ZADAR / ŽUPANIJA
STATISTIKA I RODITELJSTVO Psiholog Ćirjak: “Žene čekaju da završe fakultet, no onda je i manja vjerojatnost da će imati više djece”
Na tribini o temi ‘Evo ti Majke!’ u organizaciji zadarske inicijative ’40 dana za život’ izneseni su statistički podaci o trendovima u ostvarivanju roditeljstva.
Prema istraživanju iz 1999. provedenom u Hrvatskoj, 70 % Hrvata smatra da je nužno imati djecu da bi bili ispunjeni, da bi brak bio dobar.
„U mnogim kulturama na majčinstvo se gleda kao na glavnu odliku ženstvenosti. Nažalost, neki smatraju da ako žena nije rodila ima neki nedostatak, pa je krivnja usmjerena prema ženi. Neki zbog toga imaju i mentalne blokade začeti.
Roditeljstvo utječe na mnoge aspekte: na bračne odnose supružnika – kod većine dolazi do pada u zadovoljstvu, kasnije se to stabilizira. Kod mnogih roditeljstvo poveća intimu i supružnici postanu zadovoljniji, brak dobiva novu dimenziju.
Roditeljstvo utječe na svakodnevne obveze i aktivnosti, na rad, karijeru, financije, pa i odluku hoće li netko biti roditelj. Sve više mladih odgađa stupanje u brak i sve kasnije rađaju djecu, iako biološki nemaju prepreka. Misle je li im to financijski isplativo, hoće li osobu to spriječiti u obrazovanju, napredovanju, žele više zarađivati“ prenio je psiholog Alen Ćirjak iskustva iz prakse kako ljudi kalkuliraju da li postati roditelji.
Žene su jako opterećene i postoji neusklađenost između realne i majčinske uloge. Važna je i dostupnost i kvaliteta institucijske brige, vrtići.
„Zapadna društva guraju obitelj iz središta zajednice. LGBT zajednice imaju vrlo jaki lobi i sve postaje relativno, pa i koncept roditeljstva. Roditelji više nisu samo mama i tata. Neki na Zapadu smatraju da je imati više od troje djece neozbiljno i neodgovorno, to predstavlja trud, ulaganje, brigu.
Roditeljstvo u suvremenom društvu gubi središnju ulogu, u Hrvatskoj je ona još koliko toliko zadržana“ rekao je Ćirjak i predstavio statističke podatke.
U Hrvatskoj sve više parova ima jedno dijete. Prosječna dob žena za sklapanje braka u Hrvatskoj do prije 30 godina bila je 22,5 godine, a sada je 26 godina.
Žene čekaju da završe fakultet, no onda je i manja vjerojatnost da će se odlučiti imati više djece.
Prije 40 godina, prvorotkinja je imala u prosjeku 23 godine, a sada ima 26,5 godina, što također, na biološkoj razini, smanjuje vjerojatnost da će imati više djece.
Stopa ukupnog rađanja je broj djece koji je rodila jedna žena. Do prije 20 godina, stopa rađanja u Hrvatskoj iznosila je 2,2 djece po jednoj ženi, danas je to 1,33.
„Demografski gledano, to je neodrživo. S takvim trendom mogu biti još porazniji podaci na sljedećem popisu stanovništva. Idealnim se smatra da po obitelji bude 2,7 djece. Tako opstajemo kao društvo“ poručio je Ćirjak.
Istraživanje iz 2000. godine pokazalo je da skoro 36 % ljudi uopće neće stupiti u brak do svoje 50. godine života.
„Do prije 30 godina, stopa sklopljenih brakova bila je 9, sada je 5 sklopljenih brakova na 1 000 stanovnika. U Hrvatskoj se svaki treći brak razvodi što je loše za naš mali narod i s posljedicama za djecu. Udjel bračnih parova bez djece se povećava. Bio je 24 %, sada oko 28 % parova ne namjerava imati djecu, najčešće zbog karijere. To su najčešće visoko obrazovani ljudi i koji nisu baš religiozni. Hrvati smatraju da bi trebali imati više djece nego što ih imaju, što pokazuje svjesnost da su aktualni trendovi pogrešni“ rekao je psiholog i odgajatelj Alen Ćirjak.
Ines Grbić
ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTO) TRADICIONALNO / Barkajoli kod gradonačelnika Erlića
U Maloj vijećnici gradonačelnik Šime Erlić danas je ugostio zadarske barkajole Dina Gajića, Šimu i Berta Gregova
Tradicionalno, uoči Božića, u Gradskoj upravi priređeno je primanje za zadarske barkajole.
– Svjesni smo koliko barkajoli znače Zadru i hvala vam što njegujete našu tradiciju. Nadam se da će uskoro, i to pozitivno i za vas i za nas, biti završena priča oko upisa barkajola na listu nematerijalne kulturne baštine RH što će nam biti dodatni zamah u promociji i vas i našega Zadra, kazao je gradonačelnik Erlić barkajolima uručivši im prigodne darove.
Gradonačelnik Erlić zahvalio im se za njihov rad, trud i trajan doprinos turističkoj promociji grada.

U neformalnom razgovoru uz prepričavanje anegdota koje svakodnevno doživljavaju kroz svoj posao, barkajoli su gradonačelniku iznijeli potencijalne probleme u radu, svoja zapažanja, primjedbe i prijedloge o svemu što bi se još moglo učiniti kako bi ovaj vid turističke ponude, ali i tradicionalnog načina prijevoza građana, bio još dostupniji, sigurniji i ugodniji.
– Na usluzi smo turistima, ali i našim građanima koji čine 20 posto putnika koji biraju barku za prijevozno sredstvo do Poluotoka, i obrnuto. Kod korekcije cijena, bili smo oprezni, vožnju turistima naplaćujemo dva eura, dok je ona za lokalno stanovništvo jedan euro, kazao je Berto Gregov, jedan od zadarskih barkajola.

Danas plove ukupno tri barke, sve u vlasništvu aktivnih barkajola. Aktivni su Zvonko Gregov, njegovi sinovi Berto i Šime Gregov, Šime Begonja te najmlađi trenutno aktivni barkajol Dino Gajić. Među aktivnim barkajolima četvorica su vlasnici obrta koji su registrirani za prijevoz putnika. Iz gradske blagajne, kao i svake, i ove godine bit će im plaćeni doprinosi poput mirovinskog i zdravstvenog osiguranja.

Uz gradonačelnika Erlića, na prijemu za barkajole bili su Ante Ćurković, zamjenik gradonačelnika, Dolores Kalmeta, pročelnica Upravnog odjela gradsku samoupravu i opće poslove i Dina Bušić, pročelnica Upravnog odjela za kulturu i sport. Upravo zahvaljujući tom gradskom Odjelu, u srpnju 2025. godine Ministarstvu kulture i medija poslan je elaborat s prijedlogom da barkajoli budu prepoznati kao nematerijalna kulturna baština i budu upisani u Registar kulturnih dobara. Poseban doprinos kao inicijatorica te priče dala je Zrinka Brkan Klarin, povjesničarka umjetnosti i arheologinja, zaposlena u Upravnom odjelu za kulturu i sport, koja je prikupila brojne materijale o ovom tradicijskom obrtu.

ZADAR / ŽUPANIJA
“MAJČINA RIJEČ” / U ponedjeljak predstavljanje knjige fra Andrije Bilokapića
Predstavljanje knjige ‘Majčina riječ’ fra Andrije Bilokapića održava se u ponedjeljak, 8. prosinca, u samostanu sv. Frane u Zadru, s početkom u 20 sati.
Predstavljači su Stjepan Lice, fra Jozo Grbeš i mons. Želimir Puljić.
Zahvalu će uputiti autor Bilokapić i Vedran Vidović.
ZADAR / ŽUPANIJA
ZAŠTITNIK DJECE, POMORACA, PUTNIKA… / Sutra je blagdan sv. Nikole. Svečano u katedrali, te u Crnom i Kistanjama
Župa sv. Nikole u Crnom slavi 310. obljetnicu posvete župne crkve sv. Nikole i dobiva relikviju sv. Nikole. Tim povodom, na blagdan sv. Nikole, u subotu, 6. prosinca, svečano misno slavlje u 10,30 sati i procesiju predvodi zadarski nadbiskup Milan Zgrablić.
Na blagdan sv. Nikole biskupa, zaštitnika pomoraca i ribara, u subotu, 6. prosinca, u katedrali sv. Stošije u Zadru, svečano misno slavlje za pomorce i ribare s početkom u 18 sati predvodi zadarski nadbiskup Milan Zgrablić.
Nakon mise, na gatu zadarske rive u more će se baciti vijenac i nadbiskup će predvoditi molitvu za pokojne pomorce i ribare.
Na blagdan sv. Nikole u župi Kistanje, u subotu, 6. prosinca, svečano misno slavlje u 11 sati u župnoj crkvi sv. Nikole biskupa predvodi gospićko – senjski biskup Marko Medo.
Sv. Nikola je na osobiti način zaštitnik Janjevaca koji nastanjuju Kistanje.
-
magazin3 dana prijeFOTOGALERIJA / Gastro turneja po adventskim kućicama u Zadru, 4. dio – đir po Božićnom gramofonu na Pijaci
-
magazin4 dana prijeMJESEČNI HOROSKOP ZA PROSINAC: Jarac ubire plodove svog truda, Vodenjak upoznaje posebnu osobu!
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prijeFOTOGALERIJA / Svečani domjenak u OB Zadar za djelatnike koji su otišli u mirovinu
-
Hrvatska4 dana prijeVUKOSAV, PEDIĆ, FRANCIŠKOVIĆ, VUČAK-LONČAR… / Objavljen je godišnji popis: Ovo su najbolji doktori i doktorice u Zadru i u Hrvatskoj…







