Connect with us

magazin

STARI I NOVI OBIČAJI Na Veliku subotu se oganj u domu palio blagoslovljenim plamenom – za zaštitu obitelji

Objavljeno

-

foto: Pixabay

Putem od crkve do doma plamen se nije smio ugasiti jer se vjerovalo da to obitelji donosi nesreću. Na blagoslovljenom plamenu žene su pripremale obrok za cijelu obitelj

Velika subota je dan Kristova počinka u grobu i treći dan vazmenog trodnevlja. I dalje vlada tišina kao i na Veliki petak. Vjernici se prisjećaju Kristove muke i žrtve, mole u tišini, obilaze ‘Kristov grob’ i čekaju Vazmeno bdjenje.

– Nakon dramatičnih događaja Velikog petka nastupila je tišina, tjeskobna tišina u kojoj je zlo moglo likovati nad svojom prividnom pobjedom. Svi koji su slijedili Gospodina, ostali su u tjeskobnom iščekivanju, u nevjerici zbog prividnog neuspjeha i neizvjesnosti sutrašnjice. No, svjetlo uskrslog jutra rastjeralo je sve tmine neizvjesnosti i sumnje i Bog je trijumfalno objavio svoju moć i svoju bezgraničnu ljubav – rekao je preč. Mladen Matika iz Porečko i Pulske biskupije.

– Zastanimo i mi kod Gospodinova groba, zahvalimo mu za sve što je pretrpio za nas i što je od Sina postao rob, da bismo mi živjeli u slobodi djece Božje. Molimo ga da svjetlost njegova uskrsnuća trajno obasjava naše živote. Njegova beskrajna ljubav, koja je sve svoje razmjere pokazala prihvaćajući bolnu i sramotnu smrt na križu, traži naš odgovor poniznosti, vjere i zahvalnosti. Dopustimo Gospodinu da nas kroz obrede ove svete noći dovede do svjetla uskrsnuća – dodao je.

Blagoslovljenim plamenom palio se oganj 

U stara vremena ljudi su znali postiti na taj dan, a običaj je bio i farbati jaja prirodnim bojama koja su se potom kao simbol uskrsnuća i novog života nosila u crkvu na blagoslov na sam Uskrs. Te tradicije mnogi se vjernici drže i danas, a u košarici se ne nose samo kuhana jaja, već i šunka, hren, mladi luk, kruh… Do prije Drugog svjetskog rata u crkvu su se na blagoslov nosila klasična kuhana jaja, a danas se nosi i pisanice. 

Upečatljiv običaj je na Veliku subotu je blagoslov uskrsne svijeće ili vatre koja se naloži kraj crkve. Vjernici potom plamen nose svojim kućama pazeći da se ne ugasi. U današnje vrijeme češće se odlazi kući s blagoslovljenom svijećom iako u nekim krajevima vjerojatno poštuju običaje svojih predaka pa iz blagoslovljenog plamena uzmu malo žara i brižno ga unose u domove.

Nekad je bio običaj tim žarom zapaliti oganj i na toj vatri pripremiti obrok. Na putu od crkve do doma blagoslovljeni plamen nikako se nije smio ugasiti jer se vjerovalo da to nosi nesreću koja će obitelj pratiti cijelu godinu.

U nekim krajevima običaj je bio na Veliku subotu djeci davati pecivo u čijoj sredini se nalazilo kuhano jaje. Djevojčice su dobivale pecivo u obliku pletenice kao poticaj da izrastu u dobre žene i majke. Dječacima su majke pripremale okrugla peciva s jajem u sredini na kojemu je bio mali križ od tijesta. Također, dobivali su i pecivo u obliku luka i strijele kako bi im to bio poticaj da jednog dana budu muževni i hrabri junaci.

Domaćice su, također, imale običaj ustajati tijekom noći s Velikog petka na Veliku subotu kako bi premijesile tijesto za uskršnje pecivo – sirnicu. Znale su ustajati i po nekoliko puta, a ujutro bi od tog tijesta oblikovale kuglu i zarezale je sa tri reza kao simbol Svetog trojstva. Povjesničari vjeruju da je sirnica simbol Kristove muke jer podsjeća na spužvu kojom su Kristu vlažili usne dok je umirao na križu.

U Župi sv. Leopolda Mandića su opisali kako izgleda Velika subota u crkvi u današnje vrijeme

– Vjernici, pojedinačno ili roditelji s djecom dolaze preko dana, u slobodno vrijeme, posjetiti ‘Isusov grob’. Oltar ostaje simbolično nepokriven, misa se ne slavi niti se pričešćuje. Tako Crkva ulazi u vazmeno bdjenje koje počinje u subotu navečer. Bdjenje počinje lucenarijem ili službom svjetla. Blagoslivlje se vatra izvan crkve, na njoj se pali uskrsna svijeća koja označava Isusa Krista uskrsloga, naše svijetlo. Unosi se u procesiji u župnu crkvu koja je u mraku. Tek unosom uskrsne svijeće u crkvu pale i vjernici svoje svijeće i pale se sva svijetla, nakon čega slijedi svečani pjevani hvalospjev uskrsnoj svijeći. Drugi dio bdjenja je Služba riječi. Čitanja svetopisamskih tekstova, pjevanje psalama, slušamo Božju riječ o stvaranju, kroz psalme hvalimo i slavimo Gospodina i njegova djela – pojasnili su u Župi sv. Leopolda Mandića iz Virovitice.

– Čitanja završavaju svečanom pjesmom Slava Bogu na visini i tada se oglase orgulje, sva zvona na crkvama, pale svijeće. Ovo je stvarni trenutak novoga čovjeka, novoga svijeta, novoga vremena – pobijeđeni su grijeh i smrt. Kršćani se pozivaju na radosno slavljenje Gospodina. Ovo je predokus vječnosti. Poslije Službe riječi slijedi krsna služba, blagoslivlje se voda, krste se katekumeni. Vazmeno bdjenje završava euharistijom – dodali su.

Vazmeno bdjenje: ‘Uskrsnuće započinje u našoj dubini, u našem srcu’

Preč. Mladen Matika lijepo je opisao kako bi vjernici trebali gledati na Isusovu žrtvu i na samo uskrsnuće te kako iskoristiti Vazmeno bdjenje za obnovu duše i srca. 

Ova noć podsjeća nas na tamu našeg života. Ona podsjeća na tamu smrti s kojom se svednevice susrećemo. Ipak ova noć rasvijetljena je svjetlom Kristova uskrsnuća. Vazmena svijeća koju smo na početku današnje liturgije zapalili na ognju i svjetlo njezino koje smo međusobno podijelili zapalivši svoje svijeće, simbol je vjere u uskrsnuće koja rasvjetljava tamu smrti.

Ova je noć slavlje života, slavlje pobjede nad smrću. U ovoj noći dolazimo k sebi i ponovno prizivamo u pamet Božja obećanja dana Izraelu, Isusova obećanja dana njegovim učenicima, obećanja koja u Crkvi i vjernicima bivaju ispunjena, ostvarena i ponuđena da ih iskusimo, doživimo. Umjesto iskustva umiranja i groba nudi nam se iskustvo oživljavanja i ustajanja na novi život.

Nama je potrebno višestruko uskrsnuće. Mi vjerujemo ne u obnovu života nego u vječni život, a to znači da ga mi već sada živimo. Pitajmo se da li smo imali barem ‘malo’ uskrsnuće? A to znači da smo djelomično umrli našim manama, potištenostima, sumnjama, našim grijesima. Isus uskrisuje u ljubavi. Uskrs je potvrda čudesnosti i svemoći ljubavi. Pa i danas vjera ne treba biti svjedok prošlosti, iz nje treba se i danas događati uskrsnuće.

Uskrsnuće započinje u našoj dubini, u našem srcu. Na to smo uskrsnuće već noćas pozvani. Uskrs je ostvarenje Osam Blaženstva. Poslije Isusova uskrsnuća svima je nama lakše uskrsnuti jer on je s nama. On nam pomaže, on nas ljubi i zato je s nama. Više nema samca, nema ostavljena, nema prezrena. Isus je sve saprao i sa svima se identificirao. Očitovali su se zlo i ljubav. I pobijedila je ljubav. I baš na ovakav (Isusov) način događa se uskrsnuće.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

magazin

(FOTO/VIDEO) Zadarski band aid okupio se nakon 31 godinu i zapjevao pjesmu “Božić u Zadru”

Objavljeno

-

By

Zadarski glazbenici tu su pjesmu otpjevali davne 1994. godine

U vrijeme Božića pjesma grije dušu, a znaju to dobro i zadarski glazbenici koji su se okupili nakon više od tri desetljeća kako bi ponovno snimili pjesmu “Božić u Zadru”. Tekst za pjesmu koja je snimljena 10. prosinca 1994. godine napisao je Davor Žagar, a uglazbio ju je Nenad Nakić-Njake. Bila je to pjesma koja je bila odraz zadarske nade, mira i ljubavi iz vremena ratom namučenog Zadra. 

Inicijativa za okupljanje glazbenika krenula je iz Grada Zadra, a za sve je kriv jedan DVD u kojem žuti vlakić ’96. godine vozi po Polutuoku, a u podlozi svira upravo pjesma “Božić u Zadru”. Bila je to idealna prilika da se pozove zadarske glazbenike: Amendu, Gogu, Davora, Rikija, Simu, Tomu, Mladena, Jeru i Daria da se ponovno okupe i naprave “remake” zadarske božićne pjesme. 

– Nije bilo upitno kad su nas zvali. Prvo, prošlo je puno godina, a svi smo hvala Bogu na broju, i evo – da se podružimo i da osvježimo pjesmu. Divota. Božić je. – kazao je glazbenik Rikardo Perković. 

Iskusnijim kolegama, pridružila se i mlađa generacija zadarskih glazbenika i to na poziv Saše Miočića iz Koncertnog ureda Zadar koji je zadužen za novi aranžman pjesme. 

– Zvao me Sale da sudjelujem u projektu i nije ni završio rečenicu, a ja sam rekla: Može! – govori Matea Biloglav, voditeljica A.K.A. Crescenda koja je u vrijeme kad je pjesma nastala imala tri godine. 

Trideset i jednu godinu poslije zadarski glazbenici pokazali su zajedništvo, baš kao nekad, i bio je dovoljan jedan telefonski poziv kako bi se svi okupili i još jednom potaknuli duh zadarskog Badnjaka i Božića. U idućim danima bit će gotov i spot za što je zaslužan Igor Goić iz Kreathia studija. 

– Hvala svima što su se odazvali. Ovo budi posebnu emociju u svinma nama i sve nas podsjeća da su nam nada, ljubav, mir i vjera u životu itekako potrebni – kazao je gradonačelnik Šime Erlić te se posebno zahvalio obitelji Nenada Nakića – Njake i Davoru Žagaru koji su autori ove pjesme, na podršci i povjerenju. 

Podsjetimo se kako je to izgledalo 1994.:

 
Nastavi čitati

magazin

Koliko zarađuju hrvatski influenceri? Prihodi su im sve veći, ali ih brine jedna stvar

Objavljeno

-

By

Zagrebačka agencija Dialog komunikacije predstavila je rezultate istraživanja DIABLOG, najnovijeg i najopsežnijeg pregleda domaće industrije kreatora sadržaja. Kako funkcionira influencer marketing, kolika je zarada, koji su izazovi s kojima se influenseri susreću… za Novi dan govorila je Marina Čulić Fischer, direktorica Dialog komunikacija

“Posljednje istraživanje provedeno je 2020. godine. Scena se promijenila u tih pet godina. Sazrela je. Influenceri imaju i stalni posao, ali se infuencer marketingom bave dosta ozbiljno. Troše u prosjeku između osam i 10 sati tjedno. To im je dosta važan izvor prihoda”, kaže Čulić Fischer i dodaje da usporedba dvaju razdoblja jasno pokazuje kako je hrvatski influencer marketing u pet godina prošao kroz značajnu profesionalizaciju i rast prihoda, ali i da se suočava s novim izazovima kao što su negativan stav javnosti i regulacija, posebno u kontekstu suradnji s brendovima i korištenja AI alata.

Rezultati istraživanja

Prema rezultatima istraživanja, 47,6% kreatora u influencer marketingu je aktivno više od pet godina, što potvrđuje da se scena profilirala u stabilnu i profesionalnu industriju. Istodobno, čak 90,5% kreatora monetizira svoj sadržaj, a 38,1% influencer marketing navodi kao glavni izvor prihoda.

Koliko zarađuju?

Više od 46% kreatora zarađuje preko 1.000 eura mjesečno od svojih online aktivnosti, a 73,8% ih očekuje daljnji rast prihoda u sljedećoj godini.

“U Hrvatskoj ne postoje točni podaci ulaganja u influencer marketing, ali na svjetskoj razini taj broj doseže 33 milijarde dolara ulaganja”, kaže Čulić Fischer i dodaje da ispitanici kao najveću prepreku daljnjem poslovnom razvoju navode algoritme, odnosno pad organskog dosega.

Influencer marketingom upravljaju mlade žene

Industrija je i dalje izrazito ženska i urbana: 89,2% ispitanika su žene, a 69% ih živi u Zagrebu. I kreatori i njihova publika najdominantniji su u dobnoj skupini od 25 do 34 godine, što jasno pozicionira influencer marketing kao tržište kojim upravljaju mlađe odrasle žene.

Instagram i dalje prvi izbor

Čulić Fischer kaže da TikTok najviše raste u odnosu na druge platforme iako još ne zauzima broj jedan.

“Nama je Facebook dugo bio broj jedan, ali tu su se stvari malo promijenile. Instagram je apsolutno sada prvi. Svi kreatori koji su sudjelovali u istraživanju (100%) aktivni su na Instagramu. TikTok koristi 78,6% ispitanika, što ga čini drugom najvažnijom platformom”, otkrila je Čulić Fischer i dodala da je dominantni sadržajni trend kratki video. Najpopularnije teme i dalje su lifestyle, ljepota, moda i putovanja.

Korištenje AI-a mora biti označeno

Više od polovice kreatora (54,8%) pozdravlja regulaciju influencer marketinga.

“Postoji samoregulacija. Tu imamo dva važna faktora, a to su upotreba AI-a i suradnja s brendovima. Jedno i drugo je važno naznačiti”, kaže Čulić Fischer.

Istraživanje je pokazalo i da se većina slaže da je transparentnost nužna, kako u kontekstu suradnji s brendovima, tako i u kontekstu korištenja AI alata u kreiranju sadržaja. Kreatori smatraju da AI treba označiti onda kada čini bitan dio sponzoriranog sadržaja.

Autentičnost je valuta povjerenja

Autentičnost za ispitanike predstavlja ključnu osobnu vrijednost: 82,1% je smatra “jako važnom”, a većina navodi da povjerenje publike gradi prvenstveno birajući suradnje s brendovima u koje osobno vjeruju.

Čak 93% kreatora sadržaja barem jednom je odbilo suradnju s brendom zbog nesklada s vlastitim uvjerenjima.

Najveći problem – negativan stav javnosti

Velika većina ispitanika (74,7%) smatra da je negativan stav javnosti najveći problem domaće influencer scene. Kreatori ističu kako taj stav utječe na percepciju profesionalizma, kvalitetu sadržaja i poslovne prilike.

Gledajući unaprijed, kreatori svoj razvoj vide u kvalitetnijoj produkciji, većoj povezanosti s medijima i širenju na offline aktivnosti, što potvrđuje da domaća scena ulazi u novu fazu razvoja koja će oblikovati iduće razdoblje influencer marketinga u Hrvatskoj.

 
Nastavi čitati

magazin

ADVENT U ZADRU / Klapa Puntamika večeras predstavlja novi božićni hit!

Objavljeno

-

By

Klapa „Puntamika” s Denisom Maričićem nastupit će na „Adventu u Zadru” večeras, u utorak od 19:30 sati na Trgu Petra Zoranića, dok će pola sata kasnije na zadarskoj Tržnici u sklopu „Božićnog gramofona” DJ Antonio u Studio Advent programu puštati regionalnu alternativnu glazbu.

Dakle, alternativci će biti na „alternativnoj” lokaciji, dok će na adventskoj pozornici nastupiti popularna zadarska klapa, gotovo odmah nakon promocije nove pjesme na CMC-ju i zahuktalih priprema za treći album koji samo što nije ugledao svjetlo dana. „Croatia Records” spot za pjesmu „Božić je u svitu” već je pustila na svom YouTube kanalu.

– Na adventskom koncertu imat ćemo premijeru te božićne pjesme uživo, a to mi je posebno drago. Inače atmosfera je radna, savršena, letimo i stižemo na sve strane – kaže Denis Maričić iz Puntamike, Zadranima poznatiji kao Dendo. Maričić je autor glazbe i teksta za legendarnu pjesmu „Oči boje lavande”, kao što je uostalom i potpisnik pjesama klape Puntamika.

Uz stare, dobre, okušane i opjevane hitove, zadarska će klapa dio pjesama s novog albuma predstaviti na adventskoj pozornici. Iza Maričića su dva albuma bratskog dua „Denis & Pino”, dok je treći album Puntamike u pripremi.  
– Predstavit ćemo dio pjesama s albuma koji će se zvati „Dite Dalmacije”. Izaći će početkom sljedeće godine, ne znam točno kada, ali bit će vrlo skoro. Što se koncerta tiče, imamo dovoljno naših lijepih pjesma sa svih tih albuma – govori Maričić. Klapa Puntamika nastupila je nekoliko puta na „Adventu u Zadru” i kao svim izvođačima, pogled s pozornice na šušur Trga Petra Zoranića posebna je vrijednost koncertnog nastupa.

– Ugodno je, zaista je jako lijepo. Inače volim napraviti đir i doći do adventskog trga. Ne baš svaki dan, ali „Advent u Zadru” kao događaj nikad ne propuštam – poručuje zadarski glazbeni autor. Koncert klape Puntamika počinje u 19:30 sati, a ulaz je slobodan.  

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu