formiranje nove ciklone iznad Genovskog zaljeva, što će donijeti intenzivne lokalne oborine. U Grčkoj, koju je početkom mjeseca pogodila oluja Daniel te je u ovoj zemlji i u Libiji uzela tisuće života, strahuju od ponavljanja smrtonosnog nevremena.
Prognostičari sa stranice Neurje.si objavili su na svojoj stranici na Facebooku animaciju ciklone koja će se u petak formirati iznad Genovskog zaljeva.
Navode da će ta ciklona donijeti obilnu kišu, posebice u dijelovima zapadne i središnje Slovenije. U kratkom vremenskom razdoblju lokalno može pasti i do 100 mm oborina, prenosi tportal.
U Sloveniji će doći do nekoliko pojedinačnih nevremena kada prođe fronta, koja će ponovno biti učestalija na zapadu i jugu zemlje, a zatim očekujemo promjenljivo vrijeme uz povremene padavine. Pogoršanje će biti kratkog vijeka jer će temperature ubrzano rasti. Od utorka nas ponovno očekuju temperature između 25 i 27 stupnjeva Celzijusa, kažu s Neurja.
Slovenski lovci na oluje prognoziraju da bi ciklona mogla nastaviti put prema Grčkoj i Libiji, gdje je oluja Daniel početkom ovog mjeseca ostavila strahovite posljedice i odnijela velik broj života.
Ova teza već izaziva podjele među grčkim meteorolozima. Nakon što je grčki meteorolog Klearchos Marusakis najavio novo nevrijeme jačine Daniela, a koje će, po njemu, ponovo pogoditi područje Tesalije, uzvratio mu je Teodoros Kolidas, direktor grčkog Nacionalnog meteorološkog centra.
“Očekujemo kišu, ali do sljedećeg utorka ne predviđamo ništa dramatično važno. Oni koji uspoređuju sustave trebaju biti svjesni toga da se obraćaju prosječnom građaninu, a da ne govore na konferenciji”, rekao je te priložio podatke o kiši i meteograme koji ovoga puta ne izgledaju toliko drastično kao početkom mjeseca.
I hrvatski DHMZ za vikend najavljuje promjenjivo oblačno sa sunčanim razdobljima. U petak, uglavnom na sjevernom Jadranu i u gorju, lokalno kiša i pljuskovi. Za vikend kiša, ponegdje i izraženiji pljuskovi s grmljavinom, a mjestimice može pasti i veća količina oborine, osobito na zapadu u subotu.
Vjetar na kopnu slab do umjeren jugozapadni, u gorju i jak, u subotu u okretanju na sjeveroistočni i sjeverni. Na Jadranu će puhati umjereno do jako jugo, prolazno i olujno, a u nedjelju će ponajprije na sjevernom dijelu zapuhati bura. Nakon vrlo toplog petka, za vikend će danju biti svježije, osobito na kopnu.
-
Svijet6 dana prije
U jeku je “epidemija” raka grla, a seks bi mogao biti razlog
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
OBAVIJEST: U ponedjeljak bez vode dio Dikla
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prije
VELIKA PROMJENA VREMENA! Kiša kreće već noćas, padat će do kraja tjedna. Najgore će biti za vikend…
-
Hrvatska4 dana prije
Stiže nam hladna fronta koja nosi nevrijeme, a to je tek početak