Državni tajnik Ministarstva prometa Tomislav Mihotić istaknuo je u utorak da će novi elektronički sustav naplate cestarine, koji kreće od 1. ožujka 2027., značajno poboljšati protočnost prometa, a objasnio je i što biti ako taj sustav padne, odnosno prestane funkcionirati. U tom trenutku vratit će se na stari sustav i premostiti situacija, odgovorio je Peđi Mišiću (DP) i naglasio da će još neko vrijeme, nakon što se novi sustav uvede, postojati naplatne kućice na ulazima na autocestu, iako u njima neće biti ljudi, ni rampe pored njih.

Mihotić je, predstavljajući Hrvatskom saboru zakon o novom sustavu naplate cestarine, koji predviđa slobodan protok vozila bez zaustavljanja zbog plaćanja cestarine. otklonio bojazan da turisti koji dolaze u Hrvatsku neće biti s njim dobro upoznati i da se neće moći normalno u njega uključiti.

Svi će biti obavješteni što ih čeka u Hrvatskoj, odgovorio je Josipu Boriću (HDZ) i objasnio da će se turisti prije ulaska u Hrvatsku moći uključiti u sustav naplate. „Čak i oni koji uđu na autocestu, (a ne uključe se) imat će mogućnost do prve postaje prilagoditi se sustavu, tj. registrirati se“, kazao je.

Dvije tehnologije novog sustava
Novi sustav naplate počiva na dvjema tehnologijama – ENC uređaju u vozilu i automatskom očitavanju registarskih pločica putem kamera. Elektronički sustav za naplatu cestarine (ESNC) uključivat će prijavu registarske oznake i valjanog sredstva plaćanja – obvezno za laka vozila do 3,5 tona. Teška vozila morat će koristiti ENC i automatsko očitavanje registarskih pločica.

Uključenje u ESNC moći će se obaviti putem jedinstvenog nacionalnog web prodajnog mjesta, mobilne aplikacije, drugih digitalnih servisa te na namjenskim stazama za brzo uključenje. Moći će se provesti i u prodajnim uredima upravitelja autocesta ili na drugim prodajnim mjestima trećih osoba koje imaju ugovor sa subjektima za naplatu cestarine.

Mihotić: Sve će biti na vrijeme
Državni tajnik uvjerava da će svi potrebni poslovi biti odrađeni na vrijeme.

Postavljanje portala i kamera je počelo na autocesti A3, do Nove godine trebalo bi biti postavljeno sedam portala, koji će služiti za kontrolu budućeg sustava, odgovorio je Nikoli Mažaru (HDZ) koji je podsjetio da novi sustav obuhvaća 1300 kilometara autoceste i 1744 kamera, koje treba postaviti.

Mihotić je objasnio i što će biti sa djelatnicima koji rade na naplatnim kućicama, a što je zanimalo Dubravku Pehar Lipovac (DP).

Naveo je da u sustavu naplate cestarine sada radi 972 djelatnika od kojih 731 izravno na blagajni. Uspostavom novog sustava trebat će 717 djelatnika, razlika je 255, dio će ih otići prirodnim odljevom, a dio preko otpremnina, sve je dogovoreno sa sindikatima, kaže državni tajnik.

Paus: Ništa novog za Istru po pitanju cestarine
Referirao se i na tvrdnje Dalibora Pausa (IDS) da novi zakon za Istru ne donosi ništa novog po pitanju cijene cestarine. „Drugim riječima, novi zakon vrijedi za sve osim za one kod kojih je nepravda duga već desetljećima“, kazao je Paus te ilustrirao to primjerom dviju dionica.

Dionica Sveti Rok- Rovanjska duga 37 kilometara, stoji 2, 30 era, a dionica tunel Učka-čvor Matulji, duljine 17 kilometara stoji 4, 10 eura, to znači da je duplo skuplje za duplo kraću dionicu, izračunao je.

Korisnici tunela Učka, koji ga učestalo koriste, imaju značajne popuste i približavaju se cijeni korištenja autoceste na ostalim dionicama, kaže Mihotić.

Mostarac (SDP): Zašto se odustalo od elektroničkih vinjeta?
SDP-ov Matej Mostarac propituje ekonomičnost novog sustava naplate i pita zašto se odustalo od elektroničkih vinjeta, koje su pogodnije za građane.

Državni tajnik tumači kako se kod vinjete vremensko plaćanje odnosi samo na laka vozila, dok se u zemljama EU cestarina za teška vozila naplaćuje po prijeđenom kilometru. Cilj EU je promijeniti naplatu cestarine s modela koji se temelji na vremenu, na sustav koji se temelji na udaljenosti, a to je sustav kojeg implementiramo, objasnio je.

Zašto nismo slijedili primjer Austrije koja daje mogućnost naplate putem anonimnog ENC-a? I zašto, ako je državi cilj naplatiti svaki korak, postoje besplatni tuneli poput svetog Ilije?, pita Ante Kujundžić (Most).

Smatra kako je taj tunel trebao biti besplatan za lokalno stanovništvo, a da su ga turisti preko sezone trebali plaćati i da se od toga novca tunel održava.

Za većinu tvrtki ključan je izazov otkriti kako bi ljudi i umjetna inteligencija trebali surađivati. Novi poslovi uključuju osmišljavanje te suradnje. U doba umjetne inteligencije pojavljuju se nove kategorije poslova koji se ne uklapaju u postojeće organizacijske sheme, a usredotočeni su na suradnju između čovjeka i umjetne inteligencije i kombiniraju stručnost strojnog učenja s psihologijom, organizacijskim dizajnom i upravljanjem tijekovima rada.

Za većinu tvrtki ključan je izazov otkriti kako bi ljudi i umjetna inteligencija trebali surađivati. Novi poslovi uključuju osmišljavanje te suradnje – obuku timova za nju i određivanje gdje dolazi ljudska prosudba.

Pojedinci koji će se istaknuti u ovim ulogama razumiju kako ljudi funkcioniraju: njihove kognitivne granice, gdje povjerenje pada i kako ljudi donose odluke pod pritiskom. Oni također razumiju kako AI modelira razmišljanje, gdje ne uspijevaju i kako se nose s neizvjesnošću. U posljednjih nekoliko godina organizacije su prvenstveno pristupale usvajanju umjetne inteligencije dodavanjem alata postojećim poslovima ili njihovim proširivanjem. Često su nova radna mjesta bila jednostavno prepakirane inženjerske ili tehničke pozicije. Međutim, kako tvrtke prelaze s pilota na proizvodnju, fokus se počinje pomicati.

Dizajner odluka
Neki poslovi usmjereni su na sigurno i strateški upravljanje umjetnom inteligencijom. Uzmimo, naprimjer, dizajnera odluka.

Kako će tvrtke sve više dopuštati umjetnoj inteligenciji donošenje odluka s visokim ulozima, poput otkrivanja prijevara, odobravanja zajmova i utvrđivanja kreditnih rezultata, trebat će im netko tko će oblikovati način na koji će odluke biti donesene.

Trenutačno znanstvenici i inženjeri podataka rade taj posao kao dio izgradnje sustava. Ali u bliskoj budućnosti netko će morati sjediti između algoritama i ishoda, što će biti zadaća dizajnera odluka. Oni će stvarati okvire i održavati odgovornost.

Službenik za iskustvo s umjetnom inteligencijom
Drugi poslovi usmjereni su na osiguravanje usklađivanja AI-a s vrijednostima i poslovnim ciljevima tvrtke. Time će se baviti službenik za iskustvo s umjetnom inteligencijom.

Za razliku od glavnog službenika za AI, koji se obično usredotočuje na razvoj proizvoda, upravljanje i implementaciju, službenik za iskustvo s umjetnom inteligencijom izričito je odgovoran za to kako se ona ponaša u interakciji s ljudima.

Određene vrste tvrtki i industrija vjerojatno će predvoditi u uvođenju ovakvih poslova. Naprimjer, u zdravstvu pomoćnici temeljeni na umjetnoj inteligenciji i roboti za wellness često komuniciraju s pacijentima, a posao službenika za iskustvo s umjetnom inteligencijom bio bi da tehnologija djeluje empatično, pouzdano i sigurno. Slično bi moglo biti i s obrazovnim tehnološkim tvrtkama.

Savjetnik za digitalnu etiku
Tvrtke će također trebati radnike usredotočene na stvaranje etičkih okvira umjetne inteligencije i postavljanje zaštitnih ograda. To je važan zadatak jer je izgradnja etičke umjetne inteligencije neuredna i komplicirana, a toga će se primiti savjetnici za digitalnu etiku i slična zanimanja kako bi izgradili sigurnosne sustave za AI i robotiku s dovoljno kontrolnih točaka i petlji povratnih informacija za rano otkrivanje problema.

Oni bi također bili odgovorni za praćenje industrijskih standarda i regulatornih zahtjeva. Još ne postoji upravljačko tijelo za sigurnosne standarde umjetne inteligencije, već se tvrtke ravnaju prema smjernicama institucija kao što je Međunarodna organizacija za standardizaciju (ISO).

Ali ISO ne može spriječiti svaki problem i tvrtke trebaju nekoga tko je usredotočen na sigurnost. Bez obzira na to koja će sve nova radna mjesta biti stvorena, ljudski nadzor ostat će kritičan, piše Business Insider, a prenosi tportal.

Operativno dežurstvo Policijske postaje Našice jučer je u 21.30 sati zaprimilo dojavu 31-godišnjakinje iz okolice Našica da su joj se djeca u dobi od tri i šest godina gušila od udisanja zraka dok ih je kupala.

Djeca su hitno prevezena u Opću županijsku bolnicu Našice, gdje su pregledana i zadržana na promatranju.

Na mjestu događaja očevidna ekipa PU osječko-baranjske uz asistenciju stručnih osoba za plinske sustave i dimnjake, obavila je očevid kojim je utvrđeno da su djeca otrovana ugljičnim monoksidom zbog korištenja takozvane prisilne ventilacije, odnosno kuhinjske nape.

Ona je izvukla kisik iz prostora, što je dovelo do povećane koncentracije ugljičnog monoksida u kupaonici u kojoj je radio plinski bojler, objasnila je policija u priopćenju.