Connect with us

Hrvatska

CROBAROMETAR Raste rejting HDZ-a. Ima podršku 30,4, a SDP tek 12,4 posto građana

Objavljeno

-

Dnevnik.hr

Dnevnik Nove TV donosi tradicionalno mjesečno istraživanje Crobarometar za ožujak 2023.

Istraživanje pokazuje da HDZ uživa 30,4 posto podrške ispitanika i pritom imaju pozitivan trend, a rezultat im je za više od jednog postotnog poena bolji nego u veljači. Na drugom mjestu, ali daleko iza, je SDP s 12,4 posto podrške ispitanika. Treći je MOST s 8,4 posto, a četvrta platforma Možemo sa 7,2 posto podrške. Obje stranke bilježe negativni trend. Na petom mjestu je Domovinski pokret sa 6,4 posto podrške i blagim porastom u odnosu na prošli mjesec.

Stranke koje ne prelaze izborni prag, a imaju više od 1 posto podrške su Centar, HSU, IDS i HSS. Svi ostali, među kojima i parlamentarne stranke poput HNS-a, Socijaldemokrata, HSLS-a ili Suverenista, imaju ispod 1 posto podrške.

Zabilježen je i snažan rast neodlučnih. U ožujku ih je 19,2 posto, što je čak za 4 postotna boda više nego u veljači. Ukratko, HDZ je već neko vrijeme konsolidiran i zaista je teško zamisliti što bi se trebalo dogoditi da padne ispod 28 ili 29 posto.

Na pitanje koliko bi ljudi uopće izašlo na izbore, da se oni održavaju na današnji dan, sudeći prema ispitanicima i ispitanicama, odaziv bi bio pristojan. Na birališta bi sigurno ili vrlo vjerojatno izašlo 68 posto njih. Izbore bi sigurno ili vjerojatno bojkotiralo njih 29 posto, dok stava nema 3 posto ispitanih.

Najpozitivnijim građani doživljavaju predsjednika Republike, Zorana Milanovića. Na drugom je mjestu Ivan Penava, slijedi Božo Petrov, četvrti je Andrej Plenković, a peti Tomislav Tomašević. Najnegativniji dojam ispitanici imaju spram Milorada Pupovca, slijedi Andrej Plenković, a treće mjesto u top petorci najnegativnijih dijele Gordan Jandroković, Hrvoje Zekanović i Zlatko Hasanbegović. Gledamo li, pak, neto omjer negativnog i pozitivnog doživljaja, najbolje prolazi Ivan Penava, drugi je Božo Petrov, a treći Zoran Milanović.

Milanoviću pada podrška već četvrti mjesec zaredom. 56 posto ispitanih uglavnom ne odobrava njegov rad, što je rast za čak 5 postotnih poena u odnosu na prošli mjesec. Broj onih koji ga podržavaju ima trend stabilnog pada, od prosinca gubi po dva postotna poena podrške mjesečno. Zanimljivo, promatramo li podršku po strankama, nakon SDP-a Milanović daleko najviše simpatizera ima među biračima Mosta.

Već drugi mjesec zaredom raste broj građana koji smatraju da država ne ide u dobrom smjeru, a u ožujku je tako mislilo gotovo tri četvrtine ispitanika. No zanimljivo je i da je stidljivo rastao broj onih koji vjeruju da država ide u dobrom smjeru, za jedan postotan bod. Također se stidljivo smanjio broj onih koji nisu imali stav o tome. Što se podrške radu Vlade tiče, raste broj onih koji je ne podržavaju i sada je na 65 posto. Broj građana koji podržavaju rad Vlade isti je među ispitanicima kao i prethodna dva mjeseca te iznosi 28 posto. Ovaj podatak također pokazuje da je Vlada na čelu s HDZ-om poprilično konsolidirala podršku među građanima.

Visoke cijene i inflacija općenito apsolutno dominiraju i ovaj mjesec te najviše muka zadaju građanima. To je za njih problem broj jedan i ovdje se opet možemo vratiti na Vladine gospodarske mjere, na novčanu pomoć gotovo svim skupinama u društvu i lako to dovesti u vezu s popularnošću HDZ-a. Mjere su, iz perspektive političke popularnosti, očito jako dobro pogođene. Na drugo se mjesto probila tema koja je u prethodnim mjesecima bila za stupanj ili dva na nižoj razini, a to je korupcija u samom državnom vrhu. Afere ipak, čini se, ostavljaju traga u percepciji građana. Na trećem mjestu je nezadovoljavajući životni standard te nezadovoljstvo visinom plaće. Na četvrtom je mjestu općenito nezadovoljstvo stanjem gospodarstva i ekonomskom situacijom, a top pet najvećih problema u državi, iz perspektive građana, zatvara siromaštvo.

NAPOMENA:Istraživanje je provela agencija IPSOS od 1. do 21. ožujka na 991 punoljetnih građana metodom osobnog razgovora. Maksimalna pogreška uzorka iznosi +/- 3,3%, a za rejtinge stranaka +/- 3,6%.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

POČELI UPISI U SREDNJE / Evo koje su najpopularnije, neke lani upisao samo jedan učenik…

Objavljeno

-

By

Pixabay

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih objavilo je detaljne statističke podatke o upisu učenika u srednje škole.

Generacija srednjoškolaca u petak je završila svoje srednjoškolsko obrazovanje, a već su u ponedjeljak počeli upisi u srednje škole diljem zemlje. Očekivani broj novoupisanih u školskoj godini 2024/2025. veći je od 48 tisuća, a upis će se u potpunosti obavljati elektronički.

Na mrežnim stranicama Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih u sklopu aplikacije Školski e-Rudnik objavljeni su statistički podaci o upisu učenika u srednje škole za prethodnu školsku godinu.

Od nešto više od 40 tisuća učenika u Hrvatskoj, 39.318 upisano je u srednju školu. Posjek po osnovnoj školi iznosio je 4,20.

Najviše djece upisalo se u strukovne škole, njih oko 70 posto, 27,4 posto učenika upisalo je gimnazijske programe, dok je umjetničke programe upisalo manje od 2 posto učenika.

Početku nastavne godine posebno se moglo veseliti 82 posto učenika koji su uspješno upisali svoj prvi izbor. Broj učenika s teškoćama u razvoju koji su upisali srednju školu iznosio je oko 3500, tj. oko 9 posto ukupnog broja učenika.

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih/Screenshot

Gimnazijski sektor kao prvi odabir htjelo je upisati 54,3 posto učenika, dok je najnezanimljiviji sektor mladima bio Geološko-naftno-rudarsko-kemijski koji je prvi na svome popisu imalo nešto više od 13 i pol posto učenika.

Od ukupnog broja pristiglih prijava, najuspješniji su bili umjetnički programi koji su upisali gotovo 40 posto učenika koji su se prijavili. Prag od 20 posto upisanih po broju prijava prešli su i Šumarstvo, prerada i obrada drva, Turizam i ugostiteljstvo, Gimnazije te Promet i logistika.

Najneuspješniji su u tom pogledu bili učenici koji su se htjeli upisati u strukovni sektor Grafičke tehnologije i audio-vizualnog oblikovanja gdje je od ukupnog broja prijava upisano svega 14 posto.

Neke od sednjoškolskih, uglavnom strukovnih programa, prošle je godine upisao po jedan učenik.

Za program autolimara na srpskome jeziku prijavilo se osam učenika, a prihvaćen je jedan. Za program na istome jeziku za automehaničara prijavilo se 14 djece. Bačvarem je htjelo postati 13-ero djece, dok se u waldorfsku alternativnu srednju školu namjeravalo upisati osam učenika.

Što se tiče privlačnih sektora po županijama, ne uzimajući u obzir interes za upis u gimnazijske programe, u 11 županija učenici su najviše upisivali smjerove povezane uz strojarstvo, brodogradnju i metalurgiju.

Radi se o Osječko-baranjskoj, Brodsko-posavskoj, Bjelogorsko-bilogorskoj, Koprivničko-križevačkoj, Međimurskoj, Varaždinskoj, Krapinsko-zagorskoj, Karlovačkoj te Zadarskoj i Šibensko-kninskoj županiji.

U tri županije učenici su najviše zanimanja pokazali za ekonomsko-trgovačko-poslovni sektor i to u Vukovarsko-srijemskoj, Virovitičko-podravskoj i Zagrebačkoj županiji.

Elektrotehničare i buduće računalne stručnjake najviše su privukle Sisačko-moslavačka i Požeško-slavonska županija te Grad Zagreb.

Najviše turstičkih djelatnika i menagement stručnjaka dolazi iz Dubrovačko-neretvanske, Splitsko-dalmatinske, Ličko-senjske, Primorsko-goranske te Istarske županije.

Najveći postotak učenika koji su odabrali umjetnički sektor ima Primorsko-goranska županija čijih je nešto manje od četiri posto učenika upisalo neki od umjetničkih programa, piše Dnevnik.hr.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Oprez, povlači se još jedan proizvod!

Objavljeno

-

By

unsplash

Opoziva se Z‘ dežele šunka sendvič od 500 grama s rokom upotrebe do 31. svibnja 2024., zbog utvrđene bakterije Listeria monocytogenes, izvijestili su u ponedjeljak iz Državnog inspektorata.

Riječ je o šunki slovenskog proizvođača Celjske mesnine d.o.o., lot broja 1413100, a veleprodaju ima zagrebački METRO Cash & Carry d.o.o.

Proizvod nije u skladu s Uredbom Komisije (EZ) od 15. studenoga 2005. o mikrobiološkim kriterijima za hranu, a obavijest se odnosi isključivo na navedeni proizvod, stoji u priopćenju.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Želite ugraditi solarnu elektranu? Možete dobiti poticaj i do 12.000 eura, no postoje određeni uvjeti

Objavljeno

-

By

Sve više ljudi razmišlja o ugradnji solarnih panela, a državni poticaji kod mnogih su ubrzali odluku da za vlastite potrebe počnu proizvoditi električnu energiju iz sunca.

Tportal je provjerio koliki poticaji se mogu dobiti za gradnju kućne fotonaposnke elektrane i koje uvjete treba ispuniti.

O ugradnji solara razmišlja sve više ljudi, Zagreb je prije dvije godine predstavio aplikaciju koja građanima olakšava konačni izračun investicije, a od prošloga tjedna preko nje moguće je i podnijeti zahtjev HEP-u.

Poticaje za solarne elektrane na nacionalnoj razini omogućuje Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU), a postoje različiti modeli subvencija koje nude gradovi i županije putem svojih lokalne ustanova i institucija.

Nacionalni fond raspisuje natječaj jednom godišnje, a ove je godine sufinanciranje ugradnje solarnih panela ponuđeno u sklopu natječaja za energetsku obnovu obiteljskih kuća.

Natječaj privremeno zatvoren

Ove godine je za program energetske obnove osigurano 120 milijuna eura. Nakon prijave 12.000 zainteresiranih korisnika natječaj je zatvoren 14. ožujka do završetka obrade zahtjeva.

Iz fonda su izvijestili kako očekuju da će, s obzirom na veliki broj zahtjeva, obrada potrajati nekoliko mjeseci.

Kako je poziv samo privremeno zatvoren, otvorena je mogućnost da će najesen biti i drugi krug prijava, ako ne budu iskorištena sva predviđena sredstva za trenutno prijavljene potencijalne korisnike subvencija.

Bespovratna potpora za 50 posto troškova

(Su)vlasnicima obiteljskih kuća fond sufinancira postavljanje nove fotonaponske elektrane za proizvodnju električne energije za vlastitu potrošnju.

Građanima koji odluče ugraditi solarnu elektranu, a imaju ili namjeravaju kupiti električno vozilo, mogu dobiti poticaj i za kućnu punionicu.

Bespovratna sredstva dodjeljuju se u visini 50 posto opravdanih troškova. Konkretna subvencija ovisi o snazi elektrane, a iznosi 600 eura po kilovatu odnosno maksimalno 12.000 eura.

Uvjeti za dobivanje poticaja

Da bi kuća bila prihvatljiva za sufinanciranje, više od 50 posto njene površine mora služiti za stanovanje te mora imati do 600 četvornih metara bruto podne površine ili maksimalno tri stambene jedinice.

Vlasnici ili suvlasnici u toj kući moraju imati prebivalište, uredno vlasništvo i dokaz da je objekt u potpunosti legalan.

Prilikom prijave za sufinanciranje fotonaponske elektrane potrebno je dostaviti glavni projekt i dokaz o mogućnosti priključenja na energetsku mrežu.

Povrat investicije za četiri do pet godina

Prosječno kućanstvo koje se ne grije na struju troši otprilike 4500 kilovatsati struje na godinu. Za takvo kućanstvo potrebno je izdvojiti oko 6500 eura za nabavu i postavljanje sunčane elektrane.

Sa subvencijom od 50 posto, povrat sredstava je četiri do pet godina uzimajući u obzir očekivanu uštedu troškova električne energije.

Zagrepčanima na raspolaganju aplikacija za procjenu isplativosti

Građanima Zagreba odnedavno je na raspolaganju aplikacija pomoću koje mogu jednostavno procijeniti isplativost ulaganja u solarnu elektranu. Alat povlači podatke od Državne geodetske uprave koja je 3D mapirala zgrade u Zagrebu te izračunava solarni potencijal krova.

Taj digitalni alat omogućuje i izradu idejnog rješenje za solarnu elektranu te podnošenje dokumentacije HEP-u radi priključenja elektrane.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu