Connect with us

Hrvatska

Druga najjača snaga iza HDZ-a su neodlučni, a najpopularniji Gospodin Nitko

Objavljeno

-

RTL

Čak prvih šest vodećih stranaka imaju blagi rast što nije zabilježeno niti u jednom dosadašnjem mjerenju posljednjeg mandata. HDZ je i dalje dominantan koji bi, da je Hrvatska jedna izborna jedinica, u ožujku osvojio više od četvrtine birača. Blago raste i SDP, dok se Platforma Možemo! zadržala na 3. mjestu. Najpozitivniji političar je Milanović, najnegativac je Plenković

Oporba je pokušala opozvati premijera, cijene rastu, novčanici su sve tanji, no čini se da sve to političarima nije naštetilo, a neki su uspjeli i profitirati.

Čak prvih 6 vodećih stranaka imaju blagi rast što nije zabilježeno niti u jednom dosadašnjem mjerenju posljednjeg mandata. Dominantan je i dalje HDZ koji bi da je Hrvatska jedna izborna jedinica u ožujku osvojio više od četvrtine birača, odnosno 25,7 posto (veljača 25,5 posto), piše Danas.hr. 

Blago raste i SDP s potporom od 15,4 posto (veljača 15,0 posto), dok se Platforma Možemo! zadržala na trećem mjestu i podržava ju 9,8 posto (veljača 9,7 posto). No njihova predanost ispred Mosta sve je manja i sada ih podržava 9,3 posto (veljača 9,1 posto).

Domovinski pokret kao pokretač oporbene inicijative za opoziv premijera bilježi najveći međumjesečni rast od 0,5 postotnih bodova i podržava ga 6,8 posto (veljača 6,3 posto). Slijede ga Centar s potporom od 3,2 posto (veljača 3,0 posto) i Fokus kojeg bi biralo njih 1,3 posto (veljača 1,4 posto).

Iznad jedan posto podrške tu su Radnička fronta (ožujak 1,3 posto – veljača 1,4 posto), HSS (ožujak 1,2 posto – veljača 1,4 posto  ), Ključ Hrvatske (ožujak 1,2 posto – veljača 0,9 posto) i, iako u Saboru najbrojniji oporbeni klub, među biračima gotovo nevidljivi Socijaldemokrati koji se još drže na potpori od 1,1 posto (veljača 1,6 posto).

U jedan posto su se ugurali Hrvatski suverenisti (ožujak 1,0 posto – veljača 1,1 posto) , HNS (ožujak 1,0 posto – veljača 1,0 posto) i IDS (ožujak 1,0 posto – veljača 1,0 posto)

Dok manje od 1 posto potpore ima BBM 365 Stranka rada i solidarnosti (ožujak 0,6 posto – veljača 0,7 posto), potom HSU (ožujak 0,5 posto – veljača 1,0 posto), HSLS (ožujak 0,4 posto – veljača 0,8 posto) te Reformisti (ožujak 0,3 posto – veljača 0,5 posto).

I dalje je puno neodlučnih birača (ožujak 16,5 posto – veljača 16,4 posto) koji su druga snaga u zemlji, odmah iza HDZ-a, i naravno velik plijen za sve stranke uoči izbora koje će im se probati prikazati u najpozitivnijem svjetlu.

A to vrlo dobro ide predsjedniku Republike Zoranu Milanoviću koji je najpozitivniji domaći političar neprekidno zadnjih 12 mjeseci. To misli 16,8 posto ispitanika (veljača 15,8 posto)

U blagom su padu druga dvojica na ovom političkom tronu. Za pozitivca premijera Andreja Plenkovića smatra njih 15,1 posto (veljača 15,4 posto), a zagrebačkog gradonačelnika Tomislava Tomaševića 4,8 posto (veljača 5,3 posto).

Na četvrtom mjestu je i dalje Ivan Penava (ožujak 3,9 posto – veljača 3,4 posto), slijedi ga ministar Oleg Butković (ožujak 2 posto – veljača 1,3 posto), dok 6. mjesto dijele Peđa Grbin (ožujak 1,7 posto – veljača 1,8 posto) i Sandra Benčić (ožujak 1,7 posto – veljača 1,7 posto).

Među deset najpozitivnijih su još Nikola Grmoja (ožujak 1,4 posto – veljača 1,6 posto) , Karolina Vidović Krišto (ožujak 1,4 posto – veljača 1,2 posto)i Ivica Puljak (ožujak 1,4 posto – veljača 0,7 posto).  

A najpopularniji je i dalje bez premca gospodin Nitko (26,6 posto).

Ljestvicu najnegativnijih političara uvjerljivo predvode premijer i predsjednik. Da je Plenković najnegativac smatra 27,8 posto (veljača 27,5 posto), dok 16,8 posto misli da je to Milanović (veljača 17,0 posto).

Peti mjesec zaredom im na crnom tronu društvo pravi Hrvoje Zekanović (ožujak 3,4 posto – veljača 3,8 posto).

Slijede predsjednik Sabora Gordan Jandroković (ožujak 2,9 posto – 2,4 posto), šef SDP-a Grbin (ožujak 2,3 posto – veljača 1,0 posto) i SDSS-a Milorad Pupovac (ožujak 2,2 posto – veljača 1,9 posto) te MOST-ovac Nikola Grmoja (ožujak 1,3 posto – veljača 1,9 posto).

Listu od 10 negativaca zaključuju dvojica ministara i gradonačelnik. To su Mario Banožić (ožujak 1,2 posto – veljača 1,2 posto), Tomašević (ožujak 1,2 posto – veljača 1,1 posto) i Vili Beroš (ožujak 1,1 posto – veljača 0,8 posto).

Građani su i dalje strogi prema hrvatskim institucijama, Ured predsjednika ocjenjujete labavom trojkom, točnije s ocjenom 2,74 (veljača 2,70).

Vladi i Saboru dajete dvojku. Točnije, Sabor ocjenjujete s 2,11  (veljača 2,16) , a Vladu s 2,26 (veljača 2,28). To je dovoljno za prolaz u školi, ali ne i da se uvjeri građane da Hrvatska ide u dobrom smjeru.

Samo 16,9 posto ispitanih optimistično je, dok 72,5 posto birača smatra da smo na pogrešnom smjeru. Neodlučnih je 10,6 posto.

NAPOMENA: Istraživanje je za RTL provela Promocija plus od 1. do 3. ožujka, na uzorku od 1300 ispitanika uz standardnu grešku plus minus 2,7 posto i razinu pouzdanosti 95 posto.

 

Hrvatska

Prvi put pale realne cijene nekretnina, veći pad se ne očekuje: “Potražnja ne staje”

Objavljeno

-

By

Pixabay

Hrvatska se već dugo odupire trendu pada cijena nekretnina koji je vidljiv u brojnim članicama Europske unije, pa je naša zemlja tako u trećem tromjesečju 2023. imala najveći rast cijena nekretnina u eurozoni. Stručnjaci imaju različita mišljenja o tome hoće li i u Hrvatskoj uskoro doći do pada realnih cijena nekretnina.

Nedavna analiza agencije za nekretnine Imperium Immobilliare pokazuje da se prvi put nakon dugo vremena u Zagrebu, uz pad broja transakcija, događa i pad realnih cijena nekretnina koji je trenutno na razini od -1,7 posto.

Analiza pokazuje značajan rast cijena nekretnina u Zagrebu tijekom promatranih razdoblja, s najvećim porastom između 2022. i 2023. godine (19%) te sporijim rastom između 2023. i 2024. godine (3%). U analizi navode da kada se od postotka rasta od 3% između 2023. i 2024. oduzme stopa inflacije koja je trenutačno u Hrvatskoj 4,7%, dolazi se do stvarnog pada od 1,7% s obzirom na inflacijsku prilagodbu, piše Poslovni dnevnik.

Korekcija prodavatelja

“Pad koji se događa jasno govori o nepriuštivosti stanovanja u Hrvatskoj i Zagrebu, jer 2023. godine imali smo aktivnu APN subvenciju kredita, no ista nije došla toliko do izražaja kada je nepriuštivost na rekordnoj razini, što jasno pokazuju brojke”, kaže nam Filip Brkan, direktor agencije za nekretnine Imperium Imobiliare.

No da ta brojka nije pokazatelj promjene na nekretninskom tržištu, smatraju u nekim drugim zagrebačkim agencijama za nekretnine koje smo upitali za mišljenje. Boro Vujović, direktor agencije za nekretnine Opereta, kazao je da je brojka od 1% u razini statističke pogreške i kad se govori o korekciji, trebalo bi biti riječi o minimalno pet posto.

“Na tržištu se odvija određeno usporavanje i imamo manji broj transakcija. Jedan od razloga su veće kamatne stope i inflacija, koja se ipak smanjuje i nije toliko veliki generator kao u prethodnom razdoblju. No tržište još ne pokazuje bilo kakve naznake da bi se prosječna realizirana cijena korigirala. Ono što bi se trebalo dogoditi je da prodavatelji korigiraju tražene cijene, ali realizirane cijene će biti na razini kao i prošle godine”, rekao je Vujović.

Da ni do kakvog velikog pada cijene neće doći, svjedoči i Sandra Mulović, direktorica komercijalnog sektora za investicije u agenciji Angelus nekretnine.

“Smatram da neće doći do nekog drastičnog pada cijena zato što je potražnja veća od ponude. Ispred naše tvrtke mogu reći da nikad nismo imali više upita i više klijenata s dobrim budžetima, ali nema kvalitetnih nekretnina. Ljudi većinom traže novogradnju i terasu”, izjavila je Mulović. Napominje da je zagrebački potres imao velik utjecaj na tržište nekretnina, baš kao i lockdown zbog pandemije koronavirusa, nakon kojeg je puno teže prodati stanove bez otvorenog pristupa svježem zraku.

“Prošli smo i lockdown, tako da je danas puno teže prodati stan bez balkona, jer ljudi razmišljaju da ne žele ostati zatvoreni ponovi li se lockdown”, napominje Mulović.

Brkan je u analizi također napomenuo da ne očekuje bilo kakve nagle padove, već usporavanje rasta cijena i smanjenje razlike između tražene i realizirane cijene. Prema njegovoj analizi, u 2022. dogodio se pad od 18 % u odnosu na godinu prije, ponajprije kao rezultat ekonomskih nesigurnosti, promjena na tržištu nakon pandemije, zaoštravanja geopolitičke situacije rusko-ukrajinskim sukobom i činjenicom da su središnje banke diljem svijeta povećale kamatne stope. Pad je nastavljen i u 2023. kada je iznosio 7%, a razlog manjem padu prelazak su na euro i ulazak u Schengen.

Veliko ne porezu

Najveći pad broja transakcija dogodio se, prema analizi, ove godine – čak 28% u odnosu na 2023. godinu. Na to je utjecalo nekoliko faktora poput rasta kamatnih stopa, inflacije, ekonomske nesigurnosti, ukidanja subvencioniranih kredita. Prema Brkanovom mišljenju, najveći izazov trenutačno predstavlja nagli pad broja transakcija u 2024. godini koji je uzrokovan ponajviše rastom kamatnih stopa, ukidanjem subvencije kredita APN te općenito otporom kupaca.

A je li porez na nekretnine možda rješenje za probleme na domaćem tržištu nekretnina? Mulović kaže: “Porez na nekretnine ne bi bio dobar potez, jer smo nacija koja je pri vrhu na svjetskoj ljestvici po broju nekretnina po glavi stanovnika. To je naslijeđeno još iz doba komunizma i da sad tako puno ljudi ide plaćat neke drakonske poreze na svoje nekretnine, ne vidim smisla u tome”.

Vjeruje da bi bankovne kamate mogle još ići dolje i da treba znatno pojačati snagu hrvatskog potrošača kroz primanja. “Cijene stanova će se morati spustiti, ali ne znatno, jer potražnja i dalje veća od ponude. Dokle god je tako, cijene neće ići dolje”, pojašnjava Mulović.

Brkan vjeruje da bismo se trebali ugledati na irsku stambenu politiku. Naime, neke europske države imaju godišnji porez na nekretnine, no neke zemlje su omogućile gradovima ili županijama da samostalno uvedu porez na prazne nekretnine. Kad su ga napravili, u Irskoj se tržište najma uveliko obogatilo i tu su vidjeli priliku i vlasnicima nekretnina dali subvenciju od 20 do 40.000 eura, te ih obavezali da zauzvrat stanove moraju držati u najmu pet do deset godina.

“Takva vrsta ‘batina i mrkva’ programa u Irskoj se pokazala kao pun pogodak i mislim da bi kod nas puno nekretnina završilo na tržištu. Napominjem da se program treba primjenjivati samo na stanove, jer u Hrvatskoj posvuda nedostaje stanova”, smatra Brkan.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Danas je vrhunac toplinskog vala. Na snazi upozorenja, temperature do 40

Objavljeno

-

foto: Saša Čuka

Danas nas očekuje djelomice ili pretežno sunčano i vruće vrijeme, s vrhuncem toplinskog vala koji je zahvatio naše područje. Temperature će dosegnuti između 35 i 40°C.

Prema večernjim satima i tijekom noći u unutrašnjosti se očekuju lokalni pljuskovi i grmljavina, koji bi ponegdje mogli biti i jače izraženi. Vjetar će uglavnom biti slab, povremeno do umjeren jugozapadni, dok će na Jadranu prevladavati sjeverozapadni vjetar.

Preporučuje se izbjegavanje boravka na otvorenom tijekom najtoplijeg dijela dana, kao i povećan unos tekućine kako bi se izbjegle moguće zdravstvene tegobe uzrokovane visokim temperaturama.

Na snazi upozorenja

Upozorenja Meteoalarma na snazi su za cijelu Hrvatsku. Unutrašnjost Dalmacije i Dalmacija je pod crvenim upozorenjem pa se tamo očekuju temperature više od 39 stupnjeva.

Ostali dijelovi Hrvatske su pod narančastim upozorenjem, tamo se očekuju temperature preko 35, 36 stupnjeva, ali su moguća i jaka grmljavinska nevremena.

Nad Hrvatskom je i velika količina saharskog pijeska kojeg će danas biti više nego jučer.

Promjenljivo i nestabilno u unutrašnjosti, sunčanije na Jadranu

Sutra će u unutrašnjosti prevladavati promjenljivo i nestabilno vrijeme. Očekuju se mjestimični pljuskovi praćeni grmljavinom, koji bi ponegdje mogli biti i izraženiji, osobito u noćnim satima i tijekom drugog dijela dana. Najviše će zahvatiti središnje i istočne predjele zemlje.

Na Jadranu će vrijeme biti sunčanije i stabilnije, no uz lokalno jači razvoj oblaka mogući su pljuskovi na sjevernom dijelu obale. Vjetar će povremeno biti umjeren sjeveroistočni, dok će na Jadranu puhati sjeverozapadni vjetar, koji će poslijepodne povremeno biti i jak.

Jutarnje temperature zraka kretat će se između 18 i 23°C, dok će na obali i otocima biti toplije, između 23 i 28°C. Najviša dnevna temperatura uglavnom će se kretati od 30 do 35°C, dok će u Gorskoj Hrvatskoj biti nešto niža.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

HZJZ objavio kako se zaštititi od legionele: Ove mjere trebate poduzeti

Objavljeno

-

By

Pexels

Nakon što je ljudi zaraženih legionelom umrlo u KBC-u Zagreb, HZJZ je izdao priopćenje u kojemu građanima savjetuju kako se zaštiti od ove bakterije i bolesti koju ona izaziva.

“Legionarska bolest je bakterijska bolest uzrokovana gram-negativnim bakterijama Legionella spp. koje se nalaze u slatkovodnim okruženjima diljem svijeta. Ljudi se zaraze inhalacijom aerosola koji sadrži bakteriju”, pojasnili su iz HZJZ-a.

Bakterija odgovorna za legionarsku bolest identificirana je 1976. godine, nakon velike epidemije u hotelu u Philadelphiji u SAD-u u kojoj su oboljeli umirovljeni američki vojnici. Od 1976. godine zabilježeni su pojedinačni slučajevi i epidemije bolesti u svim zemljama Europe, od kojih su mnogi povezani s hotelima i drugim vrstama smještaja za odmor.

Što je legionarska bolest?

Legionarska bolest je rijedak oblik upale pluća. Bolest nema posebne kliničke značajke koje je jasno razlikuju od drugih vrsta upale pluća, a laboratorijska ispitivanja moraju se provesti kako bi se potvrdila dijagnoza. Uobičajeno je potrebno između dva do deset dana od zaražavanja do razvoja simptoma (obično pet do šest dana), ali vrlo rijetko i do dva ili tri tjedna. Simptomi počinju suhim kašljem, vrućicom, glavoboljom i ponekad proljevom, u većine dolazi do upale pluća. Osobe starije od 50 godina imaju veći rizik od mlađih, a muškarci veći rizik od žena.

Učinkovito liječenje antibioticima dostupno je ako se dijagnoza postavi u ranoj fazi bolesti.

Rizične skupine

Slučajevi legionarske bolesti uglavnom su prijavljeni kod osoba starije dobi, češće muškog spola. Ishod bolesti može biti i smrtni, a može doći i do epidemija nakon izlaganja zajedničkom izvoru u okolišu. Smrt može nastupiti kod 5 – 15 % oboljelih, ovisno o njihovoj dobi i zdravstvenom statusu. Pušači imaju veći rizik od nepušača.

Bakterije Legionelle mogu uzrokovati i blagu bolest koja se zove Pontijačna groznica sa simptomima sličnima gripi: groznica, slabost, glavobolja, bolovi u mišićima. Nisu zabilježeni smrtni slučajevi, a pretpostavlja se da je učestalost ove bolesti veća nego učestalost legionarske bolesti.

Ljudi se zaraze udisanjem zraka koji sadrži male kapljice vode (aerosol), unutar kojih su bakterije Legionella ili rjeđe, aspiracijom. Udisanje aerosola najčešće nastaje pri tuširanju, u bazenima s pjenom te širenjem aerosola iz rashladnih tornjeva velikih vodenih sustava. Aerosoli su sitne, oku nevidljive kapljice.

Infekcija se ne prenosi s čovjeka na čovjeka niti kućnim klimatizacijskim sustavima (split sustavi). Izuzetno je mala vjerojatnost zaražavanja putem prirodnih voda (rijeka, jezera) ili vlažnom zemljom u prirodi, no opisani su pojedinačni slučajevi zaražavanja tim putem.

Gdje se nalazi bakterija?

Bakterije Legionella su uobičajene i mogu se naći prirodno u okolišnim izvorima vode kao što su rijeke, jezera i akumulacije te u blatu, obično u malom broju. Bakterije su u stanju preživjeti u prirodi na širokom rasponu temperatura. Opasnost nastaje kada Legionelle uđu u vodene sustave koje je izgradio čovjek, kao što su rashladni tornjevi, veliki vodoopskrbni sustavi tople vode, ovlaživači zraka, dekorativne fontane i sl., najčešće oštećenjem vodovodnih cijevi, ulijevanjem površinskih voda te neispravnim spojevima potrošne vode. U takvim sustavima, ako nisu pravilno održavani, stvore se povoljni uvjeti za razmnožavanje Legionella.

Velike eksplozivne epidemije u zajednici uglavnom su povezane s rashladnim tornjevima. Oni se također nazivaju „mokri klimatizacijski sustavi” jer proces hlađenja zraka uključuje opsežan kontakt između vode i zraka, stvarajući tako aerosole. Kada su bakterije Legionella prisutne u velikom broju u tim sustavima, mogu uzrokovati legionarsku bolest.

Klimatizacijske jedinice koje koriste vodu za hlađenje ili za ovlaživanje zraka također mogu predstavljati rizik u hotelima. Međutim, mnogi klimatizacijski sustavi su „suhi” i oni ne predstavljaju rizik za legioneloze.

Broj prijava oboljelih od legionarske bolesti u Hrvatskoj 2023. godine bio je 65 s četiri prijavljena smrtna ishoda, a 2022. godine 48 te 4 prijavljena smrtna ishoda.

Kako se zaštititi?

Glavna zaštitna mjera je smanjiti rizik od rasta Legionelle na mjestima koja proizvode kapljice aerosola koje se mogu udahnuti. Redovite provjere prisutnosti bakterije Legionella i odgovarajuće mjere kontrole mogu pomoći u sprječavanju slučajeva legionarske bolesti na mjestima gdje bi ljudi koji su pod većim rizikom od bolesti mogli biti izloženiji. To uključuje, između ostaloga, mjesta za smještaj turista, bolnice i zdravstvene ustanove za dugotrajnu skrb.

Učinkovite mjere suzbijanja bakterije legionele uključuju:

Osiguravanje redovitog održavanja, čišćenja i dezinfekcije vodovodnih sustava, uključujući sustave potrošne vode, rashladne tornjeve, hidromasažne kade i ukrasne fontane.

Održavanje temperature vode sustava s hladnom vodom ispod 20°C, a sustava s toplom vodom iznad 50°C kako bi se spriječio rast bakterija.

Osiguravanje pravilnog protoka i cirkulacije vode u sustavima potrošne vode kako bi se smanjio rizik od stagnacije/usporenog protoka vode.

Redovito čišćenje i dezinfekcija filtera za vodu, rashladnih tornjeva i pripadajućih cijevi koje se koriste u klimatizacijskim sustavima.

Sustavi opskrbe i distribucije potrošne vode koji dulje vrijeme nisu u upotrebi trebaju se prije puštanja u upotrebu dezinficirati.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu